Plemenit

Cijena na burzama (u gramima)

Zlato


348.48 kn

45.83 €

Srebro


5.17 kn

0.680 €

Što se događa s cijenom srebra na svjetskom tržištu?

Cijene srebra

U zadnjih nekoliko dana, cijena investicijskog srebra doživjela je iznenađujući rast. Sredinom siječnja, kilogram srebra na svjetskim se burzama prodavao se po cijeni od oko 680 eura, a onda je potkraj siječnja cijena srebru doslovno preko noći skočila za gotovo 15 posto, dotaknuvši u prvim danima veljače razinu od 780 eura.

Želite li iskoristiti priliku i kupiti investicijske srebrne poluge ili srebrnjake? Posjetite naš web shop Butik Plemenit i napravite narudžbu odmah! Za trenutnu je isporuku raspoloživa ograničena količina investicijskog srebra.

Začudo, vodeći stručnjaci daju konfliktna mišljenja o tome zašto se taj rast dogodio. Prve informacije koje su pristizale iz srednjestrujaških medija govorile su u prilog tezi da je rast cijene srebra potaknut događanjima na američkoj burzi vrijednosnica.

Naime, skupina malih ulagača udružilo se putem interneta i započelo masovnu kupnju dionica nekoliko slabo poznatih, i uglavnom ne osobito atraktivnih poduzeća.

Glavni razlog za okupljanje desetaka, a možda i nekoliko stotina tisuća malih i mikro ulagača koji su počeli prilično mahnito kupovati dionice tih kompanija bio je u činjenici da su se golemi investicijski fondovi u New Yorku mjesecima prije tog događaja okladili kako će vrijednost tih dionica zapravo padati.

Da je cijena tih opskurnih dionica pala, investicijski bi fondovi korištenjem različitih ulagačkih alata i mehanizama malo poznatih javnosti, uspjeli zaraditi goleme količine novca.

Međutim, koristeći burzovne cake čijim se korištenjem može zaraditi i prilikom pada cijene dionica, a ne samo dok dionice rastu, njujorški investicijski fondovi su se malo prevarili.

Naime, mali i mikroulagači na društvenim mrežama uspjeli su iskopati inače javno dostupne informacije su da su veliki fondovi nepažljivom uporabom burzovnih alata sebe doveli u situaciju da neminovno moraju izgubiti novac ako se mali i mikroulagači udruže i pokrenu trend rasta cijene točno određenih dionica.

Rast cijene i do 2000 posto!

U razdoblju od nekoliko dana, to se i dogodilo. Dionice nekih javnosti uglavnom nepoznatih kompanija koje su bile meta velikih fondova krajem siječnja i početkom veljače porasle su i do dvije tisuće posto. To je prouzročilo da veliki njujorški fondovi u stotinjak sati izgube nekoliko desetaka milijardi dolara.

Novac koji su veliki fondovi izgubili nije nestao, nego je transferiran u ruke mnogih tisuća malih i mikro ulagača koji su se kladili na cjenovni rast tih dionica, suprotno od velikih fondova.

Nakon što je operacija transfera zarade od velikih prema malima uspješno okončana, mali i mikro ulagači na društevnim mrežama nastojali su naći nova ulagačka sredstva kojim bi na sličan način “preveslali” velike fondove.

I tu počinje zanimljiva priča o rastu cijene investicijskog srebra.

Kao što smo već ranije spomenuli, srednjestrujaški mediji počeli su objavljivati informacije kako je upravo srebro iduća meta malih i mikroulagača. Međutim, pažljivim iščitavanjem objava na društvenim medijima gdje se takvi ulagači okupljaju bilo je jasno da oni koji su napadali velike fondove koristeći metodu masovne kupnje manje poznatih dionica nisu isti ulagački koji su krenuli u masovnu kupnju investicijskog srebra.

Neki drugi mali ulagači

Mali ulagači u opskurne dionice koji su velikim njujorškim investicijskim fondovima prouzročili gubitak od mnogo desetaka milijardi, na društvenim su mrežama tvrdili kako oni ne stoje iza ideje da cijenu investicijskog srebra treba pogurati u što veće visine. Štoviše, ti su ulagači tvrdili kako rast cijene srebra zapravo odgovara velikim njujorškim fondovima, i da su zapravo veliki brokeri glavni promotori kupnje srebra krajem siječnja i početkom veljače ove godine. Prema njihovim tvrdnjama, veliki brokeri u posjedu imaju srebro i rast cijene te plemenite kovine može im barem djelomično nadoknaditi gubitke nastale na tržištu vrijednosnih papira u zadnja dva tjedna.

Ipak, bolji poznavatelji tržišta zlata i srebra tvrde kako se ipak radi o navali malih ulagača na srebro, ali ne istih onih koji su navaljivali na dionice. Čini se da se živost na tržištu srebra dogodila zato jer su se brojni mali ulagači, koji su inače cijele prošle godine držali na nišanu plemenite kovine ali nisu bili spremni odvojiti se od svojeg novca kako bi kupili srebro, bili probuđeni i potaknuti zbivanjima na tržištu dionica da se napokon pokrenu i ostvare svoje želje.

Da se radi o jednoj drugoj skupini ulagača pokazuju i iskustva naše tvrtke. U zadnjih nekoliko dana imali smo neobično velik broj upita za kupnju srebra, i to od klijenata za koje procjenjujemo da često nisu sudionici na tržištu dionica.

Poznato je da je srebro jedno od ulagačkih sredstava za koje se godinama smatra kako se veliki broj moćnih igrača kladi na pad njegove cijene. Zbog toga je jaz između cijene zlata i cijene srebra iz godine u godinu sve veći. Dok je u proteklih godinu dana cijena zlata doživljavala nove povijesne vrhunce, srebro je i dalje na 50 posto cijene u odnosu na vrhunac od prije desetak godina.

U tom smislu, čak i nakon ovog najsvježijeg rasta cijene s početka veljače ove godine, srebro je dalje atraktivno i prilično podcijenjeno ulagačko sredstvo.

Štoviše, čini se da na europskom tržištu ponovno jača nestašica isporučivih proizvoda od investicijskog srebra: srebrnih poluga i srebrnjaka. Ta je nestašica bila vrlo snažna gotovo cijele prošle godine, da bi se situacija ponešto smirila u studenom i prosincu. No, sada je opet prilično teško dobaviti neke proizvode od srebra u vodećim centrima za distribuciju u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji, osobito proizvode manjih apoena.

Na sreću, Tetragram Plemenit opskrbio se s određenom količinom srebrnih poluga i kovanica koje sada imamo na zalihi i možemo ih ponuditi našim klijentima. No te zalihe su ograničene, pa stoga ako planirate kupnju investicijskog srebra, učinite to što prije.

Srebro možete kupiti i putem našeg web shopa Butik Plemenit, klikom na link. U web shopu možete naručiti zlatne poluge mase od 100 grama do 1 kilograma 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, te različite srebrne kovanice. Požurite, jer količine su ograničene.

Možda će vas zanimati i ovo:

Obrana od katastrofe: četiri stupa mudrog ulaganja

U stara su vremena dobrostojeći ljudi svoju imovinu učvršćivali s tri ili četiri stupa.

Prvi stup bio je gotov novac, ili kako ga mi danas nazivamo gotovina.

Drugi stup bile su nekretnine.

Treći stup bile su plemenite kovine, najčešće zlato, a ponekad i srebro.

Uz ta tri stupa, oni najpoduzetniji i najimućniji, koji su imali osjećaj za biznis, te se nisu bojali rizika, dodavali su svojoj imovini i četvrti stup: dionice, obveznice i udjele u biznisima.

Svaki od tih stupova imao bi otprilike jednak udjel u ukupnom imovinskom portfelju pojedinca ili obitelji. Primjerice, portfelj s tri stupa podijelio bi svoju ukupnu vrijednost na trećine: 33 posto gotovine, 33 posto nekretnine, 33 posto plemenite kovine. Ako bi se vrijednost nekog od stupova uvećala, djelić tog stupa bi bio prodan i pridodan stupovima koji su preostali. Na taj bi način portfelj zasnovan na načelima čvrstih stupova bio balansiran u vremenima različitih društvenih ili ekonomskih kriza, te nepredvidivih prirodnih katastrofa.

Naravno, na sličan bi način bio izbalansiran portfelj zasnovan na četiri stupa, pri čemu bi svaki stup sudjelovao u četvrtini vrijednosti ukupnog portfelja.

Načela protiv osiromašenja

Ulaganje na osnovi tri ili četiri stupa razvijen je ponajviše u židovskoj tradiciji očuvanja imovine. To nije nimalo iznenađujuće, budući da se židovski narod kroz mnoga stoljeća dokazao kao jedan od najmudrijih u očuvanju vlastitog bogatstva, uz istovremeno manje-više stalnu prijetnju da bi zbog neprijateljstva u društvu u kojem su živjeli mogli ostati bez svega. Ta višestoljetna mudrost pretočena u konkretnu akciju mogla bi i trebala biti primjer za svakog od nas koji nastojimo razviti imovinsku sigurnost i obraniti se od bilo kakvih katastrofa koje nas doslovno preko noći mogu osiromašiti.

Zbog čega je načelo tri, odnosno, četiri stupa moćna obrana od osiromašenja?

Ako dobro razmotrite karakteristike svakog stupa, primjetit ćete da su oni u dobroj mjeri neovisni. Opasnosti koje, primjerice, mogu nauditi nekretninama, u najvećem broju slučajeva ne mogu nauditi gotovini, zlatu ili biznisu. Isto vrijedi i za sve druge okolnosti: ekonomska situacija koja može ugroziti, primjerice, vaš biznis najčeše neće utjecati na ostala tri stupa vašeg portfelja. Ili pak ako inflacija krene obezvrjeđivati vašu gotovinu, vrijednost nekretnina će porasti, baš kao i vrijednost plemenitih kovina ili kvalitetnih dionica.

Dakle, ti stupovi jedni druge međusobno podupiru u trenucima kada je jedan od stupova napadnut okolnostima koje su izvan naše kontrole.

Funkcija zlata i srebra u zaštiti imovine od društvenih, ekonomskih i prirodnih nepogoda bila je poznata većini ljudi sve do sredine prošlog stoljeća. A onda su plemenite kovine polako počele padati u zaborav, i tek je u zadnjem desetljeću ponovno probuđen interes za njih kod mudrih ulagača koji su zamijetili kako zlato i srebro imaju neka važna ulagačka svojstva koje nemaju ni nekretnine, ni vrijednosni papiri, a ni gotov novac.

Zlato i srebro imaju dugu tradiciju očuvanja vrijednosti imovine. Kroz mnoga stoljeća zlato i srebro bili su sinonim za gotov novac. Tek nakon drugog svjetskog rata započelo je razdvajanje tih dvaju pojmova. No baš danas, kada se novac najčešće pojavljuje u papirnatoj formi (novčanice) ili pak u formi elektroničkog zapisa (tekući račun u banci), zlato i srebro imaju dodatnu važnost kao jedan od tri ili četiri stupa imovinskog portfelja.

Plemenite kovine spadaju u kategoriju najlikvidnije imovine, koja je mnogo likvidnija od nekretnina ili čak od većine udjela u trgovačkim društvima. Investicijsko zlato i srebro mogu se unovčiti u vrlo kratkom roku, i to po tečaju koji se javno objavljuje diljem interneta. To plemenitim kovinama daje specifičnu vrijednost.

Možda će vas zanimati i ovo:

7 izvrsnih razloga za kupnju investicijskog zlata

Zlatna poluga

Kada razmišljamo o zlatu, pomišljamo na bogatstvo, postojanost, sigurnost, trajnost, moć… Zlato je kroz stoljeća bilo dostupno samo moćnim vladarima i bogatim tajkunima. No danas je ono dostupno i svakome od nas, ako to želimo. Zlato treba predstavljati temelj naše materijalne sigurnosti, u sadašnjosti i budućnosti.

Naši su se prostori kroz mnoga stoljeća sve do današnjih dana, pokazala kao jedni od najnesigurnijih na svijetu. Pogledamo li unatrag mnoge generacije, ovdje su se odvijale velike ratne drame svakih nekoliko desetljeća. Napoleonski ratovi, prvi i drugi balkanski rat, prvi svjetski rat, drugi svjetski rat i potom rat u bivšoj Jugoslaviji pokazuju kako je malo toga sigurnog na ovom prostoru.

Ljubav naših građana prema nekretninama u ratnim se okolnostima doslovno pretvara u prah i pepeo.

No nisu samo ratovi pustošili ove krajeve.

Propast novca

Nepravedni i beskrupulozni vladari znaju otimati i pljačkati i u doba mira i relativnog blagostanja. Nova je generacija čini se zaboravila propast devizne štednje i strahovitu inflaciju lokalne valute koja se dogodila vrlo nedavno. Tada smo se branili tako što smo svoju ušteđevinu mijenjali u njemačke marke i skrivali je u čarape i slamarice. Danas njemačke marke više nema, zamijenio ju je euro, no je li euro doista dostojan zamjenik stare njemačke dame?

Tijekom cijelog razdoblja povijesti socijalističke Jugoslavije i još dosta godina nakon nje, sve do ulaska Slovenije i potom Hrvatske u europsku uniju, našim je građanima bilo praktički nemoguće ulagati u zlato. Izrazito visoke stope poreza koje su sezale i do 40 posto, onemogućavale su normalno razvijanje tržišta investicijskih plemenitih kovina.

Istovremeno, zemlje Europske unije prepoznale su zlato kao važan instrument sigurnosti osobne imovine. Zbog toga je zajednica europskih zemalja zatražila od svojih članica da se investicijsko zlato izjednači u tretmanu s bilo kojom svjetskom papirnatom valutom. A to znači da je kupnja i prodaja zlatnih poluga i zlatnika u potpunosti oslobođena poreza na dodanu vrijednost.

Tečaj eura: 9,25 kuna?!

Zamislite kako bi to izgledalo kada biste na kupnju eura ili američkog dolara morali platiti PDV? Jedan se euro u tom slučaju ne bi prodavao po tečaju od 7,40 kune nego 9,25 kuna, budući da bi na svaku transakciju trebalo dodati 25 posto poreza.

Ulaskom Slovenije i Hrvatske u EU, naše su zemlje bile prinuđene prilagoditi svoje zakonodavstvo europskim standardima. Stoga je porez na investicijsko zlato ukinut. Time je omogućeno da se na tržištu pojave respektabilne tvrtke za transakcije investicijskim zlatom, među kojima je najveća i najuglednija tvrtka Tetragram projekt.

Zlatna poluga i euro

Postoji sedam važnih razloga zašto dio svoje osobne imovine svakako trebate čuvati u investicijskim zlatnim polugama i zlatnim kovanicama.

1) Zlato je stoljećima dokazan čuvar osobne imovine

Tisuće godina su prošle, i s njima su uništena i nestala brojna kraljevstva, carstva i imperiji, premda se ljudima toga doba činilo da je to nemoguće. Zajedno s tim ljudskim tvorevinama, uništene su i brojne nekretnine, poslovi, manufakture, trgovine, tvornice… No, odnos ljudi prema zlatu nije se promijenio. Ono je i dalje traženo, ima svoju vrijednost. Štoviše, upravo u vremenima najvećih turbulencija – revolucija, sukoba i ratova – vrijednost zlata u očima ljudi raste. Dokaz je to da će zlato ostati tražena i vrijedna roba i u budućnosti.

2) Zlato je kompaktan čuvar osobne imovine

Velike i glomazne nekretnine, te delikatne poslovne poduhvate ne možete strpati u džep i jednostavno odšetati. Sa zlatnom polugom ili kovanicom to možete. Zlatnik veličine kovanice od dva eura na tržištu ima vrijednost od oko 700 eura. Zlato se lako, jednostavno i brzo može prenositi s kraja na kraj svijeta.

3) Zlato je diskretan čuvar osobne imovine

Nekretnine i pokretnine predstavljaju javno vidljivu i lako dostupnu vrijednost. One su idealna meta nedobronamjernim pojedincima za otimačinu. Čak i novac pohranjen u banci u današnje doba elektroničkih transfera spretnim lopovima predstavlja lako dostupan plijen. Sa zlatom je drugačije. Zlatne poluge i kovanice mogu se diskretno kupiti, pohraniti i sačuvati od svakog napada mnogo lakše nego bilo koji drugi oblik osobne imovine.

4) Zlato se vrlo lako može pretvoriti u štogod poželite

Zlatne poluge i kovanice koje se prodaju na uređenom investicijskom tržištu standardiziranih su dimenzija, mase i čistoće. Stoga su prepoznatljive i prihvatljive diljem svijeta. One se mogu vrlo brzo i jednostavno pretvoriti u bilo koju trenutno vrijedeću valutu. Zlato je izrazito likvidno investicijsko sredstvo. A nakon što zlato pretvorite u lokalnu valutu, moći ćete potom kupiti štogod poželite, ma gdje se nalazili.

5) Cijena zlata u zadnjih nekoliko desetljeća probija rekorde

Paralelno s erozijom povjerenja u papirnate valute, cijena zlata na svjetskom tržištu u posljednjih dvadesetak godina polako ali sigurno raste. U trenutku uvođenja eura kao valute velikog broja vodećih europskih zemalja 1999. godine, gram zlata na svjetskom tržištu prodavao se po cijeni manjoj od 8 eura. Danas se taj isti gram na svjetskom tržištu prodaje po cijeni od gotovo 45 eura, što je  povećanje od gotovo šest puta! Upravo ovih dana cijena zlata izražena u eurskoj valuti dosegnula je povijesni vrhunac, a stručnjaci očekuju da će taj trend biti nastavljen.

6) Ulaganje u zlato štiti vas od vas samih

Papirnati i elektronički novac osmišljen je zato da se troši, a ne da se čuva. Impulsna potrošnja jedan je od temelja suvremenog potrošačkog društva. No, kada svoju ušteđevinu pretvorite u fizičke zlatne poluge i kovanice, to će vam pomoći da svoje odluke u kupnji proizvoda i usluga ne donosite na prečac. Zlato je doduše moguće jednostavno i brzo pretvoriti u novac, no ta transakcija ipak zahtjeva malo više truda nego samo jednostavno “peglanje” kreditne kartice ili vađenje gotovine iz novčanika. I upravo ta potreba da se potrudite zamijeniti zlato za papirnatu valutu može vas zaštititi od nepromišljenog trošenja. Zlato je idealan financijski medij za pohranu osobne ušteđevine.

7) Zlato donosi sigurnost i mirnu savjest

Ulaganje u fizičko zlato otklanja rizik treće strane. Ako posjedujete nekretninu, dionice, obveznice ili čak gotovinu u banci, uvijek ovisite o nekom drugom hoće li ono što imate biti vrijedno ili ne. Ako banka propadne, novac pohranjen u toj banci često propada zajedno s njom. Dionice vrijede onoliko dugo koliko vrijede ljudi koji stvaraju dodatnu vrijednost. No, zlato donosi sigurnost i mirnu savjest da vam vašu imovinu nitko ne može oduzeti.

===

Svatko tko dobro razmotri ovih sedam razloga ne može izbjeći jedini ispravan zaključak: dio svoje imovine obavezno treba pretvoriti u zlato.

A najbolje mjesto za to jest najveća i najuglednija tvrtka u regiji koja nudi vrhunske proizvode od investicijskog zlata. Doznajte više o našoj ponudi i odaberite nešto za sebe već danas.

Nazovite nas na telefon 01/236-5857 ili 098-209-236 već danas, i raspitajte se o kupnji investicijskog zlata. Naši stručnjaci pomoći će vam da donesete ispravnu odluku.

Tetragram projekt vodeći je regionalni broker fizičkim zlatnim polugama. Naša usluga je brza, pouzdana i diskretna. Isporuke zlatnih poluga i kovanica u pravilu obavljamo odmah. To znači da najčešće ne morate čekati od trenutka uplate novca do trenutka isporuke.

Za više informacija o našoj ponudi, kliknite link.

Možda će vas zanimati i ovo:

 

8 načina kako sigurno pohraniti zlato i srebro u domu

Pohrana zlata i srebra kod kuće

Jedan od najizazovnijih problema s kojim se suočava svaki kupac investicijskih plemenitih kovina jest gdje i kako pohraniti kupljene poluge ili kovanice.

Pohrana zlata i srebra predstavlja značajan logistički izazov. Kada se pohranjuje u privatnom aranžmanu, može stvoriti dodatnu glavobolju svojem vlasniku koje ne postoji kada se pohrana obavlja unutar institucije.

Prednosti i nedostaci pohrane dragocjenosti kod kuće

Ipak, pohrana kod kuće ima i nekih prednosti. Prije svega, vlasniku su njegove zlatne poluge, srebrne poluge, zlatnici i srebrnjaci odmah nadohvat ruke. U slučaju opasnosti, kada svoju imovinu u trenutku treba premjestiti na sigurno, to je moguće učiniti vrlo brzo. Ako se, pak, plemenite kovine pohranjuju institucionalno, vlasnik zlata i srebra može doći do svoje imovine samo u radno vrijeme subjekta kojemu su dragocjenosti povjerene na čuvanje.

No, nedostaci pohrane zlata i srebra u domu također nisu nezanemarivi. Prije svega, dragocjenosti pohranjene u domu često predstavljaju lak plijen pljačkašima. I to osobito ako se plemenite kovine pohranjuju nepromišljeno i neadekvatno. Poznato je, također, da u znatnom broju slučajeva pljačke privatne imovine dolaze od ljudi u najbližem vlasnikovom krugu poznanika i rodbine, koji znaju gdje se koja dragocjenost nalazi.

Ako se, pak, dragocjeni predmeti izuzetno dobro sakriju, to će doduše odvratiti kriminalce, ali će istovremeno omogućiti jedan važan oblik gubitka o kojem uopće ne razmišljamo dok dragocjenost sakrivamo. Čovjekovo je pamćenje dosta nepouzdano, pa stariji ljudi koji su u mladosti sakrili svoje dragocjenosti možda se nakon mnogo godina više neće sjetiti gdje su ih pohranili.

Valja razmišljati i o mogućnosti iznenadne smrti nesretnim slučajem, koja može prouzročiti da dobro sakriveni predmeti nikad ne budu pronađeni od strane vaših nasljednika. Stoga je dobro, nakon što smo zlato i srebro dobro sakrili, o tome napravimo pisani izvještaj koji će biti lako dostupan u slučaju nenamjernog zaborava, ili pak vlasnikova iznenadnog odlaska.

Koja su loša mjesta na koja vlasnici obično pohranjuju svoje zlato i srebro, a koja ni u kom slučaju ne bismo preporučili?

Loša mjesta za pohranu zlata i srebra kod kuće

Daleko najrasprostranjenije, ali i najgore moguće mjesto pohrane dragocjenosti jest u ormarima s odjećom i donjim rubljem. To je mjesto koje kriminalci najprije provjeravaju prilikom provale u vaš stan. Zašto? Zato jer su dovoljno iskusni da znaju kako upravo ondje golema većina građana skriva vrijedne stvari.

Ukrasni vrčevi i kutije na vidljivim mjestima u vašem domu također su laka meta iskusnim pljačkašima. Izbjegavajte svoje investicijsko zlato i srebro “skrivati” na mjestima koja su u kriminalnim krugovima poznata kao mjesta gdje vrijedne stvari treba tražiti. Tu još spadaju i razni ormari i ladičari u sobama, kuhinjama i kupaonicama, kutije postavljene visoko na vrh ormara, ladice u stolovima itd.

Možda ćete se začuditi, ali privatni sefovi također ne spadaju u kategoriju osobito sigurnih mjesta za pohranu zlata i srebra. Male sefove koji se mogu kupiti u trgovinama pokućstvom pljačkaš će naprosto ponijeti sa sobom i potom će mu u sigurnosti svojeg vlastitog boravišta provaliti bravu i doći do plijena.

Veliki ugrađeni sefovi također su relativno lake mete za probijanje brave, osim ako se ne radi o osobito skupim primjercima. Sefovi su dobro mjesto za pohranu dragocjenosti samo ako nisu vidljivi, odnosno, ako su skriveni, iza slike na zidu, u lažnom podu itd. No, kada se takvi sefovi ugrađuju i nastoje sakriti, u procesu ugradnje i skrivanja mogu sudjelovati brojni, ponekad nedobronamjerni ljudi koji će za novac trećim stranama otkriti vašu tajnu. Dakle, da bi sef bio učinkovito sredstvo pohrane vrijednoga investicijskog zlata i srebra, trebao bi biti (1) skriven, (2) skup i (3) diskretno postavljen. A to nije nimalo lako postići.

Sefovi na vidljivim mjestima ipak mogu biti dobro sredstvo zavaravanja kriminalaca. Postavite sef na vidljivom mjestu, ali u njemu nemojte čuvati svoje dragocjenosti. Umjesto u sefu, dragocjenosti sakrijte negdje drugdje.

Dobri načini privatne pohrane zlata i srebra

Nakon što pročitate ove retke, možda ćete se zapitati: pa zar uopće postoji sigurno mjesto kamo pospremiti, odnosno, sakriti svoje dragocjenosti u vlastitome domu?

Odgovor: ako ste dovoljno mudri i lukavi, to mjesto svakako postoji. Doduše, malo ćete se morati potruditi oko aranžiranja, ali zaštita može biti gotovo savršena. Evo nekih primjera.

1. Kanalizacijska cijev

Mnogi od nas u kućama i stanovima imaju vidljive različite velike i male cijevi koje vire iz zidova: cijevi centralnog grijanja, vode, kanalizacije… Relativno je lako i jednostavno napraviti još jednu takvu lažnu cijev, koja će nam poslužiti kao mjesto skrivanja naših zlatnih poluga, zlatnika, srebrnih poluga ili srebrnjaka.

Ta cijev može imati dovoljno velik promjer da se u nju može sakriti jako puno dragocjenosti, a istovremeno može izgledati vrlo uvjerljivo. Teško da će bilo tko posumnjati da cijev zapravo nije cijev kroz kroju prolazi voda, nego se u njoj skriva zlato i srebro.

2. Pekmez od šljiva

Iduće dobro mjesto za skrivanje dragocjenosti jest – zimnica. Za to je vrlo prikladan pekmez od šljiva, ali i drugi neprozirni zimski pripravci poput ajvara, miješane salate, soka od rajčice i slično. Napravite desetak tegli s neprozirnim pripravkom i u svaku teglu ugurajte nekoliko komada svojeg zlata ili srebra.

Ako vam se ne sviđa da vam poluge ili kovanice postanu slatke i ljepljive, stavite ih prije toga u male plastične vrećice. Tegle sa “plemenitim” pekmezom čuvajte zajedno sa svim svojim drugim potrepštinama u špajzi. A ukućanima recite da taj pekmez ne kušaju zato jer se u njemu nalazi neprihvatljiva količina teških metala.

3. Šperploča stražnje strane ormara

Stražnja strana ormara okrenuta prema zidu može se odlično iskoristiti za skrivanje dragocjenosti. Uzmite nešto jaču i širu ljepljivu traku, i svaku svoju polugu ili kovanicu zalijepite ravnomjerno na vanski dio šperploče stražnje strane ormara.

Ako želite dodatnu razinu zaštite, polijepljene dragocjenosti prekrijte novom šperpločom, čime svoje dragocjenosti stavljate u nevidljivi sendvič. Okrenite ormar natrag prema zidu i voila! Vaše su investicijske plemenite kovine vješto sakrivene.

4. Donja strana masivnoga stola

Slično kao i kod stražnje strane ormara, na donju plohu masivnoga stola moguće je širokom ljepljivom trakom polijepiti određenu količinu investicijskih poluga i kovanica. Preko nje također je dobro postaviti i učvrstiti šperploču koja će dragocjenosti sakriti od eventualnih pogleda ako se netko podvuče pod stol i pogleda prema gore. Na taj način su dragocjenosti skrivene u sendviču između dvije drvene plohe.

5. Kućište starog uređaja ili aparata

Pljačkaši koji provaljuju u stanove sve rjeđe kradu tehničku robu: televizore, mobitele, računala, kamere, kuhinjske aparate… Razloga za to ima nekoliko. Prije svega, da bi se kriminalci domogli novca, opljačkanu robu valja prodati. A ako se roba ponudi na internetu javno, uvijek postoji opasnost da je netko prepozna. Nadalje, mnogi tehnički proizvodi spajaju se na internet i time odaju svoju poziciju. Na taj način, mnogi kriminalci bivaju uhvaćeni. I konačno, tehnička je roba sve jeftinija, pa se pljačkašima ne isplati uzimati je sa sobom.

U tom smislu, nije loša ideja svoje zlato sakriti u kućište nekog kućnog uređaja ili aparata. Za tu svrhu ipak je najbolje upotrijebiti uređaj koji se čini da je star i pokvaren, odnosno, van upotrebe. Uređaji poput prašnjavog crno-bijelog televizora, velikog starog radijskog prijemnika, odbačenog stroja za rublje ili starog, prašnjavog računala bez uključenog monitora ili tipkovnice i bačenog u kut teško da će pobuditi pozornost kradljivca. A ako je je zastarjeli uređaj još i težak, izgledi da bude odnesen iz vašeg doma ili potkrovlja su neznatne. Za skrivanje, ipak, nemojte koristiti novije uređaje koji funkcioniraju, jer tu i tamo poneki sitni kradljivac može ga iz očaja uzeti, a da nije ni svjestan kako se u njemu nalaze vaše dragocjenosti.

6. Odbačene automobilske gume

Sve što izgleda nekorisno i neugledno može biti izvrsno mjesto skrivanja dragocjenosti. Automobilski pneumatici imaju prilično velik prostor u unutrašnjosti koji se može izvrsno iskoristiti kao skrovište. Gume se mogu odgovarajuće složiti da je unutrašnjost nevidljiva neželjenom promatraču, čak i ako u središte gume nije postavljen automobilski naplatak (felga). A ako ste vješti, pa nakon što dragocjenost stavite u prazninu pneumatika na taj pneumatik stavite naplatak, skrovište će biti gotovo savršeno.

7. Duboko zamrzavanje

Budući da su plemenite kovine otporne na niske temperature, stvar je jednostavna. Skrivanje poluga i kovanica u utrobi smrznute kokoši, u porciji dubokosmrznutog graha sa zeljem ili pak jednostavno u vrećici s mješavinom povrća za juhu može biti odlično rješenje, pogotovo ako na vrh vrećice nabacate još pokoji smrznuti prehrambeni artikl koji često koristite. Naravno, baš kao i u slučaju skrivanja dragocjenosti u ranije spomenutom pekmezu, ako ne želite da vam se poluge ili kovanice uprljaju, stavite ih najprije u male vrećice.

8. Ponoćno vrtlarenje

I na kraju, treba spomenuti tradicionalan način pohranjivanja dragocjenosti u privatnom aranžmanu koji se šaljivo naziva “ponoćno vrtlarenje”. Svoje investicijsko zlato i srebro stavite u izdržljivu kutiju, najbolje od umjetnih materijala, recimo plastike. U vrijeme dok ne očekujete da će vas itko vidjeti (najbolje po noći), iskopajte u zemlji odgovarajuću rupu, stavite u nju kutiju s dragocjenostima i potom rupu zatrpajte.

Ne zaboravite potom nacrtati mapu na kojoj će biti opisano mjesto gdje se zakopano blago nalazi. Crtanje mape iznimno je bitno, zato jer je u ovom slučaju velika opasnost da ćete vremenom zaboraviti točno mjesto gdje ste svoje dragocjenosti zakopali.

Zaključak

Postoje brojni sigurni i maštoviti načini kako možemo sakriti svoje dragocjenosti, odnosno, zlatne poluge, srebrne poluge, zlatnike te srebrnjake. Daleko od toga da je navedeni popis iscrpan i sveobuhvatan. Neka vam on posluži kao nadahnuće da pronađete neke svoje dobre načine skrivanja dragocjenosti od nepozvanih uljeza. Uostalom, ne bi bilo dobro da u ovom tekstu navedemo sve moguće načine pohrane dragocjenosti u domu, jer bismo time dali i ideje onima koji žele vaše bogatstvo.

Dok tražite te načine, uvijek imajte na umu sljedeće:

1. Uvijek zapišite gdje je skrovište s dragocjenostima kako ne biste zaboravili. Nastojte barem s jednim bližnjim podijeliti informaciju gdje se taj papir nalazi, ali ne trebate dijeliti što piše na papiru.

2. Povremeno posjetite to skrovište i uvjerite se da su dragocjenosti i dalje na sigurnom. Ipak, nemojte to činiti ako vas netko može vidjeti da to činite. Neka vaše skrovito mjesto ostane skrovito za svakoga, osim za vas.

3. Ako se ne osjećate sigurno da sami pohranjujete svoje dragocjenosti, obratite se instituciji poput naše tvrtke i savjetujte se kako najbolje pohraniti svoje zlato i srebro na institucionalan način, zajedno sa svom odgovarajućom javnom i privatnom zaštitom, te osiguranjima.

Možda će vas zanimati i ovo:

Zašto cijena zlata tako naglo skače i pada?

Rast i pad cijene zlataNa svjetskim su burzama cijene dionica aviokompanija porasle, a cijena zlata se spustila. Premda je svjetska zrakoplovna industrija jedva dosegnula 10 posto prometa što ga je ostvarivala u isto vrijeme prošle godine, investitori su pohrlili u kupnju njezinih vrijednosnih papira.

Istovremeno, zlatom se na svjetskim burzama trgovalo po cijenama nižim za gotovo pet posto u odnosu na početak mjeseca.

Postoji li logika u ovom neobičnom kretanju cijena zlata i vrijednosnica?

Ulagači žele čuti dobre vijesti

Glavni pokretač cjenovnoga skoka jedne od najpogođenijih industrija na svijetu globalnom pandemijom najvjerojatnije je – stručnjaci procjenjuju – najava dobrih rezultata u razvoju cjepiva protiv korona virusa. Očito je da ulagači žarko žele čuti dobre vijesti: povratak svjetske ekonomije na staro, predvirusno poslovanje. Pa ako se cjepivo otkrije i primijeni, investitori zaključuju, poslovanje svjetskih aviokompanija naglo će se poboljšati i u tom smislu kupnja njihovih dionica sasvim je opravdana.

Nasuprot tome, zlato se smatra sigurnom lukom u trenucima krize i ekonomskih izazova. Stoga, ako otkriće i primjenu cjepiva protiv korona virusa smatramo najavom boljih gospodarskih dana, kupnja zlata izgubit će na značenju, zar ne?

Doduše, ulagači u zlato nemaju razloga previše se žaliti. Ako pogledamo jednogodišnje razdoblje, odnosno, ako usporedimo stanje iz istog mjeseca prošle godine, lako ćemo ustanoviti da je cijena zlata s oko 1330 eura za uncu porasla na današnjih oko 1560 eura, što je rast od golemih 17 posto. Dionice aviokompanija, pak, u istom su razdoblju u potpunosti desetkovane.

No, je li rast cijene dionica u zrakoplovnoj industriji preuranjen? I je li korekcija cijene zlata na svjetskom tržištu stigla prebrzo?

Tržište je uvijek u pravu

Mudri analitičari stanja na burzama reći će: tržište je uvijek u pravu. Ako deseci i stotine tisuća ulagača istovremeno smatraju kako je došlo vrijeme promjene, promjena će se dogoditi. Pojedinac protiv toga ne može učiniti ništa.

No, pojedinac svakako može razmišljati pojedinačnom logikom, a ne logikom gomile, i na taj se način zaštiti od toga da ne bude pregažen stampedom mnoštva na jednu ili na drugu stranu.

U tom smislu, svaki ulagač u zlato, ali i u bilo koji drugi ulagački instrument (dionice aviokompanija spadaju među njih) mora biti svjestan trenutnog stanja stvari na tržištima svijeta.

A to stanje stvari otprilike je ovakvo: svaki proizvod ili usluga koje možete kupiti ne dolaze u neograničenim količinama. Bez obzira bila to zrakoplovna karta, zlato, omekšivač za rublje ili podučavanje baleta, svaku stvar treba proizvesti i dostaviti kupcu, što košta. Košta truda, vremena, energije i kapitala.

Trenutno, neograničeno, besplatno

No, postoji jedan proizvod u globalnoj ekonomiji koji se može proizvesti trenutno, u neograničenim količinama, potpuno besplatno. Taj proizvod čini točno polovicu svega čime trgujemo, polovicu onog što kupujemo ili prodajemo. Taj proizvod sastojak je svake transakcije na svijetu, bez obzira kupovali zrakoplovnu kartu, zlato, omekšivač za rublje ili podučavanje baleta.

Taj proizvod je – novac kakvog poznajemo iz naših novčanika. Nekada smo ga zvali “papirnati novac”, ali on to već nekoliko desetljeća nije. On sve više postaje elektronički novac koji skače s kontinenta na kontinent u roku dok ste rekli keks.

I upravo u toj njegovoj sposobnosti da u trenutku bude stvoren ni iz čega, utipkavanjem brojki na zaslonu računala, da bude stvoren besplatno i u neograničenim količinama, te da bude u trenutku bude potrošen desecima tisuća kilometara daleko leži tajna naglih cjenovnih fluktuacija, rasta i pada cijena na svjetskim tržištima.

Jedini razlog zašto cijene različitih proizvoda i usluga ne rastu i ne padaju još brže nego što to trenutno čine jest – opreznost onih koji svojim korisničkim imenima i lozinkama, odnosno PIN-ovima, pristupaju svojim elektroničkim bankama na mobitelima i računalima.

Zlato i mediji

Sasvim je moguće zamisliti da milijarda ljudi odjednom pristupi svojem mobilnom bankarstvu i doslovno u nekoliko sekundi pokuša istovremeno kupiti dionice aviokompanija. Ako bi svatko od njih kupio dionica u vrijednosti od samo 1000 eura, to bi u nekoliko sekundi prouzročilo rast njihove cijene u iznosu od tisuću milijardi!

I obratno, ako bi svaki od milijarde ljudi istovremeno posjedovao 1000 eura spomenutih dionica, nije nemoguće zamisliti da bi – zbog njihove iznenadne i trenutne prodaje – cijena tih dionica u nekoliko sekundi mogla pasti za isti taj nevjerojatan bilijunski iznos.

Dakle, suvremena tehnologija u svjetska je tržišta unijela značajnu opasnost od trenutnih, sekundnih naglih skokova i padova cijena bilo čega, pa tako i dionica aviokompanija i zlata.

Više nije u pitanju vrijedi li nešto za cijenu po kojoj se prodaje na burzama. Sada je igra sasvim drugačija: pitanje je uvijek i samo koliko mnoštvo ljudi vjeruje da je nešto vrijedno te cijene. Ako mnoštvo vjeruje da je nešto vrijedno, cijena će u tom trenutku biti visoka. I obrnuto, ako se sentiment preko noći promijeni, cijena će naglo pasti.

A tko određuje hoće li se u nešto vjerovati ili ne? Aviokompanije? Proizvođači omekšivača za rublje? Baletni stručnjaci? Trgovci zlatom? Ne. Hoće li ljudi u nešto vjerovati ili neće, određuju mediji – internetski portali, televizija, radio, novine, proizvođači javnog mnijenja… I tu i tamo, pokoja crkva, za istinske vjernike u Boga (kojih je, čini se, sve manje).

Zlato je izravna konkurencija novcu

Možda ste primijetili, o zlatu se u medijima ne govori puno. Plemenite kovine većini su medijski najjačih igrača potpuno nezanimljive. A možda ne bi bilo loše o njima govoriti više. Za to postoji prilično dobar razlog.

Naime, ako razmislite dobro, zlato je izravna konkurencija novcu iz vaših novčanika. Novcu koji se manifestira ili kao papirnata gotovina ili kao elektronički novac koji trošimo “peglanjem” kreditnih kartica.

No za razliku od novca iz vaših novčanika, zlato ima neka sasvim drugačija svojstva. Zlato se ne može proizvesti ni iz čega, trenutno, utipkavanjem brojki na ekranu računala ili tiskanjem na papiru vrijednom nekoliko lipa. Zlato se ne može proizvesti besplatno. I zlato se ne može proizvesti u neograničenim količinama.

Iskreno i pošteno zlato

U tom smislu, za razliku od novca iz novčanika, zlato može biti iskreno i pošteno. Novac u novčaniku ne može. Novac u novčaniku danas može vrijediti puno, a sutra doslovno ništa. I to je razlog zašto mudri ljudi dio svoje ušteđevine pohranjuju u žutu plemenitu kovinu. Ne sve, da budemo jasni! Za zlato se, naime, ne može danas izravno kupiti zrakoplovna karta ili omekšivač za rublje. Zlato nigdje na svijetu nije službeno sredstvo plaćanja. Ako ga želite potrošiti, zlato morate najprije promijeniti u papirnatu valutu, odnosno, u elektroničku valutu koju možete potrošiti “peglanjem” kreditne kartice.

Sve dok se zrakoplovne karte i omekšivač za rublje neće moći izravno kupovati za zlato, novac iz naših novčanika imat će važnu ulogu u našim životima. I to je u redu. Na tu činjenicu moramo obratiti pozornost dok razmišljamo o kupnji svega, pa i zlata.

No, hoćemo li uvijek na novac iz naših novčanika gledati s povjerenjem? Hoćemo li uvijek smatrati da papirnata i elektronička valuta, unatoč tome što se mogu proizvesti trenutno i u neograničenim količinama, ima vrijednost za koju ćemo biti voljni mijenjati zrakoplovne karte i omekšivače za rublje? Nadajmo se da hoćemo.

Možda će se ta vrijednost zbog goleme proizvodnje papirnatog i elektroničkog novca malo-pomalo smanjivati. Možda ćemo povjerenje u valute malo-pomalo gubiti. A možda i naglo. Preko noći.

Ili pak to povjerenje nećemo, unatoč svemu, izgubiti nikada? Možda je upravo temeljna vrijednost papirnatog ili elektroničkog novca u tome da se može proizvesti odmah, besplatno i u neograničenim količinama, te u sekundi prebaciti s jednog kraja svijeta na drugi.

Hoćemo li, dakle, u papirnati i elektronički novac imati povjerenje zauvijek, ili ćemo ga prije ili kasnije izgubiti? To nitko na svijetu ne može znati.

Zato je dobro uvijek imati barem malo zlata pri ruci.

Možda će vas zanimati i ovo:

Otkup zlata počinje već dok zlato kupujete!

Otkup zlata Otkup zlatnih poluga i zlatnika

Brojni naši klijenti najveću su ulagačku grešku napravili tako što su svoje investicijske zlatne poluge ili investicijske zlatnike kupili negdje drugdje, a ne kod nas.

Kada je došlo vrijeme da svoje zlatne poluge ili zlatnike prodaju, morali su se pomiriti s činjenicom da će otkup zlatnih poluga ili otkup kovanica iz njihovog portfelja biti nepovoljan. Zapravo, morali su se suočiti sa stvarnošću da će otkup zlata biti puno nepovoljniji nego da su zlato kupili kod tvrtke Tetragram, putem web stranica Plemenit.hr.

Naša tvrtka, naime, klijentima koji kupuju kod nas i koji posjeduju certifikat o autentičnosti što ga mi izdajemo, nudi otkup zlata, odnosno, preciznije, otkup zlatnih poluga, te otkup zlatnika, po najpovoljnijoj cijeni na tržištu.

Ako pak zlato nije kupljeno kod nas, nego je nabavljeno kod nekog trećeg trgovca investicijskim plemenitim kovinama, otkup zlata obavljamo po manje povoljnim cijenama. Ta razlika u otkupu zlatnih poluga i otkupu zlatnika jasno je iskazana na našem cjeniku. Naime, uza svaki ponuđeni proizvod navedene su dvije otkupne cijene: otkup zlata po cijeni za klijenta tvrtke Tetragram, te otkup zlata po cijeni koji nisu naši klijenti, nego su zlato kupili drugdje.

Cijena za neklijente uvijek je nepovoljnija nego cijena za klijente.

Zašto postoji razlika u otkupu zlata između klijenta i neklijenta?

Investicijske zlatne poluge i invesicijski zlatnici na tržištu se upotrebljavaju kao svojevrstan novac.

Uzmimo primjer papirnatog novca. Papirnate novčanice idu iz ruke u ruku, mijenjajući vlasnike praktički svakodnevno, čak i više puta na dan. Kada kupujemo ili prodajemo robe ili usluge, ni ne razmišljamo o tome koliko je ruku bilo u doticaju s papirnatim listićem od 10 kuna, 10 eura, 10 maraka ili 10 dinara prije nas. I koliko će ruku biti u doticaju s tim istim listićem nakon što mi svoj novac potrošimo, odnosno, dademo dalje.

Na sličan način na tržištu investicijskog zlata cirkuliraju zlatne poluge i zlatnici. Doduše, investicijsko zlato ne mijenja ruku stotinama puta dnevno kao što to čini papirnati novac. Zlatne poluge i zlatne kovanice vlasnika u pravilu promijene možda jednom ili dva puta godišnje, a možda ni toliko.

Najčešći i najvažniji posrednici u tom transferu zlata iz ruke u ruku jesu trgovci investicijskim zlatom poput Tetragrama i njegovog branda Plemenit. I stoga je u njihovom interesu biti siguran da je zlato što ga otkupljuju doista netaknuto, čisto i izvorno. Jer oni će to zlato kasnije opet ponuditi nekom drugom klijentu na prodaju.

Velika je zato odgovornost trgovaca zlatom poput Tetragrama da otkup zlata obavljaju na takav način da bude pouzdan i siguran, te da otkupljene zlatne poluge i zlatnici budu besprijekornog integriteta. Ta je odgovornost toliko velika da neki manje uspješni i manje ugledni trgovci investicijskim zlatom uopće ne rade posao otkupa zlatnih poluga i zlatnih kovanica, čak i onda kada su ih prodali. Stoga klijenti koji kupuju kod njih, moraju tražiti alternativna mjesta otkupa, u trenutku kada svoje zlato odluče prodati.

Svaka zlatna poluga ili zlatnik što je otkupljuje Tetragram, odnosno, Plemenit prolazi temeljitu provjeru kvalitete i izvornosti. Ta provjera košta, ali ona košta manje ako znamo da je proizvod koji otkupljujemo od klijenta bio kupljen kod nas. Taj proizvod posjeduje provjerljiv serijski broj, a posjeduje i certifikat koji smo mi izdali prilikom prodaje.

Ako pak otkup zlata obavljamo od klijenta kojeg ne poznajemo, pa samim time ne znamo ni podrijetlo zlatne poluge ili zlatnika koji se nude, učinit ćemo mnoštvo dodatnih provjera. Nerijetko takvi proizvodi moraju ići na taljenje, odnosno, trebaju biti pretopljene u nove poluge kako bi se sa 100-postotnom sigurnošću utvrdila njihova kakvoća i čistoća.

Dakle, otkup zlata, odnosno, otkup zlatnih poluga i zlatnika nije nimalo trivijalan posao. I baš zbog svih tih razloga svaki ulagač u plemenite kovine, kada se odlučuje za kupnju investicijskog zlata, treba biti vrlo pažljiv dok odlučuje s kime će poslovno surađivati.

U svakom slučaju, kada se radi o otkupu i cijeni otkupa zlata, trebate imati odgovore na nekoliko važnih pitanja.

Prvo pitanje: otkupljuje li trgovac investicijskim zlatom – investicijsko zlato?

To pitanje možda zvuči smiješno, ali postoje trgovci koji investicijskim zlatom trguju samo u jednom smjeru – od trgovca prema klijentu. Nakon što je polugu ili kovanicu primio u ruke, klijent više nije u središtu trgovčevog interesa. Klijent se u tom slučaju mora snalaziti kako zna i umije kada da jednom u budućnosti bude želio unovčiti svoje zlato.

Tvrtka Tetragram i njezin brand Plemenit specijalizirani su za prodaju investicijskog zlata, ali i za otkup zlatnih poluga i zlatnika. Kod nas svaki klijent može biti miran da će kod nas kupljeno zlato moći ponuditi na otkup, odnosno, prodati po najpovoljnijoj i uvijek javno dostupnoj cijeni.

Drugo pitanje: objavljuje li trgovac javno cijenu otkupa zlatnih poluga i zlatnika?

Postoje trgovci investicijskim zlatom koji će vam, doduše, reći kako oni otkupljuju investicijske zlatne poluge i zlatne kovanice, ali njihove otkupne cijene proizvoda nisu javno objavljene, pa time ni javno dostupne. Cijenu otkupa klijent u tom slučaju saznaje tek kada se odluči za prodaju, kada zatraži ponudu.

Takva otkupna praksa je zavaravajuća i nepoštena. Ona onemogućuje klijentu da usporedi cijene među trgovcima, te dovodi kupca u zabludu.

Tvrtka Tetragram i njezin brand Plemenit javno objavljuju cijene po kojima smo spremni obaviti otkup zlatnih poluga i otkup zlatnika od svih sudionika na tržištu, bez obzira bili oni naši klijenti ili ne. Te cijene ne samo da su javno dostupne, nego se mijenjaju iz minute u minutu ovisno o cjenovnom stanju na svjetskom tržištu plemenitih kovina. Te su cijene transparentne i mogu se usporediti s cijenama svih drugih trgovaca.

U tom smislu, klijent tvrtke Tetragram i Plemenit dobiva vrhunsku prodajnu, ali i potpuno transparentnu otkupnu uslugu.

Treće pitanje: koja je razlika između javno objavljene prodajne i javno obavljene otkupne cijene proizvoda?

Različiti trgovci investicijskim zlatom politici cijena pristupaju na različite načine. Neki trgovci imaju niže prodajne cijene, ali istovremeno imaju i niže otkupne cijene. I obratno, postoje trgovci koji investicijske zlatne poluge prodaju po nešto višim cijenama, ali i nude više otkupne cijene za iste te proizvode.

Naravno, postoji i treća vrsta trgovaca koji investicijsko zlato prodaju po visokim cijenama, a otkup zlata obavljaju po cijenama koje su smiješno niske. Takvih se trgovaca zlatom dakako treba kloniti.

Mudar kupac investicijskog zlata obratit će veliku pozornost na tzv. “spread”, odnosno, razliku između prodajne i otkupne cijene zlatne poluge ili zlatnika kojeg želi kupiti. Što je ta razlika manja, kupovina će biti povoljnija.

Tvrtka Tetragram i njezin brand Plemenit spadaju u kategoriju trgovaca investicijskim zlatom s namanjim “spreadom”, odnosno, s najmanjom razlikom između prodajne i otkupne cijene zlata na tržištu. Tu cjenovnu razliku možemo držati malom zbog izvrsnih i sigurnih kanala dobave, te vrhunske produktivnosti naših stručnjaka.

Četvrto pitanje: je li trgovac uopće spreman prodati ili otkupiti zlato po javno objavljenoj cijeni?

Postoji lukav i prepreden način kako se poneki trgovac investicijskim zlatom dvojbene reputacije bori za klijente. On će, doduše, javno objaviti i prodajnu i otkupnu cijenu investicijskih proizvoda od zlata. No, kada klijent dođe kupiti (ili prodati) to zlato po javno oglašenoj cijeni, on će pronaći mali milijun razloga zašto ta javna cijena “više nije aktualna”.

Trgovac će reći: “Ah, cijena zlata na svjetskom tržišu upravo je naglo skočila. Morat ćemo vam ponudu povisiti za 2 posto.” Ili će reći: “Imali smo problema sa sustavom formiranja cijena, javno objavljene cijene nisu točne.” A postoje i oni koji će na licu mjesta procjenjivati koliko ste zapravo upućeni u kretanje cijena, pa ako primijete da niste, ponudit će vam proizvod “po specijalnoj cijeni”. A to znači, po cijeni koja nije nimalo povoljna za vas.

Tvrtka Tetragram i njezin brand Plemenit svoje cijene objavljuje javno i transparentno. Ali to nije sve. Mi smo spremni ponuditi vam najpovoljniju cijenu prodaje i otkupa koja u tom trenutku može biti postignuta s obzirom na stanje na regionalnom i svjetskom tržištu plemenih kovina.

Zaključak: pazite na svoje dobitke kroz ispravan otkup zlata

Klijent koji se odlučuje za kupnju investicijskog zlata, trebao bi već prilikom kupnje razmišljati o tome gdje će i na koji način svoje zlato jednom u budućnosti prodati. Jer o tome znatno ovisi visina dobitka što će ga ostvariti.

Tetragram i Plemenit predstavljaju mjesto izvrsnog odabira za kupnju invesicijskog zlata upravo zato jer otkup zlatnih poluga, te otkup zlatnika obavljamo za naše klijente po najpovoljnijim cijenama.

To možete provjeriti na našem cjeniku.

Možda će vas zanimati i ovo:

Investicijsko zlato i druge vrste ulaganja: usporedba

Investicijsko zlato i drugi oblici ulaganja

Investicijsko zlato ima nekoliko izvrsnih ulagačkih svojstava koje nema ni jedan drugi oblik investiranja. Zbog toga je primjereno i za prokušane ulagače, ali i ulagače početnike. Manje iskusni ulagači, međutim, često ne znaju mnogo o investicijskom zlatu, pa čak ni to da investicijsko zlato kao ulagačka mogućnost uopće postoji. Stoga možemo očekivati da će se informacija o njegovim svojstvima prije ili kasnije proširiti populacijom. Tada će zlato će zacijelo postati uobičajena imovina u mnogim ulagačkim portfeljima i velikih i malih investitora.

Kako bismo bolje razumjeli jedinstvena ulagačka svojstva što ga posjeduje investicijsko zlato, usporedit ćemo ih sa svojstima drugih, poznatijih ulagačkih oblika. Kroz tu usporedbu, postat će jasni sve prednosti i nedostaci svakog od navedenih načina investiranja.

Investicijsko zlato i nekretnine

Ulagač početnik sa znatnijom financijskom imovinom, u našim se krajevima vrlo često odlučuje za investiranje u nekretnine. Prema dostupnim podacima, više od 85 posto hrvatskih građana ima barem jednu nekretninu u svojem posjedu.

Ulaganje u nekretnine ima smisla posebno u regionalnim uvjetima, zbog toga što državne vlasti još uvijek nisu uvele nekretninski porez. No, to ne znači da taj porez prije ili kasnije neće biti uveden, osobito stoga što je porez na nekretnine uobičajeni porez u zemljama Europske unije, ali i šire.

U tom smislu, ulaganje u investicijsko zlato zacijelo će dobiti prednost pred ulaganjem u nekretnine. Zakonodavne smjernice Europske unije, naime, izričito zahtijevaju od zemalja članica da investicijsko zlato mora biti oslobođeno od poreza na dodanu vrijednost.

Osim poreznih, ulaganje u investicijsko zlato ima i dodatnu praktičnu prednost. Nekretnine su relativno slabo likvidna imovina, za koju je potrebno dosta truda da bi bila pretvorena u papirnati novac. Nasuprot tome, investicijsko zlato može se lako, brzo i jednostavno prodati po tržišnoj cijeni koja se formira na svjetskim burzama svakih nekoliko minuta.

Također, za razliku od plemenitih kovina, koje je lako diskretno pohraniti i prenijeti izvan dosega socijalnih nemira i sukoba, nekretnine nije moguće nikamo ponijeti sa sobom. To ih čini ranjivim ulagačkim sredstvom, podložnim uništenju, što su mnogi naši građani iskusili tijekom ratnih razaranja od prije nekoliko desetljeća. Investicijsko zlato i u tom pogledu ima značajnu prednost.

Na kraju, treba napomenuti kako su cijene nekretnina u proteklim desetljećima, uz određene oscilacije, bile u uzlaznoj putanji. No, cijena zlata u istom promatranom periodu rasla je brže.

Investicijsko zlato i novčana štednja

Veliki broj naših građana, osim u nekretnine, svoj novac često i rado pohranjuje u bankama, u domaćoj, a još češće u inozemnoj valuti. Mnogi smatraju kako je štednja na računu u banci jedan od najsigurnijih oblika očuvanja vlastite likvidne imovine. Stoga ne treba čuditi podatak da su ukupni depoziti građana u hrvatskim bankama presegnuli 200 milijardi kuna. Tu još treba dodati iznose štednje koji domaći štediše drže u stranim bankama, a za što ne postoje precizni podaci.

Zanimljivo je da većina tih novčanih sredstava nije oročena. Razlog je sasvim logičan. Banke, naime, na svaku, pa i oročenu štednju nude smiješno male kamate. Građani očito procjenjuju da se štednju ne isplati vezivati, nego ju je bolje imati odmah na raspolaganju.

Ulaganje u investicijsko zlato također ne donosi kamatu. No, kupnjom zlata omogućujete da vašem ulaganju raste cijena izražena u papirnatoj valuti.

Primjerice, vrijednost eura – jedne od vodećih svjetskih valuta u kojoj štedi većina hrvatskih građana – u zadnjih je dvadeset godina izgubila čak 40 posto svoje vrijednosti! Ono što ste prije dva desetljeća trebali platiti 100 eura, danas košta prosječno 140 eura. Istovremeno, cijena investicijskog zlata porasla je više od gotovo osam puta. To zapravo znači da je prosječna godišnja tržišna “kamata” na ulaganje u investicijsko zlato u spomenutom razdoblju bila veća od 10 posto!

Kada se zbroji pad vrijednosti eura u zadnjih dvadeset godina i rast cijene zlata u istom razdoblju, zaključujemo da su ulagači u zlato profitirali mnogostruko više nego ulagači u papirnati novac.

Investicijsko zlato i dionice

Dionice i udjeli u tvrtkama, odnosno, kompanijama smatraju se ulagačkim sredstvom znatnoga rizika, ali i potencijalno značajnog povrata na investiciju.

Zbog njihove potencijalne rizičnosti, mnogi stručnjaci ističu kako je mudro svoj novac u dionice ulagati raspršeno. To znači da ne kupujemo jednu, dvije ili tri dionice, nego u svom portfelju posjedujemo veći broj dionica. U slučaju ako jedna od njih na tržištu snažno izgubi na vrijednosti, pretpostavka je da to neće znatno narušiti vrijednost našeg portfelja zato jer je vjerojatnost da sve dionice iz portfelja istovremeno izgube vrijednost vrlo mala.

Zbog toga i postoje tzv. indeks fondovi, odnosno, fondovi strukturirani tako da u sebi zadrže veliki broj kvalitetnih dionica i udjela. Kada kupujete udjel u indeks fondu, tim udjelom zapravo stječete vlasništvo nad djelićem svih dionica koje se u tom fondu nalaze.

Mnogi indeks fondovi zasnivaju se na vodećim burzovnim indeksima. Jedan od njih je i popularni američki Dow Jones. Sličan indeks postoji i u Njemačkoj, a naziva se DAX. Budući da naši građani u velikoj mjeri gravitiraju njemačkoj ekonomiji, usporedit ćemo rast njemačkog DAX dioničkog indeksa u zadnjih dvadeset godina s rastom cijene investicijskog zlata.

Vrijednost DAX indexa u 2000. godini kretao se na razini od oko 6800 bodova. Danas je on dostigao iznos od 11.000 do 12.000 bodova, ako ne uzmemo u obzir kratkotrajan ovogodišnji pad ispod 9000 u jeku prvog vala korona epidemije. To znači da je vrijednost jednog od najrizičnijih, i potencijalno najprofitnijih ulaganja na svijetu, u dvadeset godina porasla za oko 60 posto.

Istom vremenskom razmaku investicijsko zlato ostvarilo je cjenovni rast od 800 posto!

Investicijsko zlato i obveznice

Ulaganje u državne i privatne obveznice u zadnjih je nekoliko desetljeća bilo jedno od najatraktivnijih ulaganja. U našim krajevima, međutim, privatni pojedinci relativno malo poznaju tu ulagačku kategoriju. Ona je zacijelo puno manje poznata od, primjerice, ulaganja u nekretnine, dionice ili gotov novac, ali svakako je poznatija nego ulaganje u investicijsko zlato.

Povrat na ulaganje u obveznice zahtijeva razdoblje sigurnosti i vjere da će entiteti čije obveznice posjedujemo imati sposobnost povrata sredstava u dužem vremenskom razdoblju. Izdavatelji obveznica kojima možemo vjerovati jesu stabilne velike kompanije ili države. Zbog toga, primjerice, njemačke ili švicarske obveznice imaju vrlo visoku reputaciju među ulagačima. Za Njemačku i Švicarsku, naime, smatra se da će biti u stanju servisirati svoje obveznice bez ikakvih teškoća.

No, jesu li te pretpostavke točne? Upravo se nalazimo u okolnostima značajne krize povjerenja, prouzročene između ostalog i epidemijom korona virusa. Nemiri i prosvjedi diljem Europe potaknuti oštrim mjerama protiv širenja epidemije ugrožavaju stabilnost mnogih država, pa tako i onih najstabilnijih.

Cijena investicijskog zlata, istovremeno, od početka izbijanja epidemije raste strelovito. Poznato je da u doba neizvjesnosti i nesigurnosti cijena zlata u pravilu značajno raste.

Ipak, uspoređujemo li sentiment što ga tržište ima prema kvalitetnim obveznicama u odnosu na sentiment što ga ima prema zlatu, mogli bismo reći da su oba prilično slična. Stoga bi možda mudar ulagač trebao razmisliti i ravnomjerno rasporediti sredstva unutar svojeg porftelja n a obje ulagačke kategorije.

Investicijsko zlato kao umjetnine i starine

Od svih ulagačkih oblika, ulaganje u umjetnine i starine vjerojatno je najmanje poznato u općoj populaciji. Za tu vrstu investiranja potrebno je dosta znanja i vještina, oštro oko i malo posebne vrste sreće.

Kad govorimo o umjetninama i starinama, ne govorimo samo o umjetničkim djelima renomiranih slikara i kipara. Tu spadaju i antikni namještaj, knjige, te drugi vrijedni predmeti iz povijesti, poput oldtimer automobila.

Teško je procjenjivati povrat na uloženo pri kupnji starina i umjetnina. Sposobnost rasta njihove cijene laiku je vrlo teško predvidljiva.

No, kada govorimo o starinama i umjetninama iz konteksta investiranja u plemenite kovine, svakako treba spomenuti ulaganje u povijesne zlatne i srebrne kovanice.

Riječ je o kovanicama koje su u proteklim stoljećima bile sredstvo razmjene roba i usluga. Izdavali su ih u pravilu suverene države, koje su jamčile njihovu kakvoću i standardnu čistoću plemenite kovine od koje su bile izrađene. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća njihovu je funkciju na tržištu preuzeo papirnati, te zatim i digitalni novac.

No, zlatnici i srebrnjaci iz starih vremena nisu izgubili na vrijednosti. Dapače, mnoge od tih kovanica postale su numizmatički iznimno vrijedne i tražene.

Kod tih zlatnih i srebrnih kovničkih izdanja dogodio se efekt akumulacije vrijednosti. Pojedine kovanice od plemenitih poskupjele su ne samo zato jer je porasla cijena plemenite kovine od koje su izrađene. Već bi samo taj cjenovni porast opravdao investiciju.

Pojedine kovanice od zlata i srebra poskupjele su i zato jer im je porasla numizmatička vrijednost.

I upravo ta dvostruka kombinacija cjenovnoga rasta čini ih posebno atraktivnima za ljubitelje ulaganja u umjetnine i starine.

Povijesne zlatne kovanice predstavljaju investicijsko zlato posebne kategorije.

Zaključak: zašto razmatrati ulaganje u zlato?

Kao što smo u ovom tekstu jasno pokazali, postoje mnogi razlozi zašto bi prekaljeni investitor u različite ulagačke forme trebao razmisliti o uvrštavanju investicijskog zlata u svoj portfelj.

Također je jasno da investicijsko zlato ima veliku atraktivnost i za one koji se tek okušavaju u ulaganju.

No, znači li to da prednosti što ih nudi ulaganje u plemenite kovine opravdavaju nagle promjene u ulagačkom portfelju? Znači li to da svaki ulagač doslovno preko noći treba rasprodati većinu ili čak sva svoja postojeća ulagačka sredstva – nekretnine, dionice, obveznice, umjetnine i gotovinu – i umjesto svega toga odabrati isključivo investicijsko zlato?

Mudar ulagač će hladne glave, pažljivo strukturirati svoj portfelj tako da u njega uključi različite vrste ulagačkih sredstava. Mudar će investitor u svoj porftelj uključiti sva ulagačka sredstva za koje smatra i osjeća da mu mogu biti od koristi.

Investicijsko zlato jedan je od važnih, i do sada još nedovoljno otkrivenih oblika ulaganja. Od ulaganja u zlato vaš će porftelj sasvim sigurno dugoročno imati značajne koristi.

Možda će vas zanimati i ovo:

Nestašica zlata i korona virus: hoće li se ponoviti?

Zlato i korona virus

Korona virus bacio je tržište investicijskih plemenitih kovina u gotovo potpuni kaos. Još u prosincu prošle, 2019. godine, cijene zlata bile su prilično mirne, kretajući se između 42 i 43 eura za gram. Tada još nitko nije mogao naslućivati što nas čeka.

Da se događa nešto vrlo neobično moglo se naslutiti već u drugoj polovici veljače ove, 2020. godine. S oko 42 eura za gram, cijena zlata na svjetskom je tržištu skočila je na gotovo 50 eura, što je bilo povećanje od 18 posto u svega dva mjeseca! Glasine o kineskom virusu koji bi mogao zaprijetiti čovječanstvu počele su se širiti s kontinenta na kontinent brzinom svjetlosti.

Sredinom ožujka, cijena zlata je službeno krahirala, vrativši se na razine iz prosinca, no to nije bio kraj iznenađenjima. Istovremeno s dramatičnim padom cijene dogodio se neobičan fenomen kojega se čak i najdugovječniji poznavatelji tržišta ne mogu prisjetiti iz osobnog iskustva.

Naime, dok je cijena zlatu u ožujku naglo padala, bilo je sve teže doći do novih zaliha. Kovnice nisu isporučivale niti zlatne poluge niti zlatne kovanice, a distributeri su samo prodavali neprodane proizvode što su ih imali u svojim trezorima od ranije. Jednom kad su zalihe bile prodane, distributeri nisu više imali što prodavati krajnjim kupcima.

Plemenit klijentima uvijek na raspolaganju

Tržište investicijskih plemenitih kovina se u tom trenutku gotovo u potpunosti zamrznulo.

Bio je to značajan trenutak i za regionalno tržište investicijskih plemenitih kovina. Naime, upravo tada jasno se pokazalo tko među igračima tržištu mulja, a tko se doista može nositi s teretom krize i unatoč svim teškoćama nastaviti primati narudžbe i isporučivati naručenu robu.

Tvrtka Tetragram projekt, zajedno s našim brandom “Plemenit”, položila je ispit zrelosti.

Kao jedna od rijetkih tvrtki koja se bavi trgovinom investicijskih plemenitih kovina ne samo u našim krajevima nego i šire, tvrtka Tetragram projekt nije imala ni jedan jedini dan zastoja u radu. Čak i dok je cijela Hrvatska stala, a promet među hrvatskim općinama i gradovima bio žestoko ograničen, mi smo i dalje uspijevali primati narudžbe, dobavljati robu i pripremati isporuke svima koji su to željeli.

Istina jeste da je na vrhuncu krize ponuda investicijskog zlata bila vrlo ograničena. U jednom trenutku, nigdje u bližoj Europi nije se mogao nabaviti ni jedan drugi investicijski proizvod od zlata osim jednostrukih i četvorostrukih dukata. Nije bilo moguće nabaviti zlatne poluge ni jedne veličine i ni jednog proizvođača. Suvremeni investicijski zlatnici su također nakratko u potpunosti nestali s tržišta, a o povijesnim zlatnicima i da ne govorimo.

Usred krize, ponuda bogatija nego u Europi

No, čak i u tom trenutku, naša je tvrtka sve dobavljive proizvode uspjela nabaviti, dopremiti u Hrvatsku i u konačnici dostaviti klijentima koji su ih kupili. A zahvaljujući našim zalihama investicijskih proizvoda, naša paleta ponuđenih zlatnika i poluga bila je ponekad i bogatija nego u vodećim europskim središtima za kupnju zlata.

Tijekom tog razdoblja, naravno, slijedili smo i poštivali sva epidemiološka pravila i upute službenih državnih organa.

To, međutim, nije bio slučaj s velikim brojem konkurenata za trgovanje investicijskim plemenitim kovinama.

Većina tvrtki toga profila naprosto se zatvorila za narudžbe i prestala je primati zahtjeve za kupnju.

Glavni razlog zašto je nama uspjelo ono što mnogim drugima nije leži u činjenici što smo kroz mnoge godine našeg postojanja razvili čvrst i pouzdan odnos povjerenja s velikim brojem dobavljača investicijskog zlata diljem Europe. Ti izvrsni odnosi omogućili su nam da nastavimo poslovati, primati narudžbe i isporučivati robu i onda kada drugi to nisu mogli.

Na sreću, vrhunac krize vezane uz nemogućnost nabavke novih proizvoda nije trajao dugo, tek nekoliko dana.

Svjetsko i regionalno tržište zlata polako se normalizira

Prva faza normalizacije naružbi investicijskih proizvoda od zlata počeo se događati nakon što je cijena zlata na svjetskom tržištu drugi put u godini znatno skočila. Od sredine ožujka cijena je manje-više postojano rasla sve do sredine svibnja, dostigavši u jednom trenutku gotovo 52 eura za gram. Bio je to vrtoglav skok, koji je nadišao onaj s početka godine. U spomenuta dva mjeseca, od ožujka do svibnja, cijena zlata porasla je za više od 20 posto.

Što je cijena sve više kretala uzlaznom putanjom,  rasla je i dobavljivost pojedinih proizvoda. Na tržištu su se najprije pojavila dva svjetski iznimno popularna investicijska zlatnika – australski Klokan i austrijski Bečki filharmoniker. Gotovo istovremeno kad i u Zürichu, Münchenu i Beču, ti su proizvodi bili dostupni i našim klijentima u Zagrebu.

Potom se dobavljivost popravila i za zlatne poluge od 100 grama i 250 grama. Bilo je očito da su se kovnice usredotočile na proizvodnju samo onih investicijskih proizvoda od zlata za kojima je potražnja bila najveća. Ti su proizvodi bili prvi dostupni za narudžbu.

Napominjemo da ni u jednom trenutku naša tvrtka nije primala narudžbe za proizvode koji nisu bili na lageru kod kovnice, odnosno, koji nisu bili spremni za isporuku u Hrvatsku. Dakle, nije bilo govora da bi naša kompanija na tržištu nudila proizvode koji su još bili u procesu proizvodnje ili, još nepovoljnije, tek u planu da budu proizvedeni.

Zbog toga čak i na vrhuncu krize ni jedan naš klijent koji je naručio proizvod nije čekao na isporuku duže od sedam radnih dana. Istina jeste da zbog ograničenog kretanja unutar Hrvatske neki naši klijenti nisu bili u mogućnosti preuzeti svoje proizvode. No poluge i kovanice koje su bile naručene bile su u roku od najviše sedam dana dostupne klijentu na mjestima za isporuku diljem Hrvatske, prema dogovoru.

Kupci biraju poluge svih proizvođača

Kada su mjere ograničenja kretanja bile ublažene, a potom i ukinute, naši su klijenti jednostavno došli po njih i preuzeli ih. Osim, dakako, ako se nisu odlučili za pohranu kupljenih proizvoda u našim sigurnim trezorima u Hrvatskoj i u drugim zemljama po izboru (Švicarska, Austrija, Njemačka, Slovenija).

To, međutim, nije bio slučaj s velikim brojem naših konkurenata. Neki od njih, naime, primali su novčane predujmove za nabavku investicijskih proizvoda od zlata s predviđenim rokom isporuke od tri ili više tjedana. Tako niska razina usluge trgovanja investicijskih plemenitih kovina tvrtki Tetragram projekt potpuno je stran i neprihvatljiv.

Od početka lipnja ove godine započela je druga faza normalizacije tržišta investicijskih plemenitih kovina. Očito je da je tržište polako našlo svoj cjenovni ekvilibrij, a cijena zlatu se ponešto stabilizirala na razinama malo ispod 50 eura za gram. Za narudžbu je sada raspoloživa puno šira paleta proizvoda.

Zlatne poluge svih masa, od 1 grama do 1 kilograma, bez teškoća se mogu naručiti i isporučiti u kratkom roku, najčešće odmah po uplati. Kupci sada, doduše, više ne pitaju iz koje ugledne kovnice proizvod dolazi. Bez obzira je li iskovana poluga Heareusova, Argorova, PAMP-ova, Valcambijeva, Degussina, dolazi li iz kovnice Münze Österreich ili bilo koje druge kovnice s certifikatom “Good Delivery”, klijent je prihvaća.

Stanje sa srebrom još uvijek nije dobro

Zbog poremećaja na tržištu koje još zapravo traje, dobavljivost poluga svakog od navedenih proizvođača još nije u potpunosti uspostavljena. Nekada se na tržištu mogu nabaviti poluge jednoga branda, drugi put nekog drugog. No, to i nije problem za tržište i kupce, budući da se uvijek radi o uglednim i jednakovrijednim proizvodima, sa svim odgovarajućim certifikatima.

Također se proširila paleta dostupnih investicijskih zlatnih kovanica. Za narudžnu su raspoloživi Bečki filharmoničari, Krugerrandi, Američki orlovi i bizoni, Australski klokani, Kanadski javorovi listovi

Ipak, tržište povijesnih zlatnika još se nije vratilo na stanje s početka godine, odnosno, na stanje prije izbijanja virusne epidemije. Čini se da vlasnici povijesnih izdanja ne žele nuditi svoje kolekcije na prodaju, jer smatraju da bi u budućnosti mogli za njih dobiti puno više novca nego danas.

Pažljivom čitatelju ovih redaka možda neće promaknuti kako do sada nismo spominjali investicijsko srebro. To nismo učinili s dobrim razlogom. Naime, tržište srebrnih poluga i srebrnjaka u puno je gorem stanju od tržišta zlatnih poluga i zlatnika. Investicijsko srebro trenutno je još uvijek gotovo potpuno nedobavljivo.

Povremeno se na tržištu pojave ograničene količine pojedinih proizvoda, ali one se brzo rasprodaju. Zbog toga su se i otkupne cijene srebrnih poluga, te otkupne cijene srebrnjaka znatno povećale: na regionalnom tržištu taj je rast bio čak 20 posto.

Kada će se situacija na tržištu investicijskog srebra normalizirati barem do razine stanja na tržištu investicijskog zlata, teško je reći. Naši su stručnjaci u tom pogledu prilično pesimistični. Ako je suditi po trenutnim mogućnostima nabavke, realno je očekivati da se srebrne poluge i srebrnjaci u količinama u kojima to žele naši klijenti neće moći naručivati i isporučivati još tjednima, ako ne i mjesecima.

Stoga, ako ste zainteresirani za kupnju srebra, a na našim stranicama primijetite da postoji ograničena ponuda pojedinog proizvoda – ne oklijevajte! Krenite odmah u nabavku, jer možda već sutra tih proizvoda neće biti na stanju.

Hoće li se ova situacija ponoviti?

Među stručnjacima, ali i među prosječnim građanima, postavlja se pitanje – može li se ova situacija na tržištu plemenitih kovina prouzročena korona virusom opet ponoviti u budućnosti? Je li moguće da ćemo ponovno, ako izbije novi val zaraze, ponovno doživjeti nestašicu investicijskoga zlata i nemogućnost uobičajenih narudžbi?

Odgovor na to pitanje nije previše složen. Svaka izvanredna, neočekivana situacija koja ugrožava gospodarsku aktivnost ili socijalnu ravnotežu može dramatično povećati potražnju za plemenitim kovinama. Zlato i srebro predstavljaju siguran zaklon za kapital u turbulentnim vremenima.

Ekonomski ili društveni poremećaji ne moraju biti prouzročeni samo širenjem virusne zaraze. Upravo smo u Hrvatskoj u jeku epidemije korona virusom imali priliku svjedočiti da jedna nevolja ne mora doći sama. Dok je cijela Hrvatska bila zaustavljena kako bi se usporilo prenošenje infekcije covida-19, glavni grad Zagreb doživio je prilično razoran potres, koji je prouzročio višemilijunsku štetu.

Među oštećenim zagrebačkim građevinama zacijelo su bile i stambene jedinice koje su pojedinci kupovali i obnavljali kao investicijski ulog, a ne za svoje osobne stambene potrebe. Potres je dramatično obezvrijedio sve te nekretnine. Pojedinci su u samo nekoliko sekundi ostali bez svega.

Ulog u zlato i srebro, nasuprot tome, ostaje netaknut poremećajima u društvu i ekonomiji. Dapače, njegova vrijednost – kao što smo mogli svjedočiti – u turbulentnim vremenima raste. Zbog toga su plemenite kovine izvrsno sredstvo osiguranja od takvih neočekivanih situacija.

Sve što smo doživjeli u nekoliko prvih mjeseci ove, 2020. godine još jednom potvrđuje kako je od iznimne važnosti barem dio svoje ušteđevine parkirati u investicijsko zlato i srebro. Jer ako to ne učinimo danas, možda već sutra zbog nestašice na globalnom tržištu nećemo za to više imati prilike.

Možda će vas zanimati i ovo:

Psihologija zlata: let u zvijezde ili pad u ponor

Psihologija zlata

Zlato u ljudskoj psihi kroz povijest imalo je iznimno važno mjesto. Zbog zlata su vođeni ratovi, sklapani brakovi, činjeni preljubi, počinjavana ubojstva…

Na zlato su osobito bile osjetljive žene, koje su ga koristile za ukrašavanje tijela i smatrale ga simbolom ljepote, moći i sigurnosti. Muškarci su pak zlato koristili ne samo da bi osvajali i sačuvali svoju moć, nego i kako bi osvajali i sačuvali ženska srca. I dok su to činili nisu prezali ni od čega, pa ni od brutalnih fizičkih sukoba.

Tijekom mnogih stoljeća, odnos prema zlatu razvio se u jedan od najemocionalnijih odnosa što ga je moguće zamisliti. Mnogi bogati i pohlepni ljudi iz prošlosti krunski su izraz svoje pohlepe izražavali “plivanjem u zlatu”. A i ne tako bogati pojedinci svoje su zlatne predmete stjecali polako, brižno i ljubomorno, čuvajući ih nerijetko i uz cijenu smrti.

Emocionalni naboj zlata

Moćan emocionalni naboj što ga u ljudima stvara zlato ni u suvremeno doba nije nestao. On je samo zatomljen, skriven, i pomalo zaboravljen.

Danas se emocionalni naboji prema novcu iskazuju kroz skupljanje šarenih papirića sa slikama mostova (euro), američkih predsjednika (dolar), nemoćnih imperatora (funta) ili davno umrlih likova iz hrvatske povijesti (kuna). Te se emocije također razvijaju u ljudima kada misle o slabašnim električnim signalima pohranjenim na tvrdim diskovima računala u bankama (novac na tekućem bankovnom računu) ili na globalnoj mreži računala kriptovaluta (bitcoin).

No, raznobojni papirići i električni signali ne mogu u potpunosti prouzročiti te snažne osjećaje što ih je kroz povijest u srcima ljudi razvijalo zlato.

Zbog toga i ne čudi neobična pojava u suvremeno doba da pojedinci, kada ponovno otkriju emocionalnu moć zlata, ponekad polude i počnu se ponašati potpuno neracionalno.

Jedan od tih znakova ludila i neracionalnosti jest i slijepa vjera u glasnika zlatne vijesti.

Zaboravljena povijest zlata

Kao stručnjaci koji se bavimo trgovinom plemenitim kovinama, protiv te se neracionalnosti moramo boriti gotovo svaki dan.

Proces razvoja te snažne emocionalne ovisnosti čini se da je u suvremeno doba još i naglašen. Kada ljudi zaborave ili zatome svoju povijest, to ne znači da je ona nestala. Povijest i dalje moćno utječe na nas, no ako je se ne sjećamo, taj utjecaj je nama skriven i nerazumljiv. Pod utjecajem skrivene povijesti ponašamo se nerazumno i nelogično.

Zatomljena i zaboravljena povijest zlata, kada izbije na površinu, u nekim aspektima čini suvremenog čovjeka još podložnijim nerazumnom ponašanju nego što su to bili ljudi kroz povijest.

Kako se ta dodatna nerazumnost manifestira?

Hipnotički trans zlata

Naši klijenti koji kupuju zlato nerijetko nas pitaju što mi, kao vrhunski stručnjaci za zlato mislimo kako će se u bližoj i daljoj budućnosti kretati cijena zlata.

To pitanje, međutim kupci često postavljaju s golemim žarom u očima, koji nam govori da je kupac spreman prihvatiti apsolutno svaki naš odgovor i odmah djelovati u skladu s njime. Kupac u tom trenutku od nas očekuje pozitivan odgovor, nešto kao ovo: “Da, mi kao vrhunski stručnjaci za zlato obećajemo ti kupče da će cijena zlata u idućim tjednima naglo porasti.”

Kupac kao u nekom hipnotičkom transu nastoji od nas, neprikosnovenih autoriteta za plemenite kovine, dobiti potvrdu tog snažnog emocionalnog doživljaja što ga je razvio u srcu i umu. Pa ako je naša potvrda u skladu s kupčevim očekivanjem, on će odmah potrošiti svu svoju ušteđevinu, a onda će se još i zadužiti, kako bi kupio ono što smo mi potvrdili da je ispravno kupiti.

Taj odnos prema kupcu nabijenom “zlatnim” emocijama nije nimalo lako nositi na plećima.

Staklena kugla u podrumu

Mi, trgovci zlatom i srebrom, svoj posao nastojimo obavljati kvalitetno, profesionalno i diskretno. Nastojimo izbjegavati davati bomastične savjete i prikazivati sebe kao da u podrumu našeg ureda imamo skrivenu kuglu za proricanje, pa da možemo znati kakva će cijena zlata i srebra biti sutra, za tjedan dana, mjesec ili godinu.

Mi, doduše, možemo vidjeti trendove koji govore u prilog rastu (ili padu) cijene zlata. Možemo primjećivati razloge zbog kojih bi se ti trendovi mogli ili trebali nastaviti. Ali samo Svevišnji može znati hoće li se ti trendovi u budućnosti doista nastaviti, ili će se preokrenuti.

Međutim, postoje kupci koji gotovo kao da se uvrijede kada vide da smo mi u svojim davanjima savjeta prilično suzdržani. Takvi kupci ponekad smatraju da je naša obaveza podijeliti s njima “zlatne tajne” koje će ih učiniti bogatima i moćnima.

Euforija i razočaranje

Takvi kupci nerijetko odlaze našoj konkurenciji, koja je itekako spremna podilaziti njihovim zlatnim strastima slatkorječivim “prevdiđanjima” budućnosti cijene zlata.

Zbog toga ponekad naša tvrtka i izgubi pokojeg klijenta. No, u konačnici to i nije prevelik gubitak za nas.

Imali smo priliku svjedočiti dolasku razočaranih klijenata koji su kupovali kod naših konkurenata, a koji bi dolazili k nama prodavati svoje zlato, nakon što bi cijena zlatu naglo pala.

Mi bismo te razočarane ljude – koji su ranije bili opijeni tuđim slatkim riječima o naglom rastu cijene plemenitih kovina – pokušali odgovoriti od prodaje. Poznato je, naime, da prekonoćni cjenovni padovi zlata ne bi trebali biti razlog za paničnu likvidaciju osobne zlatne pozicije. Nakon kratkoročnog naglog pada obično dolazi nagli kratkoročan rast. Nekada taj rast nadiđe prethodni cjenovni vrhunac, a nekada ne. Ali nerazumno je svoje zlato panično prodavati baš u trenutku kada cijena propadne “u podrum”.

Nekada nam uspije odgovoriti takve klijente od likvidacije pozicije. Pa kada se cjenovni trend nagloga pada preokrene, steknemo iskreno ljudsko povjerenje. U pravilu, takvu ljudi više ne razmišljaju kupovati zlato nigdje drugdje osim kod nas.

Štaka za donošenje odluka

Nekada, međutim, naša nastojanja da klijenta odgovorimo od prodaje zlata u najgorem trenutku ne urode plodom. I u tom slučaju od transakcije imamo koristi, jer onaj cjenovni dobitak koji smo nastojali prepustiti klijentu u konačnici pripadne nama. A kada se cijena zlatu preokrene, i nesretni čovjek ustanovi da smo bili u pravu, najčešće postane naš dugoročni i vjerni kupac.

No i u tim, rekli bismo ekstremnim cjenovnim situacijama, naše načelo jeste da izbjegavamo prevelika nagovaranja. Mi svoje klijente držimo zrelim i neovisnim pojedincima koji mogu donositi samostalne odluke o kupnji i prodaji. A oni koji bi naš dobronamjeran savjet željeli koristiti kao protezu ili štaku za donošenje odluka nastojimo diskretno izbjeći.

Načela poslovanja sa zlatom kojih se vjerno držimo nastojimo dosljedno ugraditi i u strukturu naše ponude.

Protuotrov za zlatnu groznicu

Zbog toga smo na tržištu i predstavili tri oblika kupovine investicijskoga zlata, koje smo nazvali Fizika, Geografija i Matematika.

Svaki od tih oblika ima svoju klijentelu. Ideja je da ta tri načina kupnje zlata budu svojevrstan protuotrov protiv grozničavog, bezglavog uskakanja na tržište zlata.

Fizika: prvi korak investiranja u zlato

Za sve one koji prvi put u životu kupuju zlato (i kod kojih ponekad prepoznajemo simptome zlatne groznice), Fizika je najbolji odabir. Zlato treba naučiti držati u ruci, čuvati poput djeteta, brinuti se da mu netko ne učini nešto nažao. Gdje ga pohraniti? Kako ga sakriti a da na zaboravimo gdje smo ga stavili? Sva ta briga hladi čovjekove emocije, čini ga racionalnim i mudrim. I to je dobro.

Kada posjedujemo fizičko zlato, kada ga imamo pod svojom potpunom kontrolom, možemo jako mnogo toga naučiti o sebi i o svojem odnosu prema imovini. Primjerice, elektronički novac na tekućem računu upravo je stvoren zato da se troši naglo i impulzivno. “Peglanjem” kreditnih kartica vrlo brzo možemo završiti u neslućenim i neplaniranim minusima. Međutim, kada na skrovitome mjestu čuvamo svoju zlatnu polugu, bit će nam je puno teže impulzivno potrošiti. Tako se stvara dugoročna ušteđevina.

Geografija: kada se vaš zlatni portfelj uozbilji

Jednom kada vaš zlatni portfelj postane ozbiljne veličine, treba početi razmišljati o Geografiji. Naime, svakom kupcu zlata prije ili kasnije postane jasno da je držanje manje količine zlata u svojoj blizini svakako vrlo mudro. No, veće količine treba čuvati na sigurnim udaljenim mjestima iz praktičnih, ali i sigurnosnih razloga.

Ako se dogodi nekakva neugodnost u vašoj blizini poput nemira ili čak rata, s malim količinama zlata u svojoj blizini možete se spasiti. No od velikih količina – ako su blizu i ako netko zna za njih – možete nastradati.

Zbog toga nije čudno da najbogatiji ljudi svoje zlato drže na mnogo različitih lokacija – u Austriji, u Njemačkoj, u Švicarskoj, u Australiji ili Americi – kako bi izbjegli rizik lokacije. Geografija, koja raspodjeljuje portfelj čuvanjem na najsigurnijim mjestima na svijetu, upravo to čini.

Osim toga, Geografija je odličan oblik kupnje zlata kada živite daleko od mjesta isporuke, ili kada je – kao u trenucima zatvaranja komunikacija u vrijeme korona virusa – isporuka otežana.

Matematika: za ledeno hladne pokeraše

I napokon, kada proniknete u najdublje tajne tržišta plemenitih kovina, kada se osjetite dovoljno sigurnim i kompetentnim vezano uz kratkoročne i srednjoročne promjene cijena, mi za vas imamo i Matematiku.

Brokersko trgovanje zlatom i srebrom podrazumijeva najmanju razliku između prodajne i otkupne cijene. Ono također podrazumijeva i brze transakcije, koje omogućuju čak i zaradu na sitnim cjenovnim razlikama. Kupcima Matematike nerijetko nije najvažnija fizička komponenta zlata. Oni svoju imovinu samo žele izložiti cijeni plemenite kovine.

Trgovanje zlatom na način Matematike preporučujemo klijentima ledeno hladne glave. Pojedinci koji se smireno i staloženo mogu suočiti s cjenovnim skokovima i padovima mogu naučiti kako uspješno zaraditi na tim transakcijama. Svi ostali, koji trgovanju pristupaju s emocijama, uglavnom se dovode u opasnost da izgube jako mnogo, ili čak sve.

Valja napomenuti da, za razliku kod nekih drugih ponuđača sličnog oblika kupnje zlata, kod Tetragram projekta i Plemenit.hr oblik kupnje zlata Matematika podrazumijeva 100-postotnu pokrivenost svake kupnje konkretnim fizičkim polugama.

Nadalje, zlato na način Matematike kupuju i pojedinci koji planiraju svoj portfelj prodati u trenutku kada procijene da je cijena ili njihova potreba dosegnula razinu pri kojoj je prodaja u potpunosti opravdana.

Za kraj: naš dobronamjeran savjet

I eto, to je naš dobronamjeran savjet. Svoju odiseju na tržištu zlata i srebra uvijek započnite s Fizikom. Nakon nekoliko mjeseci ili godina strpljivog učenja, vaše bogatstvo u plemenitim kovinama će polako ali postojano rasti. I tada ćete sami, prirodno, bez ikakvog nagovora shvatiti kako je došlo vrijeme da zlato započnete kupovati na način Geografije.

A kada postanete toliko sigurni u trajnost svoje pozicije, možda ćete postati spremni djelić svog portfelja izložiti riskantnijim transakcijama koji potencijalno omogućuju prilično velik dobitak, ali i značajan gubitak. Pa ako ste spremni na tu riskantnu igru brojki, Matematika je mjesto za vas.

Preskakanje, pak, i vrludanje na tom putu prema bogatstvu može vas učiniti velikim gubitnicima. Naša je nada da ćete tu zamku izbjeći.

Možda će vas zanimati i ovo:

Tajna cijene zlata: kako izbjeći zamku

Tajna cijene zlata

Cijena zlata jedan je od najvažnijih parametara kojim klijenti ravnaju svoju odluku o kupnji žute plemenite kovine. Ako je cijena niska, kupac se lakše odlučuje za kupnju. Ako je pak cijena visoka, kupac obično kupnju odgađa, sve dok se zlato na tržištu ne počne prodavati po povoljnijoj cijeni.

No, veliki broj kupaca zlata nije svjestan kako postoji mnogo različitih cijena zlata, a ne samo jedna. Svaka od tih cijena značajno utječe na to koliko ćete na koncu platiti konkretnu zlatnu polugu ili zlatnu kovanicu koju u nekom trenutku kupujete. Potpuno isto načelo vrijedi i za cijenu srebra.

Ako želite dobro proći prilikom kupnje zlata, vrlo je dobro upoznati se sa svim tim cijenama, i naučiti kako te cijene trebaju biti posložene da možete sa sigurnošću reći da je najbolji trenutak za kupnju, te tko je najbolji trgovac kod kojeg ćete zlato ili srebro kupiti. Na kraju ovog teksta savjetovat ćemo vas koja je najbolja kombinacija svih tih cijena, pa da vaša kupnja bude opravdana i dobra.

No, najprije ćemo vas upoznati s različitim vrstama cijena zlata.

Spot cijena zlata

Jedna od cijena zlata o kojoj se često govori jest i takozvana “spot” cijena zlata. Riječ je o cijeni zlata koja se formira na velikim svjetskim burzama: u Londonu, New Yorku, Honkongu, Shanghaiju… U tim velikim burzovnim središtima, cijena žutoj plemenitoj kovini formira se tako da veliki proizvođači (rudnici) i prodavači (banke i druge institucije pohrane) stavljaju na aukciju značajne količine zlata, na tisuće i tisuće kilograma.

Istovremeno, veliki kupci (banke, druge institucije, te bogati privatni pojedinci) dolaze na burzu kako bi ponuđene količine kupili. I u tom cjenovnom plesu golemih, moćnih igrača formira se burzovna, odnosno, “spot” cijena zlata.

Kada je promotrite, burzovna je gotovo uvijek niža nego tzv. maloprodajna cijena zlata. Kada govorimo o maloprodajnoj cijeni zlata, govorimo o cijenama koje treba platiti za konkretne zlatne poluge mase od jednoga grama do jednoga kilograma. Premda nam se iz naše perspektive može učiniti kako kupnja poluge od jednog kilograma već može spadati u kategoriju većih kupnji, to je iz perspektive burzi plemenitih kovina u Londonu ili New Yorku doista minijaturna količina.

Razlog zašto je “spot” cijena zlata niža od maloprodajne, vrlo je jednostavan. Spot cijena, naime, podrazumijeva kupnju neoblikovanog zlata, odnosno, kako bi se to narodski reklo “u rinfuzi”. To je zlato koje tek treba oblikovati u zlatne poluge, velike i male. A sam proces oblikovanja zlata u poluge nešto košta. I tu dolazimo do nove cijene zlata: maloprodajne cijene.

“Spot” cijena zlata predstavlja dobar orijentir na temelju kojeg se formira maloprodajna cijena zlata. Kada spot cijena raste ili pada, otprilike u istom omjeru rastu i padaju maloprodajne cijene na tržištu.

Maloprodajna cijena zlata

Investicijsko se zlato se u maloprodaji kupuje oblikovano ili u zlatne poluge ili u zlatne kovanice.  Postoji mnoštvo različitih proizvođača koji proizvode zlatne poluge i zlatnike. Zlatne poluge u pravilu se proizvode u masama od 1 gram, 2 grama, 5 grama, 10 grama, 20 grama, 1 unca (31,1035 grama), 50 grama, 100 grama, 250 grama, 500 grama i 1000 grama ili 1 kilogram. Zlatnici se proizvode u najraznovrsnijim veličinama, no najčešće ne mogu kupiti u masama većim od 1 unce (31,1035 grama).

Za proizvodnju svake od tih poluga i kovanica potrebno je uložiti trud i energiju, što naravno košta. Jedinična cijena proizvodnje i skladištenja svake pojedine poluge manje-više je slična. No, kada se taj trošak stavi u odnos s masom pojedinog proizvoda, slika se značajno mijenja.

Primjerice, uzmimo da je cijena proizvodnje svake pojedine poluge, bez obzira na veličinu, otprilike 15 eura. Uzmimo također da je spot cijena grama zlata na svjetskom tržištu 50 eura. To znači da je cijena zlatne poluge od 1 grama u kojoj je uračunat samo trošak proizvodnje i ništa više odmah u startu 65 eura (50 eura cijene zlata + 15 eura troška proizvodnje), što iznosi čak 30 posto više od burzovne ili “spot” cijene zlata.

Međutim, kada se ta računica primijeni na polugu od, recimo, 10 grama, odnos je puno povoljniji. Deset grama zlata u našem primjeru iznosi 500 eura po burzovnoj cijeni + 15 eura trošak proizvodni iznosi ukupno 500+15=515 eura. A to je svega tri posto veća maloprodajna cijena u odnosu na burzovnu cijenu zlata.

Što je poluga veća, to je postotak troška proizvodnje u njezinoj cijeni niži. I to je jedan od razloga zašto je cijena grama zlata u velikim polugama znatno niža nego u malim polugama.

Što još utječe na maloprodajnu cijenu zlata?

Proizvodni troškovi nisu jedini troškovi koje trgovci moraju uzeti u obzir prilikom formiranje završne, maloprodajne cijene investicijskih proizvoda od zlata.

Trošak transporta također značajno utječe na cijenu, koji je u pravilu značajno veći nego za druge proizvode. Naime, prilikom prijevoza zlata potrebno slijediti mnoštvo sigurnosnih procedura i protokola, a to poskupljuje logistiku.

Nadalje, što je mjesto proizvodnje zlatnih poluga i kovanica udaljenije od mjesta krajnje isporuke, transportna cijena je viša. To objašnjava činjenicu zašto investicijski proizvodi od zlata iskovani ili izliveni u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj u našim krajevima koštaju manje nego isti takvi proizvodi proizvedeni u Australiji, Kanadi ili Sjedinjenim Američkim Državama. Proizvod koji dolazi s drugog kontinenata mora prijeći puno veću kilometražu nego onaj koji putuje unutar Europske unije.

Razlika u cijeni zlata s obzirom na lokaciju

Svaki dodatni preveženi kilometar se računa. Zbog toga nije neuobičajeno da postoje razlike u krajnjoj maloprodajnoj cijeni investicijskog zlata čak i prilikom isporuke unutar iste države. Primjerice, neki trgovci investicijskim polugama i kovanicama na svojim cjenicima imaju objavljene cijene s isporukom u Zagrebu. Isporuke u druge dijelove Hrvatske dodatno naplaćuju.

Donedavno je na sličan način bio strukturiran i cjenik naše tvrtke Tetragram projekt. No, zbog povećanog obima posla, te kako bismo omogućili fer i pošten pristup tržištu investicijskog zlata i srebra svim našim građanima, Tetragram projekt i Plemenit.hr izjednačili su cijene zlata i srebra za veliki broj gradova diljem Hrvatske, uz određene preduvjete. Jedan od tih preduvjeta jeste da naši klijenti izvan Zagreba iskoriste mogućnost isporuke uz najavu.

Plemenit.hr redovito na svojim stranicama objavljuje raspored isporuka u različite krajeve zemlje, pa ako klijent odabere isporuku kupljenoga zlata u unaprijed najavljenom terminu, neće plaćati dodatan trošak isporuke. Izuzetak su jako male narudžbe, koje je isplativije isporučiti putem kurirske dostave.

Otkupna cijena zlata

Kada odlučujete po kojoj cijeni i od koga ćete kupiti investicijske zlatne poluge ili kovanice, svakako razmotrite koji će vam trgovac u budućnosti – kada svoje kupljeno zlato budete željeli prodati – moći ponuditi najbolju otkupnu cijenu. P

ostoje, naime, trgovci investicijskim zlatom i srebrom koji uopće javno ne objavljuju otkupne cijene proizvoda, ili objavljuju cijene koje su izrazito niske i nepovoljne. A ako trgovac uopće ne objavi otkupne cijene zlatnih poluga i zlatnih kovanica, to ponekad može značiti da zlato i srebro koje ste kod njega kupili, kod njega uopće nećete moći prodati!

Tvrtka Tetragram projekt na svojim internetskim stranicama Tetragram.hr i Plemenit.hr ima istaknute dvije različite otkupne cijene investicijskih proizvoda: za klijente i za neklijente.

Otkupna cijena zlata za klijente

Klijenti tvrtke Tetragram projekt koji mogu dokazati da su svoje poluge i kovanice od plemenitih kovina kupili kod nas, odnosno, putem internetskih stranica Tetragram.hr i Plemenit.hr, mogu računati na povlašteni tretman prilikom prodaje tih proizvoda. Naime, otkupne cijene na našem cjeniku za klijente su više, što znači da će Tetragram projekt ponuditi više novca osobi koja je investicijske proizvode kupila kod nas nego ako je te iste proizvode kupila negdje drugdje, i potom ih nama želi ponuditi na otkup.

Status klijenta tvrtke Tetragram projekt dokazuje se posjedovanjem računa ili posjedovanjem certifikata o autentičnosti “Plemenit”. Stoga, kada kod nas kupujete zlatne ili srebrne poluge, odnosno, zlatne ili srebrne investicijske kovanice, svakako sačuvajte neki ili sve navedene dokumente.

Otkupna cijena zlata za neklijente

Ako zlato odlučite kupiti kod nekog drugog trgovca, a ne kod tvrtke Tetragram projekt, dovodite se u opasnost da ćete investicijsko zlato nabaviti u tvrtki koja vam u budućnosti neće biti spremna otkupiti kod njih kupljene proizvode. Stoga ćete kupljene proizvode morati ponuditi za otkup kod nekog drugog trgovca poput Tetragram projekta kao neklijent, što znači da ćete za iste proizvode moći dobiti manje novca nego da ste kupnju obavili kod istog trgovca kod kojeg ste proizvode kupili.

Stoga je iznimno važno da se prilikom kupovine investicijskog zlata i srebra uvjerite kako će trgovac koji vam prodaje zlato doista kasnije biti spreman otkupiti proizvode, i to ne po nepovoljnoj, nego po što je moguće povoljnijoj cijeni.

Pazite na razliku između prodajne i otkupne cijene!

Jedan od najvažnijih čimbenika koji bi trebao utjecati na odluku o tome gdje kupiti poluge i kovanice od plemenitih kovina nije nužno najniža prodajna cijena, nego nego najmanja razlika između otkupne i prodajne cijene. Zašto?

Uzmimo da prvi trgovac zlatnu polugu od 100 grama prodaje po cijeni od 5000 eura, a da istu tu polugu od 100 grama drugi trgovac prodaje po cijeni od 5100 eura. Za koga ćete se odlučiti? Na prvi pogled, odgovor je jednostavan. Odlučit ćete se za kupnju 100 grama zlata kod prvog trgovca po cijeni od 5000 eura, zato jer je ta cijena za 100 eura niža nego kod drugog trgovca.

Tako će učiniti klijenti koji ne paze na razliku između prodajne i otkupne cijene, te ne razmišljaju dugoročno.

Uzmimo da u cjeniku prvog trgovca prodajna cijena zlatne poluge od 100 grama doista iznosi 5100 eura, ali istovremeno otkupna cijena iznosi 5050 eura. Uzmimo također da u cjeniku drugog trgovca prodajna cijena te poluge iznosi 5000 eura, ali istovremeno otkupna cijena iznosi 4900 eura.

Koji je od dva trgovca u tom slučaju bolji za kupnju zlatne poluge?

Idealno bi bilo kada bi polugu kupili kod prvog trgovca, a prodali je kod drugog. No ako svaki trgovac otkupljuje samo poluge koje su prodane kod njega, a ne i poluge kupljene kod drugih trgovaca, onda je odgovor: bolje je polugu kupiti kod trgovca koji je skuplji! Zašto? Zato jer ćete u budućnosti, prilikom prodaje, moći dobiti više novca za svoju polugu!

Upravo je to jedan od glavnih razloga zašto tvrtka Tetragram projekt iz minute u minutu formira svoj otkupni cjenik tako da razlikuje otkupne cijene za klijente i za neklijente.

Otkupne cijene za klijente su znatno povoljnije nego za klijente. Na taj način ohrabrujemo odgovorno ponašanje kupaca na tržištu investicijskih plemenitih kovina. Razlikovanjem tih dviju otkupnih cijena potičemo kupce za razmišljaju dugoročno.

Uza sve već navedeno, možemo reći i da su naše prodajne cijene zlata i srebra među najpovoljnijima na tržištu.

Možda će vas zanimati i ovo:

 

Zlatne poluge i automobili: u čemu je sličnost?

Zlatne poluge i automobili

Postoji mnoštvo robnih marki automobila: Mercedes, Audi, Citroen, Fiat, Renault, Opel, Toyota, Honda, Nissan… Na potpuno isti način postoji i mnoštvo robnih marki zlatnih i srebrnih investicijskih poluga: Heraeus, Argor, Umicore, Degussa, Münze Österreich, Perth Mint, Valcambi, PAMP, Johnson-Matthey…

Različite robne marke automobila dolaze iz različitih zemalja: iz Njemačke, Francuske, Italije, Japana, Južne Koreje, SAD-a… Na potpuno isti način iz velikog broja različitih zemalja dolaze i investicijske poluge od zlata i srebra. U slučaju automobila i poluga, neke od tih zemalja se podudaraju. Njemačka i SAD su primjerice veliki proizvođači i jednih i drugih. No, u svijetu investicijskih plemenitih poluga postoje zemlje koje ne kotiraju baš dobro u automobilskoj industriji, ali su vodeći svjetski igrači u industriji plemenitih kovina: Švicarska, Austrija, Australija, Kanada, Belgija, pa čak i Indija i Turska.

Vrhunski certifikati, jaki igrači

Automobili koji se prodaju na području Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, moraju proći rigorozne tehničke, ekološke i sigurnosne testove. Bez tih testova naprosto ne mogu biti pripušteni na jedno od najvažnijih i najrazvijenijih tržišta na svijetu. Na potpuno isti način, zlatne i srebrne investicijske poluge, da bi bile prodavane u Europi, trebaju posjedovati vrhunske certifikate, a njihovi proizvođači moraju zadovoljiti visoke standarde kvalitete i etičnog poslovanja.

U svakoj zemlji postoje rang liste popularnosti pojedinih marki automobila. U Hrvatskoj su to, primjerice, volkswageni i renaulti, u Njemačkoj mercedesi i bmw-ovi, u Francuskoj citroeni i peugeoti, u Italiji fiati, u SAD-u chevroleti i fordovi… Na potpuno isti način, pojedine marke zlatnih i srebrnih poluga izborile su se u svijesti građana svake zemlje za status proizvoda kojima se nekako najviše vjeruje. Hrvatska i regija, baš kao i na automobilskom tržištu, gravitiraju prema zlatnim i srebrnim polugama marki iz Njemačke, mada su kupcima u našoj zemlji poznate i poluge iz Švicarske i Austrije. No, Nijemci na čijem tržištu ima nekoliko vrlo jakih igrača rado kupuju i mnoge druge robne marke zlatnih i srebrnih poluga koje u Hrvatskoj nisu baš previše poznate.

Omiljeni, nepoznati, besprijekorni

No, znači li to da nešto ne valja s onim markama automobila koje u Hrvatskoj nisu toliko popularne, ali su strahovito popularne u, recimo, Južnoj Koreji? Južnokorejci su ludi za Hyundaijima. Više od pola prodanih automobila u toj zemlji su upravo automobili te robne marke. Hrvati se, međutim, ne pale baš previše na njih. Ima li za to dobrih razloga? Ima i nema. Hyundaiji su izuzetno kvalitetni i pouzdani automobili, ali iz raznoraznih razloga nisu uspjeli ovladati srcima naših građana.

Isto to vrijedi i za marke zlatnih i srebrnih poluga. Valcambi je jedna od vodećih svjetskih kovnica zlatnih poluga, sa sjedištem u gradiću Balerna u Švicarskoj. Ta kovnica proizvodi poluge pod robnom markom Valcambi, ali se u Valcambijevim kovnicama proizvode zlatne poluge za mnoge druge vodeće svjetske robne marke. Valcambi je izuzetno cijenjena kovnica s besprijekornom polustoljetnom tradicijom, no u našim je krajevima gotovo potpuno nepoznata.

Kada bi se dogodilo da iz nekog čudesnog razloga preko noći s tržišta nestanu našim srcima prirasli volkswageni i renaulti, siguran sam da bismo svi bili prilično tužni. No, taj vakuum na tržištu vrlo bi brzo bio ispunjen automobilima nekih drugih marki. Priviknuli bismo se voziti hyundaije, vauxhalle, chevrolete, kije i druge nama manje ili više nepoznate marke ljubimaca na četiri kotača. Možda bismo među njima otkrili i neke nove favorite koji bi nam prirasli srcu. Ali jedno je sigurno: zbog nestanka volkswagena i renaulta ne bismo se prestali voziti u limenim kantama.

Najpopularnije robne marke zlatnih poluga

Teško je vjerovati da će se u automobilskoj industriji dogoditi nestanak Volskwagena i Renaulta. No, u industriji plemenitih kovina u prvoj se polovici ove godine dogodilo nešto sasvim usporedivo. Mnoge u našim krajevima omiljene robne marke zlatnih poluga nisu se mogle nabaviti. Istovremeno, potražnja za zlatnim polugama upravo je u to vrijeme strahovito porasla. Corona virus poharao je zdravlje milijuna ljudi diljem svijeta, ali i police i trezore trgovaca plemenitim kovinama. Od ožujka do lipnja ponovno se dokazala tvrdnja kako su plemenite kovine sigurna luka u vremenima opasnosti i neizvijesnosti.

Tvrtka Tetragram projekt i u tim je izuzetno teškim trenucima uspijevala nabavljati dovoljne količine najtraženijih investicijskih proizvoda od plemenitih kovina. No, ti proizvodi nisu uvijek bili zlatni i srebrni “volkswageni” i “renaulti”, nego smo ponekad zbog nestašice morali naše klijente nagovarati i na kupnju “hyundaija” i “vauxhalla”.

Heraeus

Najpopularnija robna marka zlatnih poluga u Hrvatskoj i regiji zacijelo je njemački Heraeus. Riječ je o jednoj od najvećih obiteljskih kompanija u Njemačkoj, koja je utemeljena 1851. godine, s više od 13 tisuća zaposlenih. Zlatne poluge Heraeus prirasle su srcu našim građanima. No, sredinom ožujka ove godine kovnica Heraeus prestala je primati narudžbe za isporuku njezinih zlatnih poluga, i to zbog goleme potražnje. Heraeusovi proizvodni kapaciteti, premda golemi u normalnim okolnostima, bili su premaleni za potražnju koja je nastala nakon izbijanja epidemije corona virusa. Jedini logičan potez bio je – zaustaviti nove narudžbe sve dok se već postojeće ne ispune.

Ta je situacija prilično pogodila naše kupce. Budući da su bili naviknuli na Heraeusove poluge, tjeskoba zbog nemogućnosti kupnje bila je stvarna. Tetragram projekt, na sreću, zahvaljujući čvrstom partnerstvu s vodećim europskim dobavljačima, uspio je nabaviti zlatne poluge jednako tako uglednih i kvalitetnih proizvođača. A kako je zbog nastavka korona krize mogućnost nove nestašice Heraeusovih zlatnih poluga na europskom tržištu i dalje moguća, odlučili smo našim kupcima predstaviti i druge robne marke poluga koje bez dvojbe možemo smatrati besprijekornima i vrijednima preporuke kao i poluge kovnice Heraeus.

Münze Österreich

Kovnica Münze Österreich sa sjedištem u Beču jedna je od najstarijih europskih kovnica plemenitih kovina na svijetu. Njezina tradicija seže na početak 17. stoljeća kada su se u njoj počeli kovati i u našim krajevima izuzetno popularni zlatni dukati. Osim dukata, ova bečka kovnica proizvodi i najpopularniji europski investicijski zlatnik Wiener Philharmoniker, ali i srebrnjak istoga naziva. U svojem asortimanu ima i standardne zlatne poluge mase od 1 grama do 1 kilograma koje se kuju i lijevaju pod robnom markom Münze Österreich, ali se zapravo radi o zlatnim polugama proizvedenim u istoj kovnici, s istim dimenzijama i svojstvima kao i zlatne poluge Heraeus. Možemo bez dvojbe reći da su ove austrijske poluge sestre blizankinje Heraeusovih poluga. A to ne treba čuditi, budući da su Münze Österreich i Heraeus djelomično vlasnički povezani.

Argor

Kovnica Argor započela je svoju povijest 1951. godine u gradiću Chiasso u Švicarskoj. Od skromnih početaka postala je danas jedna od vodećih svjetskih proizvođača investicijskih zlatnih poluga. Njemački koncern Heraeus kupio je ovu švicarsku kovnicu 1999. godine, preimenovavši je u Argor-Heraeus. U njezinim se pogonima proizvode zlatne poluge mnogih vodećih svjetskih robnih marki, uključujući i već spomenute Münze Österreich i Heraeus. Argor je još jedna sestra blizanka u obitelji Heraeus: kada, naime, kupujete poluge Heraeus, Argor ili Münze Österreich, vi zapravo kupujete poluge proizvedene u istom pogonu. To je moguće prepoznati po karakterističnom okruglom žigu “AH” što ga nose zlatne poluge svih spomenutih robnih marki

Degussa

Jedna od popularnih njemačkih robnih marki zlatnih poluga koja u našim krajevima nije previše poznata jeste i Degussa. Ime marke nastalo je kao skraćenica pojma koji na njemačkom jeziku označava rafineriju zlata i srebra. Utemeljena je 1873. godine, i to ne samo kao rafinerija plemenitih kovina, nego i kao specijalizirana poslovna banka. Danas Degussa u svijetu plemenitih kovina funkcionira isključivo kao brand, koji zlatne poluge iz svojeg asortimana proizvodi u vrhunskim svjetskim kovnicama, te sama više ne posjeduje proizvodnju. Nijemci ovaj brand zlatnih poluga izuzetno cijene, te nema razloga da ne bude dobro prihvaćen i u našim krajevima.

Umicore

Relativno nova robna marka koja ima dugu tradiciju, Umicore podrijetlo vuče iz belgijskog kolonijalnog vremena i razdoblja eksploatacije mineralnih nalazišta zapadne Afrike s početka 20. stoljeća. Suvremena korporacija utemeljena je 1989. godine sa sjedištem u belgijskom i europskom glavnom gradu Bruxellesu pod nazivom Union Miniere. Svoj naziv mijenja u Umicore 2001. godine. Zlatne poluge koje proizvodi ova belgijska multinacionalna kompanija pod svojom robnom markom spadaju u red najuglednijih u Europi i u svijetu.

Valcambi

Švicarsku kovnicu Valcambi već smo kratko spomenuli u ovom tekstu. Riječ je o jednoj od najuglednijih svjetskih proizvođača investicijskih plemenitih kovina, koja proizvodi zlatne poluge za brojne svjetske brendove. Sjedište joj je u švicarskom kantonu Ticino, u gradiću Balerna uz švicarsko-talijansku granicu. Na tržištu plemenitih kovina poznata je po svojoj inovativnosti. Prije nekoliko godina na tržište je lansirala investicijski proizvod od zlata koji je preko noći osvojio kupce: zlatne poluge većih masa koje se mogu lomiti poput čokolade u pločice veličine 1 grama. Nazvane Combibar, te su zlatne poluge osvojile brojne nagrade za inovativnost na inače konzervativnom tržištu plemenitih kovina.

PAMP

Još jedna švicarska kovnica globalnog značaja, utemeljena 1977. godine kantonu Ticino uz švicarsko-talijansku granicu. Poznata kao PAMP, svoju prepoznatljivost stekla je u formi skraćenice dužeg naziva na francuskom jeziku: Produits Artistiques Métaux Précieux ili u prijevodu “Umjetnički proizvodi od plemenitih kovina”. Svoje poslovanje u velikoj mjeri zasniva na proizvodnji zlatnih poluga i kovanica za druge robne marke, no njezini brendirani proizvodi u rasponu od 1 grama do 12,5 kilograma izuzetno su cijenjeni i traženi, osobito u zemljama bliskog i srednjeg istoka.

Možda će vas zanimati i ovo:

Kako razlikovati dobrog trgovca plemenitim kovinama od lošeg

Dobar i loš trgovac - zlato i srebro

Općenito gledajući, na tržištu postoje dvije vrste trgovaca koje se bave investicijskim zlatom i srebrom: dobri i loši.

Kako biste znali prepoznati razliku, za vas smo pripremili popis onih stvari koje čine lošeg trgovca plemenitim kovinama. Nakon što ovo pročitate, jasno ćete znati prepoznati razliku. Veliku razliku.

Loš trgovac vas povlači za rukav i nagovara vas na kupnju

Investicijsko zlato i srebro posebna je vrsta robe. Ona je poput novca, vrlo čvrstog i postojanog novca. Zlato i srebro kroz mnoga tisućljeća dokazala su svoju vrijednost. Njima nije potrebna agresivna reklama.

A čovjeka koji misli da mu zlato i srebro ne treba u životu zapravo nije dobro nagovarati da ga kupuje. Jer, ako ga nastojite nagovoriti, on će plemenite kovine kupiti iz krivog razloga.

Loš trgovac povlači vas za rukav i nagovara da kupite zlato. Ne zato jer loš trgovac smatra da je to dobro za vas. On to radi zato jer je to dobro za njega. On živi od provizije na prodano.

Loš trgovac ističe da će cijena zlata i srebra “vrlo uskoro sigurno porasti”

Najbolji način da nagovorimo nekog da kupi brašno jest da mu kažemo kako će cijena brašnu uskoro porasti. To što se cijena brašnu ne mijenja baš puno, osim u iznimnim okolnostima, nije važno.

Iznimne okolnosti se, doduše, događaju, ali ne često. I nitko na svijetu ne može znati kada će se iznimna okolnost dogoditi. Nitko nije mogao unaprijed, prije godinu dan, znati da će širenje korona virusa svijetom prouzročiti veliki skok cijene zlata, i veliki pad cijene nafte. Kratkoročan rast ili pad cijene bilo čega ne može se predvidjeti.

Mogu se prepoznati mjesečni ili godišnji trendovi rasta ili pada cijene (koji su, uzgred, danas za zlato i srebro vrlo povoljni). Ali kakva će cijena zlata biti sutra to nitko ne može znati. A posebno ne loš trgovac.

Loš trgovac preporučuje da ne tražite isporuku svojeg zlata što ste ga kupili

Želite li ići na Havaje na ljetovanje? Zamislite turističku agenciju koja bi vam rekla: pogledajte ove slike iz kataloga i platite nam puni iznos za putovanje. Ali nemojte ići na Havaje. Slike iz kataloga su prekrasne, one su sasvim dovoljne.

Zvuči apsurdno, ali u svijetu trgovanja investicijskim zlatom i srebrom nerijetko se baš tako trguje. Loš trgovac naglašava važnost kupnje zlata bez isporuke.

Loš trgovac tvrdi kako je najbolje da svoje zlato ostavite “na čuvanju” kod njega

Loš trgovac investicijskim zlatom i srebrom lukavo navlači naivnoga kupca da kupljene proizvode ostavi kod njega “na čuvanju”. Postoje okolnosti i situacije u kojima je kupljeno zlato i srebro dobro ostaviti kod nekoga na čuvanju. Ali to gotovo nikada nije dobro za kupca koji zlato ili srebro kupuje prvi put. To nije dobro za kupca koji nema iskustva.

Kupci koji nemaju iskustva sa zlatom i srebrom trebali bi inzistirati na fizičkoj isporuci i preuzimanju. Tek kada se bolje upoznaju s plemenitim kovinama, i kada počnu razumijevati kako funkcionira tržište investicijskim zlatom i srebrom, trebali bi početi razmišljati o pohrani negdje daleko od sebe.

Ukratko, loš trgovac vas uvjerava da zna što je bolje za vas nego vi sami

Nasuprot lošem, dobar trgovac ne tvrdi da zna što je najbolje za vas. Dobar trgovac vam samo opisuje mogućnosti.

Dobar trgovac kaže: “Ako želite isporuku fizičkog zlata, to možete odmah po uplati.” Ili kaže: “Trenutno nemamo na zalihi proizvode koje tražite, ali nam dolaze za dva dana.” Ili kaže: “Razmislite, bez obaveze, o pohrani kupljenih poluga kod nas. Ovo su uvjeti.”

Dobar trgovac ostavlja vam prostor da razmišljate svojom glavom i donosite neovisne odluke.

Loš trgovac ima duge rokove isporuke fizičkog zlata i srebra

Čak i loši trgovci na kraju popuste pred pritiskom kupca, ako ovaj traži isporuku kupljenoga zlata i srebra. Loš trgovac, naime, zna da je nemoguće ljetovanje na Havajima prodavati isključivo preko lijepih fotografija.

Loš trgovac, međutim, u pravilu ima jako dugačko vrijeme isporuke kupljenih poluga i kovanica od plemenitih kovina. Nekad je to tjedan dana, nekada dva tjedna, a nekad i mnogo duže.

Generalno pravilo glasi: što je trgovac bolji, vrijeme isporuke fizičkog zlata i srebra je kraće. A najbolji su trgovci koji vam kupljeno zlato i srebro mogu isporučiti odmah čim svoj novac stavite pred njih na stol.

Loš trgovac javno objavljuje lažne cijene

Jedan od načina kako loš trgovac navlači naivnoga kupca da kod njega kupi zlato i srebro jeste da javno objavljuje cijene proizvoda koje nisu istinite, nego su lažno prikazane kao niže od onih po kojima ih zapravo možete kupiti.

Je li to uopće moguće? Zar to nije protuzakonito? E pa na tržištu zlata i srebra jeste moguće.

Naime, cijene zlata i srebra se neprekidno mijenjaju, iz minute u minutu. Zbog toga se iz minute u minutu mijenjaju i cijene poluga i kovanica iz trgovčeve ponude. Loš trgovac javno objavi lažno nisku cijenu za neki proizvod, a onda kad zatražite kupnju tog proizvoda po toj cijeni, kaže: “Ah, upravo se cijena na tržištu promijenila, morat ćemo vam je povisiti za nekoliko kuna.”

Ako želite izbjeći da vas loš trgovac poteže za nos, inzistirajte na tome da vam investicijski proizvod proda po cijeni koja je javno objavljena u njegovu cjeniku, bez ikakvih “iznenadnih” promjena.

Loš trgovac ružno govori o svojim konkurentima

Jedna od važnih karakteristika kako prepoznati lošeg trgovca jest – da loše govori o konkurenciji.

Ne samo u regiji, nego i u svijetu ne postoji baš mnogo trgovaca plemenitim kovinama. Riječ je o uskom području rada, gdje svatko svakoga poznaje. A plemenite kovine su vrlo osjetljiva roba.

Dobar trgovac zlatom i srebrom zna da je za njegov opstanak na tržištu jako ovisan o tome koliko on sam dobro i pošteno radi. Ali dobar trgovac zna i da mu je opstanak ovisan o tome i koliko dobro i pošteno radi njegova konkurencija. Jer, ako kupci izgube povjerenje u cijelo tržište zlata i srebra, doći će u pitanje i opstanak onih koji rade dobro i pošteno.

Naravno, to ne znači da tržište plemenitih kovina treba biti zaštićeno od kritike. Dapače. No, kupci bi trebali biti oni koji će kritiku upućivati. I mediji. Dakle, neovisni arbitri. Stoga, ako čujete da neki trgovac zlatom i srebrom ružno govori o svojem konkurentu, možete s velikom sigurnošću znati da se ne radi o trgovcu u kojeg bi trebali imati jako puno povjerenja.

******

I na kraju, zar ne bi bilo korisno da odmah objavimo i imena onih trgovaca zlatom i srebrom u blizini za koje smatramo da slijede loša pravila navedena u ovom tekstu?

Da, možda bi bilo korisno, ali ne bi bilo mudro. Jer, ako bismo to učinili, prekršili bismo jedno od pravila koji se odnosi na loše trgovce, i svrstali bismo se među njih.

A to ne želimo.

Umjesto toga, pozivamo vas: dok tražite dobrog i pouzdanog trgovca investicijskim zlatom i srebrom, provjerite svakog igrača na tržištu. Otkrijte slijedi li dobra ili loša pravila. Ako slijedi loša, izbjegavajte ga. A ako se pak drži pravila dobrih trgovaca, kupite zlato i srebro kod njega.

Mi nismo jedini dobri trgovci zlatom i srebrom u regiji. Dobrih trgovaca ima još. I zato predlažemo da pažljivo birate. Jer ako odaberete dobro, pomoći ćete dobrim trgovcima da opstanu i napreduju, a lošima da nestanu s tržišta.

Hvala vam.

Možda će vas zanimati i ovo:

Papirnato zlato: trgovanje zlatnim čarolijama

Papirnato zlato

Manje upućeni kupci investicijskog zlata nerijetko se iznenade kada stručnjaci za ulaganje u plemenite kovine govore o razlici između fizičkog i “papirnatog” zlata.

“Zar zlato nije naprosto zlato? Kako zlato uopće može biti ‘papirnato’? I kakva je razlika između ‘fizičkog zlata’ i ‘papirnatog zlata’?”, čude se klijenti.

Njihova začuđenost ne treba nikoga iznenaditi. Način funkcioniranja tržišta investicijskog zlata i srebra prilično je složen i u mnogim aspektima vrlo tajanstven, a nerijetko i prilično varljiv.

Stoga ćemo u ovom tekstu otkriti tajne ulaganja u zlato i srebro koje će vam pomoći da se lakše snađete.

Istinski trgovci zlatom nasuprot onih koji to nisu

Kada posjetite bilo kojeg trgovca investicijskim plemenitim kovinama, pozorno pratite kako će vam se obratiti. Postoje dvije vrste trgovaca polugama i kovanicama od zlata i srebra, koji se razlikuju kao nebo i zemlja.

Prva vrsta su trgovci koji, kada vam nešto nude, naglasak stavljaju na fizičku isporuku kupljenih proizvoda. Njihova glavna i najjača ponuda može se opisati s tri riječi: naruči, plati, nosi

Imaju oni u svojoj ponudi mogućnost čuvanja kupljenoga zlata i srebra u sigurnim trezorima, ali to u pravilu nude samo na inzistiranje klijenata koji znaju što rade. U najvećem broju slučajeva, trgovac isporučuje kupcu fizičke primjerke poluga i kovanica bez mnogo rasprave, i time u potpunosti zatvara transakciju. Trgovac i kupac nakon toga više ni na koji način nisu poslovno povezani.

Druga vrsta su brokeri zlatom koje mi u žargonu nazivamo trgovcima zlatnim čarolijama. Oni će vam reći kako oni “doduše” isporučuju fizičko zlato ako vi to želite, ali će vam odmah nakon toga reći kako je za vas “sigurno bolje” da svoje zlato – nakon što ga kupite – ostavite kod njih na čuvanju.

U tom svom nastojanju da zlato ostavite kod njih, trgovci zlatnim čarolijama prilično su agresivni i nerijetko vrlo uvjerljivi.

Čuvanje zlata u vlastitoj je režiji, kažu takvi trgovci, ionako prilična glavobolja. Oni ističu kako s vlastitim zlatom morate paziti da vam ga netko ne ukrade, morate pamtiti gdje ste je pohranili, morate tu pohranu i platiti. Ako zlato ili srebro, pak, kupite i ostavite kod trgovca, imate “riješen problem”. Ne morate brinuti o pohrani i ne trebate strepiti hoće li vam zlato netko ukrasti. Vi ga, “doduše” možete preuzeti kad želite, ali to vam “nije pametno”. To je, po njima, skupo i nepotrebno.

Eto, tako nastaje “papirnato zlato”

Manje upućenom klijentu sve se to čini prilično atraktivno. Nema teškoća pohrane, nema teškoća isporuke. Nema glavobolje.

Klijent, međutim, nije svjestan da svojom kupnjom kod takvog brokera omogućuje stvaranje tzv. “papirnatog zlata” ili “papirnatog srebra”.

Takvi trgovci – mešetari zlatom – naučili su iz iskustva da klijentu gotovo nikada ne padne na pamet tražiti fizičku isporuku poluga ili kovanica koje su jednom već pohranjene kod njih. A ako se klijent odluči za prodaju onog zlata koje ima na pohrani kod trgovca, on neće prije toga zatražiti fizičko preuzimanje. Nego će samo kontaktirati trgovca i reći mu: “Hej, trgovče, prodajem ti natrag dio onoga što imam kod tebe. Ili ti prodajem sve.”

I upravo u tom grmu leži zec.

Zato što takav trgovac zlatom zna da klijent gotovo nikada neće tražiti fizičku isporuku već pohranjenog zlata, on će isto to zlato prodati više puta, različitim klijentima. Tako nastaje “papirnato” zlato.

Evo kako to ide.

Deset puta prodaje se isti kilogram

Klijent Ivan kupi zlatnu polugu mase 1 kilogram s jedinstvenim serijskim brojem A12345. Trgovac nagovori kupca Ivana da kupljenu polugu ne preuzme, nego da je pohrani u trgovčevom trezoru. Trgovac pri tome uopće ne kaže kupcu da zlatne poluge imaju jedinstvene serijske brojeve. To bi, naime, moglo uništiti trgovčevu čaroliju.

Kupac Ivan pristane kupljenu polugu pohraniti kod trgovca, zato jer mu je trgovac polugu prodao po nevjerojatno niskoj cijeni i zato jer je trgovac obećao Ivanu da mu neće zaračunati nikakve troškove pohrane. Klijent Ivan s trgovcem potpiše “ugovor o kupnji i pohrani” koji Ivan neće ni pročitati jer je prekompliciran, ostavi kod trgovca svoje zlato i ode kući sretan i zadovoljan “jer je dobro prošao”.

Nekoliko dana kasnije, trgovcu dođe novi klijent po imenu Marko. I on također kupi zlatnu polugu mase 1 kilogram. Budući da je trgovac gotovo potpuno siguran da Ivan neće doći tako skoro (ako uopće!) po svoju polugu od 1 kilograma koja stoji u pohrani, trgovac ponudi Marku istu tu zlatnu polugu i Marka također nagovori da kupljenu polugu pohrani u trgovčevom trezoru. Trgovac ni njemu ne kaže da zlatne poluge imaju jedinstvene serijske brojeve, pa Marko također potpiše s trgovcem “ugovor o kupnji i pohrani” koji nitko ne čita, i ode kući sretan i zadovoljan.

Uskoro na isti način istu tu zlatnu polugu trgovac proda i klijentima Franji, Luki, Josipu, Stjepanu, Mariji, Anici, Verici i Ružici.

Trgovac je prodao jednu polugu, a zaradio je kao da je prodao njih deset.

Je li to prijevara? Nije. Ali jeste poslovni nemoral

Jednoga dana, klijent Ivan pokuca trgovcu na vrata i kaže: “Trgovče, predomislio sam se. Ja bih svoju polugu od 1 kilograma ipak preuzeo.”

Trgovac ga počne nagovarati: “Nemoj Ivane to činiti. Imat ćeš s njom samo glavobolje. Morat ćeš se brinuti gdje je sakriti i kako je sačuvati od lopova. Moj je trezor siguran.”

Ali Ivan ustrajava. On želi svoju polugu natrag. I konačno, trgovac popusti. Preda mu kupljenu polugu.

Što će sad trgovac? Ako mu dođe Marko ili Franjo ili Anica, što će njima reći? Gdje su njihove zlatne poluge?

Trgovac od novca koji je “zaradio” tako što je prodao devet nepostojećih poluga pođe k istinskom trgovcu zlata i kupi novu, fizičku zlatnu polugu. Preuzme je i spremi ponovno u svoj trezor, umjesto one koju je Ivan odnio sa sobom. Ako se Marko ili Franjo ili Anica pojave i zatraže svoju zlatnu polugu, on će moći reći: “Evo vašeg zlata. Nema brige”.

A što ako dva ili više klijenta dođu po svoje poluge istovremeno? Ha, ništa, trgovac zlatnim čarolijama kupit će još par poluga kod istinskog trgovca zlatom. Ali bez brige, neće klijenti doći i tražiti isporuku zlata. Dugogodišnje iskustvo govori trgovcu zlatnim čarolijama da možda samo svaki deseti klijent dođe po svoje zlato. Velika većina to ne učini nikada.

“Ma, je li to moguće?”, pitat ćete se. “Zar to nije prijevara?”

Na žalost ne. To nije prijevara. Naime, kada kupac koji kod takvog trgovca investicijskim plemenitim kovinama kupuje poluge ili kovanice, on, potpisuje ugovor o “kupnji i pohrani”. U tom ugovoru sitnim su slovima precizno navedeni uvjeti kupnje i pohrane. Taj je ugovor vrlo kompliciran i pisan teškim pravničkim rječnikom. U njemu je sve ovo što govorimo o “papirnatom” zlatu vrlo detaljno opisano.

Naravno, te dugačke ugovore klijent najčešće ne čita. Jer, kada bi ga pročitao i ako bi dobro razumio pravnički žargon kojim je pisan, bilo bi mu kristalno jasno da ne kupuju fizičko, nego papirnato zlato.

Dakle, ne radi se o prijevari, ali se sasvim sigurno radi o zavođenju kupca. A to možda nije nelegalno, ali je sasvim sigurno poslovno nemoralno.

Trgovanje “zlatom” i zlatom

Kada je kupac Ivan kupio i pohranio zlato, on je od trgovca dobio kopiju “ugovora o kupnji i pohrani”. Ivan misli da posjeduje fizičko zlato, ali to zapravo nije istina. Ivan posjeduje papirnato zlato, “ugovor o kupnji i pohrani”, odnosno, obećanje da će mu trgovac zlatnim čarolijama isporučiti zlato ako Ivan to zatraži. A trgovac čarolijama to će moći samo ako mu istinski trgovac zlatom bude mogao nabaviti fizičku zlatnu polugu jednom kada Ivan zaželi svoje zlato preuzeti.

Ako se zbog bilo kojeg razloga dogodi nestašica zlata, kao što se dogodila u jeku pandemije korona virusom, trgovac zlatnim čarolijama Ivanu neće moći isporučiti njegovo zlato, jer to zlato ne postoji. Ono je već prodano, i to mnogo puta iznova i iznova.

I to nije sve. Ivan misli da njegov “ugovor o kupnji i pohrani” koji ima u rukama ima vrijednost fizičkog zlata. Pa ako pronađe još nekog naivnog čovjeka koji isto tako vjeruje u taj ugovor, on mu taj ugovor može prodati kao da je od zlata.

Recimo da se taj naivac zove Zvonko. Ivan ponudi Zvonku da mu proda zlatnu polugu od 1 kilograma, i to tako da Zvonko od Ivana ne kupi stvarnu zlatnu polugu, nego “ugovor o kupnji i pohrani”.

“Evo, vidi”, kaže Ivan Zvonku, “u ugovoru piše da sam vlasnik zlatne poluge od 1 kilograma.  Ovaj ugovor vrijedi na donosioca. Ovaj ugovor vrijedi kao kilogram zlata.” I tako Zvonko kupi od Ivana “papirnato” zlato, odnosno, zlato koje ni ne postoji.

Na taj se način u svijetu danas vrlo često trguje “zlatom”. Čak i u hrvatskoj postoje trgovci zlatnim čarolijama, kojih se zapravo treba čuvati.

Plemenit je istinski trgovac zlatom i srebrom

Tvrtka Tetragram projekt sa svojim brandom “Plemenit”, spada u kategoriju istinskih trgovaca plemenitim kovinama. K nama dolaze trgovci zlatnim čarolijama kada se nađu u nebranom grožđu i svojim klijentima ne mogu isporučiti zlato “pohranjeno” u “njihovim trezorima”.

Tvrtka Tetragram projekt i brand “Plemenit” kupcima uvijek najprije nudi proizvode od investicijskog zlata i srebra s osobnom, fizičkom isporukom. Naša poslovna filozofija jest da je to najpošteniji i najiskreniji poslovni odnos što ga klijentima možemo ponuditi. Tek ako klijent sam izrazi želju da svoje poluge pohrani u našim sigurnim trezorima, mi ćemo to za njega učiniti profesionalno, kvalitetno i diskretno.

Pri tome u našim ugovorima nikada ništa ne piše sitnim slovima. Stvari su uvijek jasne i transparentne.

Primjerice, tvrtka Tetragram projekt nudi pohranu kupljenog investicijskog zlata uz mogućnost pohrane zlatnih poluga s unaprijed zabilježenim jedinstvenim serijskim brojevima. Takav oblik kupnje i pohrane investicijskih plemenitih kovina nazvali smo GEOGRAFIJA, budući da klijent može odabrati pohranu zabilježenih poluga u trezorima zemlje po vlastitom izboru: Njemačke, Švicarske, Austrije, Hrvatske i Slovenije. A budući da su jedinstveni serijski brojevi kupljenih poluga unaprijed definirani i zapisani kao dio ugovora o pohrani, nemoguće je da tvrtka Tetragram projekt manipulira klijentovim polugama i prodaje ih trećim stranama bez kupčeva znanja.

Tetragram kupcima također nudi trgovanje zlatom bez serijskih brojeva. Takav oblik kupnje i pohrane investicijskog zlata i srebra nazvali smo MATEMATIKA. To je najpovoljniji oblik trgovanja plemenitim kovinama, koji jamči da je svaka kupnja zlata 100 posto pokrivena odgovarajućim zlatnim zalihama.

Dakle, ni u kom slučaju tvrtka Tetragram projekt pohranjene poluge ne preprodaje trećim stranama. Tetragram projekt sa svojim brandom “Plemenit” ne bavi se, a niti će se ikada baviti, zlatnim poslovnim čarolijama.

Možda će vas zanimati i ovo:

Zlatne poluge ili zlatnici: što je bolje kupiti?

Zlatnici i zlatne poluge

Jedno od najčešćih pitanja koje dobivamo od naših klijenata upravo je pitanje iz naslova. To pitanje osobito često postavljaju svi koji investicijsko zlato kupuju po prvi put. Kupce bez iskustva može zbuniti i dovesti u dvojbu naša bogata ponuda. Poluge različitih veličina, zlatnici raznovrsnih motiva – mnoštvo je izbora.

No, odgovoriti na pitanje “Što je bolje kupovati – zlatne poluge ili zlatnike?” zapravo je vrlo jednostavno. Dat ćemo ga odmah na početku ovog teksta.

Bez obzira što kupili – zlatne poluge ili zlatne kovanice – nećete pogriješiti. Sve je to ipak na kraju krajeva zlato, A zlato se kupuje kao svojevrsno osiguranje osobne imovine od izvanrednih, neočekivanih rizika. I tu je kraj priče: sasvim je svejedno hoćete li u vašem investicijskom portfelju imati jedno ili drugo. Ili oboje.

No, ipak postoje neke sitnije razlike između te dvije vrste proizvoda, poluga i kovanica, koje će možda u nekom konkretnom slučaju prevagnuti vašu odluku na jednu ili na drugu stranu. Evo tih razloga.

Želite proći što povoljnije?

Kupci investicijskog zlata u pravilu nastoje gram čistoga zlata kupiti po najpovoljnijoj mogućoj cijeni. Poznato je da je cijena grama čistog zlata u manjim proizvodima viša od istoga tog grama u većim proizvodima.

Ako gram zlata u zlatnoj poluzi od 10 grama košta, primjerice, 10 eura, uobičajeno je da isti taj gram u poluzi od 100 grama košta manje, primjerice, samo 9 eura, a u poluzi od 1000 grama još manje, recimo, 8 eura. (Naravno, cijene grama zlata koje navodimo u ovim primjerima nisu stvarne, nego predstavljaju tek ilustraciju.)

Isto vrijedi i za zlatne kovanice. Gram zlata u zlatniku Wiener Philharmoniker od jedne unce (31,1 gram) košta manje od istog tog grama u zlatniku od pola unce (15,55 grama). A gram zlata u zlatniku od jedne dvadesetpetine unce (1,24 grama) najskuplji je od svih, budući da je to najmanja zlatna kovanica Wiener Philharmoniker koja se proizvodi. Ovo načelo vrijedi i za sve druge investicijske zlatne kovanice.

Zbog toga se kupci u pravilu odlučuju za kupnju što masivnijeg proizvoda koji si mogu priuštiti. Ako imaju dovoljno novca da kupe polugu od 100 grama, naši kupci najčešće kupe upravo tu polugu, a ne dvije poluge od 50 grama ili pet poluga od 20 grama. Zašto? Zato što ih jedna poluga od 100 grama košta manje.

Naravno, zna se dogoditi da pojedini kupac odabere kupnju većeg broja manjih poluga, i to zato jer procjenjuje da će tako oblikovan zlatni portfelj jednom u budućnosti moći lakše unovčiti. Ako želite prodati samo djelić zlatne poluge od 100 grama, to je nemoguće. Morate prodati cijelu polugu odjednom. No, ako posjedujete pet poluga od 20 grama ili 10 poluga od 10 grama, prodati dio portfelja ne predstavlja nikakav problem.

Ipak, postoje okolnosti kada si ne možemo priuštiti velike poluge, pa čak ni poluge srednjih veličina. Neki kupci kupuju samo nekoliko grama investicijskog zlata odjednom. Takvim je kupcima osobito važno da znaju informaciju koju ćemo vam upravo sada otkriti.

Razlika u cijeni između malih poluga i malih kovanica

Cijena grama čistog zlata u maloj zlatnoj poluzi ponekad može biti znatno povoljnija od cijene grama čistog zlata u maloj zlatnoj kovanici. Ili obrnuto. A što je u nekom trenutku povoljnije, uvijek treba provjeriti, i onda tu razliku treba iskoristiti tako da kupite cjenovno najpovoljniji proizvod.

Evo primjera. Uzmimo da ste kupac koji želi kupiti nešto malo investicijskog zlata, recimo tri do četiri grama. To je budžet koji vam stoji na raspolaganju.

Bacite pogled na naš cjenik, i pitate se: “Hmm, hmm, što da odaberem?”

Možete, na primjer, kupiti jednu polugu od 1 grama i jednu polugu od 2 grama. Ili možda jednu polugu od 2 grama, i onda još jednu od 2 grama. A možete kupiti i jednostruki zlatni dukat s likom austrougarskoga cara Franje Josipa, koji sadrži 3,44 grama čistog zlata.

U trenutku pisanja ovog teksta, cijena grama čistog zlata u zlatnom dukatu znatno je niža od cijene istog tog grama u poluzi od 2 grama. A o poluzi od 1 gram i da se ne govori – ondje je cijena najviša od svih.

Naravno, cijene investicijskih proizvoda od zlata se mijenjaju. Možda će za mjesec dana ili za godinu dana gram zlata u polugama od 1 gram ili 2 grama biti povoljniji od istog tog grama u zlatnom dukatu. Pa ako želite proći najpovoljnije, dobro proučite naš cjenik i ako vam je cijena važna, odaberite ono što je povoljnije. Ili nas kontaktirajte i zatražite savjet.

Dakle, ako je cijena čistog grama zlata najvažniji kriterij za kupnju nekog proizvoda, odluka o tome da li kupiti zlatnu polugu ili zlatnu kovanicu može biti prilično važna.

Kada mali zlatni proizvod postaje velik?

Možda ćete u ovom trenutku postaviti pitanje: “Vrijedi li isto načelo i ako kupujem ne 3 do 4 grama, nego više, recimo 10 do 15 grama, ili čak 100 ili 150 grama? Moram li i tada obratiti pozornost što je jeftinije: kovanice ili poluge?”

To je izvrsno pitanje.

Prije svega, treba reći da su razlike u cijeni grama zlata kod velikih investicijskih proizvoda minimalne, i mogu se u dobroj mjeri zanemariti. Primjerice, cijena grama čistog zlata u zlatnoj poluzi od 500 grama možda je pola posto viša nego u zlatnoj poluzi od 1000 grama. Razlika u cijenama grama zlata u polugama od 250 grama i 500 grama, te od 100 grama i 250 grama također nije osobito velika.

Ipak, postoji granica u količini kupljenog investicijskog zlata nakon koje se u kupnja kovanica isplati manje nego kupnja poluga.

Zbog toga smo ranije u ovom tekstu naglasili da se na razliku u cijeni treba obratiti pozornost samo kad kupujete male investicijske proizvode od zlata (zlatnike i zlatne poluge).

Nakon toga, slijedi logično pitanje: koji se proizvodi smatraju malim, a koji velikim investicijskim proizvodima od zlata?

Odgovor na to je opet prilično jednostavan. Granica između malih proizvoda od zlata i velikih proizvoda od zlata mogla bi se staviti na razinu od jedne unce ili 31,1 gram. Ako poluga ili kovanica ima masu od jedne unce ili manje, može se reći da se radi o malom zlatnom proizvodu. A ako poluga ili kovanica ima masu veću od jedne unce, tada se radi o velikom proizvodu.

Razlog za to razgraničenje leži u činjenici da se investicijske zlatne kovanice u pravilu ne proizvode u masama većim od jedne unce. Istovremeno, raspon raspoložive gramaže kod zlatnih poluga znatno je veći.

Na tržištu se mogu kupiti velike zlatne poluge od 50 grama, 100 grama, 250 grama, 500 grama, 1 kilograma, pa čak i veće, ali i male poluge od 1 gram, 2 grama, 5 grama, 10 grama, 20 grama, 1 unce (31,1 gram).

No, kada se radi o zlatnim kovanicama, one se najčešće (uz par rijetkih, i zapravo nevažnih iznimaka) mogu kupiti samo u manjim masama od 1 unce (31,1 gram), te još od pola unce (15,55 grama), četvrtine unce (7,77 grama), desetine unce (3,11 grama), i ponekad od dvadesetine (1,55 grama) ili dvadesetpetine unce (1,24 grama).

Zbog toga, prilikom kupnje većih količina zlata, recimo, od 100 grama na više, najčešće je odmah jasno što kupiti. U tom slučaju su glavni izbor poluge, jer velike kovanice od plemenitih kovina praktički ne postoje. Osim, naravno, ako ne želite svoj zlatni portfelj oblikovati tako da sadrži mnoštvo proizvoda od jedne unce (31,1 gram) ili čak manje, i pri tome biti spremni platiti dodatnu premiju.

A da su proizvodi od unce zlata granica na kojoj se razdvajaju velike od malih investicijskih proizvoda, pokazuje još jedan podatak.

Kao što smo već spomenuli, najveće zlatne kovanice u pravilu imaju masu od jedne unce čistog zlata. Kada se njihova cijena usporedi sa zlatnim polugama teškim također jednu uncu, možemo zaključiti da su njihove cijene iznenađujuće bliske. Ponekad je za nijansu skuplji zlatnik, a ponekad poluga, a nerijetko im je cijena potpuno identična. A čak i kada se njihove cijene razlikuju, ta je razlika često smiješno mala.

Zbog toga je u konačnici kad kupujete proizvod težak jednu uncu, zapravo svejedno kupujete li polugu ili kovanicu. Osim ako svoju odluku o kupnji ne zasnivate na nekim drugim, najčešće estetskim kriterijima. Tada kovanice nedvojbeno imaju prednost. Kovanice su naprosto ljepše. 🙂

Što nas dovodi u jedno sasvim novo područje razmatranja što kupiti.

Numizmatička vrijednost danas i sutra

Investicijski proizvodi od zlata imaju jedno važno svojstvo koje kupci iznimno cijene, zbog koje se i odlučuju za njihovu kupnju. Ti proizvodi, naime, vrlo blisko prate promjene cijene čistoga zlata na svjetskom tržištu.

Pa tako, ako cijena zlata u svijetu poraste, poraste i cijena po kojoj se pojedina zlatna poluga ili zlatna kovanica može prodati.

Dakle, ako ste prije godinu dana kupili investicijski proizvod od zlata mase 1 unce (31,1 gram) i ako se tada unca zlata prodavala po, recimo, 1000 eura, a danas se unca prodaje po 50 posto višoj cijeni, i cijena proizvodu koji ste kupili također će skočiti za manje-više isti postotak, i ne više.

To je posebno točno i istinito za zlatne poluge. Teško da se može zamisliti okolnost ili situacija u kojoj bi se pojedina zlatna poluga mogla prodavati po cijeni koja je znatno viša od cijene zlata što ga ta zlatna poluga sadrži.

Međutim, kada su u pitanju zlatne kovanice, situacija može biti prilično drugačija.

Kovanice se već stoljećima izrađuju tako da na sebi imaju utisnute različite, posebne i nerijetko lijepe motive. U ranijim razdobljima to su obično bili likovi vladara, te vladarski i državnički grbovi.

U zadnjih 50 do 70 godina znatno se proširila tematika motiva na kovanicama od plemenitih kovina, pa se tako ondje mogu naći prikazi različitih sportova, uglednih znanstvenika, umjetnika i političara, pa čak i likova iz popularnih crtanih i igranih filmova. Kovanice se također izdaju u povodu posebnih obljetnica, kao svojevrsno prisjećanje na velike i značajne događaje iz povijesti.

Te se kovanice nerijetko izdaju u ograničenim nakladama, i zbog toga imaju potencijal da im vrijednost u budućnosti naraste znatno iznad cijene čistoga zlata ili srebra od kojeg su izrađene. Ta se vrijednost u stručnim krugovima još naziva i numizmatička vrijednost.

Numizmatička vrijednost pojedine kovanice može znatno odstupati od vrijednosti plemenite kovine od koje je izrađena. Primjerice, uzmimo da vrijednost čistog zlata što ga neka kovanica sadrži iznosi 1000 eura. No, ako je ta kovanica na tržištu prepoznata kao numizmatički vrijedna, tada se za nju možda može tražiti i dobiti 2000 eura, 3000 eura, pa čak i mnogo više. Postoje slučajevi da su se numizmatički vrijedne kovanice prodavale za stotine tisuća ili čak milijune eura, premda je čista vrijednost metala što su ga sadržavale bila praktički beznačajna.

Atraktivna i uzbudljiva lutrija s kovanicama

Naravno, ne može se od svake zlatne ili srebrne kovanice očekivati da će jednom u budućnosti postati numizmatički vrijedna. Velika većina svih kovanica izdanih u svijetu kroz povijest, njih 99 posto, nisu stekle a niti će ikada steći dodatnu numizmatičku reputaciju. One se prodaju po cijenama identičnim cijeni metala što ga sadrže, baš kao i poluge od istih tih metala.

No, ako posjedujete kovanicu iz te male, ali atraktivne kategorije numizmatički vrijednih primjeraka, možete se smatrati sretnim. Tada ćete za svoju kovanicu dobiti mnogo više novca nego što ste mogli sanjati.

Hoće li neka kovanica jednom u budućnosti postati numizmatički vrijedna gotovo je nemoguće pogoditi. Radi se manje-više o čistoj lutriji.

Postoje doduše neki kriteriji koji mogu doprinijeti da kovanica može steći dodatnu numizmatičku vrijednost. Jedan od tih kriterija je svakako – raspoloživost. Što je kovanica rjeđa, veći su joj izgledi da postane numizmatički vrijedna. I obrnuto, ako je kovanica raspoloživa u velikim količimama na tržištu, šanse da stekne dodatnu numizmatičku vrijednost vrlo je blizu nuli.

Ima i drugih kriterija koji daju doprinos razvoju numizmatičke vrijednosti kod neke kovanice, ali te kriterije nećemo razmatrati ovom prilikom.

I eto, to je jedan od razloga zašto se neki ulagači u zlato odlučuju za kupnju zlatnih kovanica, a ne zlatnih poluga, čak i u slučajevima kada bi ih zlatna poluga iste mase koštala manje, nekad čak mnogo manje. Takvi se ulagači žele kladiti na buduću cijenu tih zlatnika. Oni se nadaju da bi možda jednom u budućnosti njihova prodajna cijena mogla znatno nadići cijenu čistog zlata što ga te kovanice sadrže.

Kada će se to dogoditi, i hoće li se uopće dogoditi, može se znati tek dugo nakon kupnje pojedine kovanice. Za deset, dvadeset, pedeset ili čak stotinu godina.

Ipak, važno je naglasiti sljedeće. Najpopularnije kovanice od zlata, koje se najviše prodaju, gotovo je sigurno da vremenom nikada neće steći dodatnu numizmatičku vrijednost. To su tzv. investicijski zlatnici koji se proizvode svake godine u višemilijunskim nakladama i uvijek imaju identičan dizajn. Primjeri za tu vrstu kovanica su zlatnik Wiener Philharmoniker, zlatnik Krugerrandzlatnik Javorov list (Maple leaf), zlatnik Američki orao

Navedeni investicijski zlatnici upravo se proizvode s namjerom da nikada ne steknu numizmatičku vrijednost, nego da samo vjerno prate cijenu zlata.

Kamo vas srce vuče?

Kao što smo već spomenuli na početku ovog teksta, u najvećem broju slučajeva zapravo je svejedno hoćete li u svoj investicijski portfelj uvrstiti samo zlatne poluge, samo zlatne kovanice ili pak oboje. Čak i kada postoji razlika u cijeni između usporedivih proizvoda od plemenitih kovina iste mase, ta razlika nije osobito velika, a nerijetko je sasvim zanemariva.

Zbog toga će vrlo često najvažniji čimbenik u odluci da li kupiti zlatnu polugu ili zlatnu kovanicu zapravo biti – vaše srce. Ako je vaše srce “proračunato i logično”, bit će vam najjednostavnije kupiti zlatne poluge. One naprosto predstavljaju hladan i siguran komad metala za očuvanje vrijednosti vaše imovine.

No, ako je vaše srce kreativno, umjetničko i željno barem malo avanture, možda ćete dio ili čak cijeli svoj portfelj strukturirati tako da će u njemu biti zlatnih i srebrnih kovanica. Na tim kovanicama bit će utisnute harfe, flaute i violine, antilope, orlovi i krokodili, kneževi, kraljevi i carevi. Bit će to komadi metala s dušom, koji će doduše također očuvati vrijednost vaše imovine, ali uz mnogo stila i s pričom koje ćete se prisjetiti svaki put kad ih budete uzeli u ruku.

Možda će vas zanimati i ovo:

Zašto kupovati plemenite kovine?

Zašto kupovati zlato i srebroEnergija koju ulažemo u stvaranje dobara kristalizira se u formi osobnog bogatstva.

To bogatstvo može imati dva oblika. Neopipljiv ili apstraktan oblik i opipljiv ili konkretan oblik. Zlato i srebro predstavljaju poseban izraz opipljivoga ili konkretnog bogatstva, čija se funkcija ne može nadomjestiti ni jednim drugim oblikom opipljive imovine. Zašto?

1) Neopipljivo ili apstraktno bogatstvo

Neopipljiv, apstraktan oblik izraza našega bogatstva jest, primjerice, novac u banci i novčaniku ili pak naš ulog u državne ili privatne obveznice. Kada posjedujemo euro, dolar ili kunu, mi zapravo ne posjedujemo konkretnu, opipljivu vrijednost. Umjesto toga, mi imamo vjeru i nadu da ćemo za svoj papirnati ili elektronički novac jednom u budućnosti moći kupiti nešto konkretno ili opipljivo.

Isto vrijedi i za obveznice. Kupnjom obveznica mi zapravo kupujemo povjerenje u sposobnost države da od svojih građana milom ili silom naplati porez. Zbog toga je državnim obveznicama uvijek i bez izuzetka kroz povijest vrijednost drastično opala, i to najčešće na nulu, u trenutku kada bi država propala. To znači da sposobnost države da naplati porez iz kojega se isplaćuje glavnica i kamata vlasnicima obveznica prestaje postojati. Zbog toga kažemo da se u obveznicama čuva neopipljivo ili apstraktno bogatstvo.

Za dionice privatnih tvrtki možemo reći kako iza sebe možda i imaju određenu količinu konkretne, opipljive vrijednosti. Naime, tvrtka koja izdaje dionice obično u svome posjedu ima zgrade, strojeve, uređaje, proizvodni materijal… No, vrlo često, ukupna vrijednost tih opipljivih, konkretnih stvari puno je niža nego što je ukupna vrijednost dionica. Dakle, dobar dio vrijednosti pojedine dionice koju držimo u rukama također spada u kategoriju neopipljivih ili apstraktnih vrijednosti.

2) Opipljivo ili konkretno bogatstvo

Drugi oblik izraza našega bogatstva jest konkretan, fizički predmet koji neposredno imamo pod svojom kontrolom. To može biti nekretnina (kuća, stan, poslovna zgrada), pokretnina (automobil, kamion, jahta), sirovine, hrana, namještaj, umjetnine, odjeća… Konkretno bogatstvo može biti izraženo i u formi naše tvrtke ili poduzeća čiji smo vlasnik, ukoliko to poduzeće nije opterećeno s više dugova nego što mu vrijedi imovina.

Za spomenute opipljive ili konkretne izraze bogatstva nerijetko ne znamo koja im je stvarna vrijednost. Neka umjetnička slika ili antikni komad namještaja danas može imati veliku tržišnu vrijednost, no već sutra se ta vrijednost može značajno smanjiti. Također, većina opipljivih ili konkretnih stvari koje posjedujemo nisu osobito likvidne: najčešće ih nije baš jednostavno pretvoriti u novac.

Izuzetak su plemenite kovine. Zlato i srebro predstavljaju opipljivo i konkretno bogatstvo koje možete odmah i u svakom trenutku pretvoriti u bilo koji drugi oblik bogatstva, bez teškoća.

*****

I to je razlog zašto zlato i srebro imaju funkciju koja ne može biti nadomještena ni jednim drugim izrazom bogatstva. Plemenite kovine predstavljaju zaštitu bogatom čovjeku od opasnosti da ostane bez svega. Stoga je uvijek mudro barem dio svoje osobne imovine pretvoriti u plemenite kovine.

Ako ste odlučili kupiti investicijsko zlato ili srebro, obratite nam se s povjerenjem. Odaberite neki od zlatnih ili srebrnih proizvoda iz naše ponude: zlatne poluge, srebrne poluge, zlatne kovanice ili srebrne kovanice. Plemenit vam nudi vrhunske svjetske proizvode, kvalitetnu uslugu i strogu diskreciju. Kontaktirajte nas već danas.

Odaberite
Right Menu IconNazovite