Plemenit

Cijena na burzama (u gramima)

Zlato


370.64 kn

49.24 €

Srebro


5.06 kn

0.672 €

Jeste li špekulant ili investitor u zlato?

Jeste li investitor u zlato ili špekulant?

Špekuliranje u ulagačkom svijetu nema osobito dobru reputaciju. Pojam “burzovni špekulant” označava osobu koja nastoji ostvariti brzu zaradu okretnim kupnjama i prodajama vrijednosnica na tržištu, uopće ne gledajući na temeljnu vrijednost imovine kojom trguje. Špekulanti su obično ljudi koji traže priliku zaraditi na naglom rastu ili naglom padu cijene neke robe, usluge, dionice ili obveznice.

Začudo, najčešći špekulanti na tržištu plemenitih kovina nisu veliki igrači, nego deseci tisuća malih investitora koji kovine nepromišljeno kupuju kada se cijena povećava, a još nepromišljenije prodaju kada cijena krene nizbrdo. Jeste li i vi jedan od njih?

Špekuliranje ne mora biti loša stvar

Iako mu reputacija nije zavidna, špekuliranje samo po sebi ne mora biti loša strategija uvećanja imovine. No, svatko tko se bavi špekulativnim aktivnostima mora biti svjestan što radi, i koje posljedice špekuliranje može imati. Ako se nismo spremni suočiti s mogućim posljedicama špekuliranje, vjerojatno je najbolje špekulativne poslove u potpunosti izbjegavati.

Kako možete znati jeste li investitor ili špekulant?

Investiranje predstavlja srednjoročnu ili dugoročnu strategiju uvećanja osobne imovine. Kada investiramo u zlato ili u srebro, pojedinu investicijsku polugu ili kovanicu kupujemo na duže staze, recimo na dvije, tri ili više godina. U tom razdoblju, dok plemenitu kovinu imamo u svojem ulagačkom portfelju, cijena kovine može rasti ili padati, ali uvijek je najvažnije pitanje – što je dugoročni cjenovni trend? Hoće li dugoročni trend cijene pojedine plemenite kovine koju smo kupili ići prema gore ili prema dolje?

Cjenovni trend svake imovine, pa tako i plemenitih kovina, uvjetovan je različitim čimbenicima. Da bismo mogli prepoznati dugoročni trend cijene zlata ili srebra, moramo biti svjesni što sve utječe na dugoročno kretanje njihove cijene.

Investiranje u zlato nasuprot špekuliranju

Budući da je investiranje strategija koja nastoji prepoznati dugoročne trendove, ako smo trend dobro prepoznali, imat ćemo uspjeha, što znači da će se naša imovina uvećati. Ako pak pogriješimo u prepoznavanju dugoročnog pozitivnog trenda, svoj portfelj moramo promijeniti, odnosno, moramo ga restrukturirati. Naše ulaganje, ako želi biti uspješno, uvijek mora jahati na valu dugoročnog trenda, odnosno, trenda koji obično traje više godina.

Špekuliranje nasuprot investiranju predstavlja kratkoročnu strategiju. Strategija špekuliranja podrazumijeva brze transakcije, kratkotrajno posjedovanje i nagle prodaje. Špekulant u pravilu kupljeno zlato ili srebro ne drži u svom porfelju duže od godinu dana, a ponekad i puno kraće. Nije neobično da špekulant svoju kovinu proda u roku od par mjeseci, par tjedana, par dana, a ponekad čak i nakon samo nekoliko sati od kupnje.

Nakon što smo podrobno opisali razliku između špekuliranja i investiranja, vjerojatno će vam biti lako odgovoriti na pitanje: jeste li investitor u zlato i srebro ili ste špekulant?

Ukratko, investitori su ljudi koji prepoznaju da postoji dugoročni uzlazni cjenovni trend pojedine imovine, u ovom slučaju zlata i srebra, zbog čega svoj novac ulože u tu imovinu i čekaju da se trend ostvari, bez obzira na kratkoročne cjenovne fluktuacije.

Špekulanti su pak pojednici koji nastoje iskoristiti kratkoročne promjene cijene zlata i srebra, i zbog toga često kupuju i često prodaju svoje kovine, najčešće svakih nekoliko mjeseci, a nerijetko i puno češće.

Vaša djela vas otkrivaju

Dakle, bez obzira što mislili o sebi, vaša djela otkrivaju vas kao investitora ili kao špekulanta. Iako se možda smatrate investitorom u zlato ili srebro, ako ste nakon samo par tjedana ili mjeseci nakon kupnje počeli razmišljati o prodaji dijela ili čak cijelog portfelja plemenitih kovina, prilično je izvjesno da ste zapravo – špekulant.

Kao što smo već spomenuli, špekuliranje se zapravo ne mora nužno biti “loša” djelatnost. Brojni špekulanti uspjeli su se kroz povijest lijepo obogatiti. No, važno je biti u potpunosti svjestan svoje pozicije špekulanta. Najgora moguća pozicija u kojoj se možemo naći jeste da se smatramo investitorima, a ponašamo se kao špekulanti. Tada nam je gubitak vrijednosti imovine gotovo u potpunosti zajamčen.

Istinski špekulant uvijek mora biti svjestan jedne važne činjenice: špekuliranjem se može dosta izgubiti. Doduše, špekuliranjem se može dosta i dobiti. No, špekulant zna da mora biti psihološki spreman izgubiti, i da za svoj gubitak neće kriviti nikoga drugoga osim sebe samoga. Ako kupujete i prodajete zlato ili srebro u vremenskim razmacima koji su kraći od godine dana, nazivati se “ulagačem u zlato” zapravo je prilično neproduktivno, a može biti i opasno po vašu imovinu.

Zbog svega rečenog, treba jasno reći: špekulirajte samo s onim dijelom vaše imovine za koju ste psihološki potpuno spremi da je možete izgubiti. A ako to niste spremni, nemojte špekulirati. Bez obzira koju vrstu imovine odabrali – dionice, obveznice, nekretnine, gotovinu, plemenite kovine ili umjetnine – ako ne želite špekulirati, kupite je i držite u svom portfelju barem dvije-tri godine, a po mogućnosti i duže. Na taj ćete se način od špekulanta pretvoriti u ulagača.

Odaberite
Right Menu IconNazovite