Plemenit

Cijena na burzama (u gramima)

Zlato


360.95 kn

48.05 €

Srebro


4.60 kn

0.613 €

Nestašica srebrnih poluga od 250 i 500 grama

Nestašica srebrnih poluga

Na europskom tržištu trenutno traje nestašica investicijskih srebrnih poluga od 250 grama i 500 grama. Zbog toga je naša tvrtka navedene poluge morala ukloniti iz svoje ponude.

Srebrne poluge od 250 grama i 500 grama nedobavljive zato jer su se proizvođači, zbog povećane potražnje, preusmjerili na proizvodnju srebrnih poluga mase 1 kilogram i 5 kilograma, koje su najtraženije.

Stoga, ako želite kupiti srebro, preporučujemo da to učinite što prije, jer postoji mogućnost da će i srebrne poluge većih masa, koje su trenutno dobavljive i isporučive, u skorije vrijeme također postati nedobavljive.

Web shop Butik PlemenitOgraničene količine srebrnih poluga mase 1 kilograma možete naručiti odmah putem našeg web shopa Butik Plemenit, a srebrne poluge mase 5 kilograma dostupne su uz prednarudžbu, također u web shopu.

Više informacija o ponudi investicijskog srebra možete dobiti telefonski na broj 01/236-5857 ili 098/209-236, odnosno, putem kontakt formulara na našim web stranicama.

 

 

Ako kupujete nekretninu, ovo morate znati

Ulaganje u nekretnine ili u zlato

Nekretnine su u našim krajevima jedan od najpopularnijih oblika ulaganja. Većina građana živi u stanu ili kući koja je u njihovu vlasništvu. Uz to, mnogi osim svoje vlastite stambene jedinice posjeduju najmanje još jednu nekretninu, a ponekad i više njih, koje im služe za iznajmljivanje ili za povremeni boravak.

Nerijetko se, pak, nekretnine znaju držati i prazne. Stan ili kuća koja se samo ponekad ili čak nikada ne koristi služi tek kao sredstvo “parkiranja” novca na duže staze.

Nepoznata investicija

Mi ovdje u jugoistočnoj Europi u pravilu nemamo naviku svoja slobodna sredstva ulagati u dionice ili obveznice, a štednja u banci zbog niskih kamata nije atraktivna.

Kupujete li nekretninu samo kako biste zaštitili svoja sredstva od propadanja?

Zaustavite se na kratko i razmislite: možda bi bilo bolje svoj novac uložiti u nešto što ima dokazanu tisućljetnu tradiciju: investiranje u fizičko zlato. U zlato koje možete držati u ruci.

Zlato nekoliko prednosti nad ulaganjem u nekretnine.

Zlato je kompaktno

Za razliku od nekretnine koja zauzima golem prostor, zlatne poluge i zlatnici kao sredstvo ulaganja dolaze u vrlo malenom “pakiranju”. Stotine tisuća eura, kada se pretvore u zlato, mogu se smjestiti u omanju toaletnu torbicu, u kutiju za cipele, u teglu za cvijeće. Zlato je, dakle, kompaktan čuvar vrijednosti, odnosno, zauzima izuzetno malo prostora.

Zlato je prenosivo

Baš zbog toga što se kupnjom zlata velika novčana vrijednost može “spakirati” u malom prostoru, žuta plemenita kovina lako je prenosiva s mjesta na mjesto. Tu karakteristiku nekretnine ne posjeduju. Njih ne možete uzeti u ruku i prenijeti na sigurno. Sa zlatom je to sasvim moguće.

Zlato je standardno

Postoje velike nekretnine i male nekretnine. Postoje dobre nekretnine i loše nekretnine. Postoje nekretnine u vrhunskom stanju, ali i potpuno zapuštene nekretnine koje treba obnoviti. Investicijsko zlato je, nasuprot tome, uvijek isto – standardne mase, kakvoće i vrijednosti. Kada kupujete investicijsku zlatnu polugu ili investicijski zlatnik kod uglednog brokera plemenitim kovinama, možete biti sigurni da ono što dobivate upravo ono što želite kupiti.

Zlato je likvidno

Proces pretvaranja nekretnine u gotov novac može biti prilično dugotrajan i mukotrpan proces. To je posebno velik problem u slučajevima kada nam gotovina treba odmah. Nasuprot tome, investicijsko je zlato moguće prodati praktički isti dan kada u rukama želimo imati likvidna sredstva. Pretvaranje zlata u gotov novac jednako tako je brzo i jednostavno kao pretvaranje jedne valute u drugu, recimo, eura u kune ili švicarske franke u bosanske marke.

Zlato je diskretno

Sasvim je u redu da se svojim nekretninama možemo pohvaliti pred drugima. One ponekad predstavljaju statusni simbol, ali i simbol bogatstva. No, ponekad nije loše svoje bogatstvo držati diskretno, tako da za njega nitko ne zna. Ni vaši prijatelji, ali ni vaši neprijatelji. Zlato bez teškoća možemo držati daleko od očiju javnosti. A to ponekad i te kako ima smisla.

Do sada smo govorili o prednostima koje ulaganje u zlato ima u odnosu na ulaganje u nekretnine. No, zlato ima i neke sličnosti s nekretninama. Ovo su tri najvažnije:

I zlato i nekretnine imaju dugu tradiciju

Ulaganje u plemenite kovine, baš kao i ulaganje u stanove i kuće, ima tradiciju dugu mnoga stoljeća. Upravo zbog toga možemo biti sigurni da će se vrijednost zlata i vrijednost nekretnina u budućnosti svakako održati stabilnima, a realno je očekivati da će čak i rasti.

I zlato i nekretnine imaju prepoznatljivu vrijednost

Vrijednost zlata poznata je ljudima na svim meridijanima i paralelama. Gdjegod dođete sa zlatnom polugom ili zlatnom kovanicom u rukama, bit ćete prepoznati i cijenjeni. Slično vrijedi i s nekretninama. Ako posjedujete stan ili kuću bilo gdje u svijetu, smatrat ćete se dobro stojećim ili čak bogatim pojedincem.

Zlatu cijena raste zajedno s nekretninama

Razlozi zbog kojih rastu cijene nekretnine isti su kao i razlozi zbog kojih cijene plemenitih kovina idu naviše. Najčešći razlog za to jest upumpavanje velike količine novog novca u svjetsku ekonomiju. A kada se papirnati novac stvara ni iz čega, rastu cijene imovini koju nije moguće proizvesti bez truda i napora. A ta imovina koju je nemoguće stvoriti “samo tako” su i zlato i nekretnine.

Zaključak: ako kupujete nekretninu…

Ako kupujete svoju prvu nekretninu, u kojoj želite živjeti, naravno da u tom slučaju nećete imati dvojbu: kuća ili zlato. No, ako nekretninu kupujete kao sredstvo ulaganja novca za budućnost, tada bi situacija mogla biti drugačija. Razmislite nije li možda u tom slučaju bolje kupiti zlato, i jednostavno čekati da žutoj plemenitoj kovini vrijednost kroz godine polako ali sigurno raste. Zlato ne treba održavanje, ne treba brigu i skrb. Zlato je zahvalno gdjegod ga stavite.

Ulaganje u zlato doista je izvrsna alternativa ulaganju u drugu, treću, četvrtu (i svaku dodatnu) nekretninu.

Jesmo li vas uvjerili? Kontaktirajte naše stručnjake i oni će vam pomoći u vašoj odluci.

U doba inflacije, zlato treba imati uza sebe

Inflacija i zlato

Svijest o inflaciji polako se ali sigurno uvlači u misli stanovnika razvijenog Zapada. Strah od povećanja cijena životnih potrepština više nije samo neostvarena opasnost.

Kupci u zoni europske valute, ali i izvan nje, svjedoci su rasta troškova života u formi sve skupljih prehrambenih proizvoda, odjeće, energenata, režija…

Inflacija pokazuje svoje ružno lice, a razlozi za to su očiti svakome tko je imalo ekonomski pismen.

Naime, brojne vlade zapadnih zemalja u zadnjih su godinu i pol dana izravno u ruke milijunima stanovnika stavile desetke milijardi eura, dolara, funti, franaka, kuna i drugih valuta.

Na taj se način pokušala prevazići teška svjetska gospodarska kriza prouzročena pandemijom korona virusa.

Cijene neminovno moraju rasti

U jeku pandemije, kada se još nije znalo kako će se cijela stvar rasplesti, sve te milijarde u rukama ljudi nisu bile korištene. Štoviše, u vrijeme kad su brojne trgovine bile zatvorene, pa smo mogli kupovati samo najnužnije proizvode za život, taj novac nije mogao biti ni utrošen. Umjesto toga, novac se skupljao na bankovnim računima građana ili u skrovitim mjestima u obliku gotovine.

A budući da se besplatno dobiven novac nije trošio, cijene proizvoda na tržištu nisu ni rasle. O inflaciji zbog toga nije ni bilo riječi. Malo tko se brinuo oko nje.

No, ubrzo nakon što je cijepivo protiv korona virusa ušlo u široku upotrebu, pa su kupci zaključili da se zabrinutost oko pandemije bliži svom svršetku, milijarde eura, dolara, funti, franaka i kuna u rukama masa našlo se u optjecaju, ganjajući ograničenu količinu proizvoda i usluga na tržištu.

A kao što nas podučava temeljni zakon ponude i potražnje, ako mnogo novca ganja malo proizvoda, cijene tih proizvoda neminovno moraj rasti.

Golem lom u svjetskom gospodarstvu

Vlade zapadnih zemalja i središnje banke najprije nisu bile osobito spremne priznati problem rasta cijena prouzročenog velikom podjelom novca (ili takozvanim “bacanjem novca iz helikoptera”). No, kako vrijeme odmiče, svijest o izazovima inflacije sve više raste i među običnim ljudima, ali i među kreatorima ekonomskih politika.

Stručnjaci koji pozorno prate situaciju smatraju kako bi se golem lom u svjetskom gospodarstvu mogao dogoditi onog trenutka kada svijest o inflaciji postane toliko jaka da će središnje banke svijeta morati reagirati kako bi inflaciju obuzdale.

Postoji, naime, samo jedan način da se obuzdavanje inflacije postigne. A to je putem povećanja temeljnih kamatnih stopa. To je način kojega se vlade zapadnih zemalja i njihove središnje banke zapravo užasavaju.

Jer, ako se temeljne kamatne stope povećaju, povećat će se i cijena otplate kredita svima koji su ih u proteklim godinama obilno uzimali. Nisu to samo obični građani, nego još i više države diljem svijeta koje su se zaduživale kako bi ostvarivale javne projekte, ali i kako bi pomagale građanima u jeku pandemije izdašnim isplatama pomoći.

Ako se cijena otplate tih kredita poveća tako što se povećaju kamate na te kredite, lako je moguće da će mnogi ljudi koji danas te kredite na jedvite jade otplaćuju postati potpuno nesposobni to činiti. Dakle, morat će proglasiti bankrot. A prilično je sigurno i da neke (mnoge?) države također neće biti u stanju servisirati svoje dugove.

Pad povjerenja u papirnati novac

U takvim okolnostima postoji i drugi način “rješavanja” problema nagomilanoga svjetskog duga. Ako kreatori ekonomske politike (vlade i središnje banke) ne budu bili spremni jače se angažirati u obuzdavanju inflacije povećanjem kamatnih stopa, moguće je da će im izmaknuti kontroli povjerenje u papirnati novac.

Naime, bude li rast cijena na tržištu sve veći, a kamatne stope na novac i dalje umjetno niske, u jednom bi se trenutku mase mogle početi hitro oslobađati novca sa svojih računa i iz svojih novčanika, a sve samo da uspiju spasiti barem dio vrijednosti valute koja se pred njihovim očima topi poput sladoleda na ljetnom suncu.

Ako povjerenje u taj novac ispari, on postaje bezvrijedan. Takav scenarij, za koji se iskreno nadamo da se neće dogoditi, još se uvijek smatra prilično ekstremnim. No, on nije sasvim nerealan. U tom smislu, treba se nadati najboljem, ali istovremeno treba biti spreman i na najgore.

Jedan od načina zaštite osobne likvidne imovine od inflacije jest i pretvaranje gotovog novca u neku drugu investicijsku klasu čija vrijednost u doba inflacije neminovno raste.

U našim krajevima ulaganje u nekretnine uobičajen je način borbe protiv obezvrjeđenja novca. No, vjerojatno je bolji i jednostavniji način – kupnja investicijskih plemenitih kovina, i to osobito zlata.

Zlato i inflacija

Zlato je investicijska klasa koja osobito dobro čuva vrijednost osobne imovine u dugim vremenskim razdobljima. Glavni razlog za to leži u činjenici da se zlato ne može proizvoditi u neograničenim količinama. U odnosu na postojeću svjetsku zalihu zlata koja je u rukama stanovnika svijeta, godišnje se iz zlatnih rudnika nadoda ne više od jedan do dva posto vrijednost. Može se reći da je “inflacija” u zlatu stabilnih jedan do dva posto godišnje, i da zbog tehnoloških i geoloških ograničenja nikada ne može biti veća.

Naravno, ne utječe na “zlatnu” inflaciju samo ukupna godišnja proizvodnja zlata u zlatnim rudnicima, baš kao što na inflaciju papirnatih valuta ne utječe samo količina proizvedenog “papira”. Osim proizvodnje, na inflaciju utječe i potražnja. Ako je potražnja za zlatom velika, vrijednost zlata u odnosu na papirnate valute raste. I obrnuto.

A budući da svjetske valute doživljavaju polagan ali siguran rast inflacije uz istovremeno jedako tako lagan ali siguran pad povjerenja u njih, neminovno je da će i povjerenje i potražnja za zlatom i drugim plemenitim kovinama biti sve veći.

Stoga je od velike važnost da svatko u svom imovinskom portfelju u ovim vremenima inflacijske neizvjesnosti ima barem malo investicijskih plemenitih kovina uza se.

Investicijsko zlato ne prodaje se za kartice. Evo zašto.

Kupnja zlata i srebra za kreditne kartice i debitne kartice

“Zašto investicijsko zlato (zlatne poluge i zlatnike) nije moguće kupiti kreditnom ili debitnom karticom?”, pitanje je koje nerijetko postavljaju kupci investicijskih plemenitih kovina dok se odlučuju na kupnju.

Kreditne i debitne kartice vrlo su zgodno i atraktivno sredstvo plaćanja, jer omogućuje brzu i glatku transakciju, ali i elegantnu kupnju putem interneta. Stoga je mnogim kupcima neobično što kartice ne mogu koristiti za kupnju zlata i srebra.

Budući da tvrtka Tetragram Plemenit nastoji razviti odnos maksimalne uslužnosti prema svakom klijentu, i mi smo također razmišljali, ali i poduzimali aktivnosti kako bismo kupcima ponudili mogućnost kupnje zlata za “plastični novac”.

To se, međutim, ispostavilo nemogućom misijom. Na tržištu plaćanja kreditnim i debitnim karticama trenutno se ne nudi ni jedan proizvod za trgovce i brokere investicijskim zlatom i srebrom koji ima poslovni smisao.

Naime, banke i kartičarske kuće u Hrvatskoj i regiji naplaćuju trošak kupnje karticama koji je višestruko veći od razlike između prodajne i nabavne cijene zlatnih poluga i zlatnika. Slično je i s drugim investicijskim plemenitim kovinama.

Plaćanje karticama i dvije cijene

Postotak provizije, naime, može iznositi i do 8 posto, što možda može biti prikladno za trgovine koje nude proizvode i usluge s velikom maržom. No, marže koje su uobičajene prilikom trgovanja investicijskim zlatom i srebrom izrazito su male i ukupno gledajući ne dostižu ni mali dio naknade koje kartičarske kuće naplaćuju za svaku transakciju kreditnom ili debitnom karticom.

Stoga, ukoliko bi broker investicijskim zlatom i srebrom omogućio kupnju zlatnih poluga i zlatnika uz plaćanje karticama, svaka takva transakcija prouzročila bi višestruki poslovni gubitak.

Tvrtka Tetragram Projekt mogla bi riješiti taj problem na isti način kako to rade neke druge tvrtke koje na tržištu nude proizvode i usluge s malom maržom. Naime, takvi proizvodi i usluge u pravilu imaju dvojne cijene: “standardnu” ili “normalnu” cijenu koja se obračunava kod kupnje kreditnim ili debitnim karticama, te “cijenu uz popust” koja se obračunava prilikom kupnje za gotovinu ili izravnim prijenosom na bankovni račun. Takav način prikazivanja cijena je u skladu sa zakonom i s pravilima kartičarskih kuća.

Međutim, procjenom stanja na tržištu investicijskog zlata i srebra, tvrtka Tetragram Plemenit zaključila je da bi takav način iskazivanja cijena unio konfuziju u poslovni odnos između klijenta i kompanije.

U svijetu zna biti drugačije

Tetragram Plemenit već sada ima razrađenu strategiju različitih cijena ovisno o načinu kupnje i pohrane investicijskih plemenitih kovina (Fizika, Geografija, Matematika za prodajne cijene, te Klijent i Neklijent za otkupne cijene).

Uvođenje još jedne cijene za kupnju uz korištenje kreditne kartice učinio bi tu strategiju složenijom i nerazumljivijom. A budući da bi cijena zlata i srebra uz kupnju karticama po tom modelu nužno morala biti i do 8 posto viša od uobičajene, očekivanje je čelništva tvrtke Tetragram Plemenit da plaćanje karticama više ne bi bilo atraktivno za klijente. Stoga bi i očekivani volumen prodaje bio vrlo malen, ili čak nepostojeći.

Sve su to razlozi zbog kojih je tvrtka Tetragram Plemenit donijela stratešku poslovnu odluku da svoje proizvode i usluge ne nudi za kreditne ili debitne kartice.

Na kraju, valja još napomenuti da su neke kartičarske kuće u svijetu, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, prepoznale taj problem, te su prilagodile svoje poslovanje potrebama tržišta investicijskog zlata i srebra. Stoga na nekim razvijenim tržištima postoje posebni proizvodi za brokere investicijskim plemenitim kovinama, kod kojih su naknade za kupnju proizvoda i usluga kreditnom ili debitnom karticom izrazito niske. Na žalost, takvi proizvodi trenutno nisu dostupni tvrtkama koje svoje sjedište imaju i koje posluju u Hrvatskoj i u državama regije.

To napominjemo zato jer bi klijenti koji pozornije prate stanje na svjetskom tržištu mogli primijetiti kako neke inozemne kompanije nude investicijske proizvode od zlata i srebra (poluge i kovanice) uz mogućnost kupnje kreditnim ili debitnim karticama.

Jednom kada kartice s ultraniskom provizijom budu dostupne i u Hrvatskoj, tvrtka Tetragram Plemenit svakako će razmotriti uvođenje kartičnog načina plaćanja i u svoje poslovanje.

A do tada, naši će klijenti moći zlato i srebro kupiti izravnim bankovnim transferom ili za gotovinu.

Javite nam što mislite o ovoj temi. Ako imate različito mišljenje, pošaljite nam ga putem formulara na našim internetskim stranicama. Hvala!

Cijena zlata u eurima stabilnija je nego u dolarima

Euro dolar zlato cijena zlata

Cijena zlata sve do početka kolovoza ove godine imala je jednomjesečno razdoblje uobičajene ljetne fjake, mogli bismo čak reći i svojevrsne dosade.

Zlatom se u tih trideset dana na svjetskim tržištima trgovalo po cijeni između 1520 i 1550 eura za uncu (31,1 gram). Dakle, cjenovna fluktuacija u četiri tjedna nije dosegnula niti punih dva posto, preciznije iznosila je oko 1,9 postotnih poena. Nije neuobičajeno da ljetni mjeseci budu mirno razdoblje na tržištima zlata i srebra.

Korekcija iz perspektive eura

U četvrtak, 5. kolovoza, međutim, dogodio se prilično snažan pomak cijene zlata, i to u negativni teritorij. S razine od oko 1530 eura, cijena je pala ispod 1500 eura. Cijena zlata dostignuta prilikom zatvaranja burze iznosila je 1499,13 eura.

Riječ je o jednodnevnom cjenovnom padu od nešto ispod 2 posto. Dan kasnije, 7. kolovoza, zlato izraženo u eurima blago se oporavilo. Završna cijena zlata toga dana vratila se natrag na razinu iznad 1500 eura za uncu.

Korekcija iz perspektive dolara

Iz perspektive američkog dolara, pad cijene zlata od 5. do 7. kolovoza bio je mnogo značajniji. Unca zlata 4. kolovoza prodavala se na svjetskim burzama po cijeni iznad 1800 dolara za uncu, a samo tri dana kasnije, 7. kolovoza, mogla se kupiti za samo 1718 dolara. Cjenovni je pad, dakle, u postotku s obzirom na američki dolar iznosio gotovo 5 posto.

Analitičari smatraju kako je taj cjenovni pad zlata prouzročen dobrim vijestima o stanju američkog gospodarstva, te pogotovo brojkama o novootvorenim radnim mjestima i smanjenju stope nezaposlenosti u Americi.

Što to znači za nas u Europi?

No, imaju li te vijesti zapravo toliko veliku važnost na cijenu zlata s obzirom na euro? Ako bolje razmotrimo situaciju, lako možemo zaključiti da baš i nemaju.

Zašto je cijena zlata izražena u eurima pala puno manje nego cijena zlata izražena u američkom dolaru?

Odgovor je vrlo jednostavan. Zlato i euro zajedno su pali u odnosu na dolar. Euro za nijansu manje od zlata. Pa zato što su euro i zlato oslabili zajedno, cjenovna promjena žute plemenite kovine za sve koji eursku valutu uzimaju kao bazičnu za svoje investicijske kalkulacije i nije bila tako dramatična.

Zapravo, mogli bismo reći da se vrijednost zlata i vrijednost eura zapravo i nije puno promijenila. Promijenila se samo (trenutno) vrijednost dolara u odnosu na sve ostalo, uključujući i zlato i euro. A to baš i nije vijest na koju bismo mi iz naše striktno europske perspektive trebali skakati i reagirati na prvu loptu.

U Hrvatskoj i drugim zemljama regije sve događaje na različitim tržištima (dionice, obveznice, nekretnine), pa tako i na tržištu plemenitih kovina, gledamo iz perspektive eura. Europska valuta nam je najbliža, nju najbolje poznajemo, njome se i najviše služimo.

Provjera vrijedna zlata

Zbog toga, kada se u medijima pojavljuju uzbunjujuće vijesti o “naglim cjenovnim promjenama” plemenitih kovina, bez obzira bile te promjene u plus ili u minus, uvijek treba baciti oko i provjeriti tiče li vas se ta promjena baš toliko koliko to mediji tvrde.

Naravno, pažljiviji promatrač može reći kako je pad vrijednosti eura u odnosu na američki dolar također značajna informacija za određene ulagače s obzirom na njihov cijeli ulagački portfelj.

No, na našim stranicama mi se prvenstveno bavimo opisom situacije oko ulaganja u zlato i srebro, s osobitim fokusom na odnos cijene tih plemenitih kovina prema valuti u koju smo svi svakodnevno “uronjeni”. A to je euro.

Pa kada tako postavimo stvari, možemo mirne duše reći kako cjenovne fluktuacije ovih dana na tržištu plemenitih kovina nisu ni približno tako dramatične kao što to neki mediji žele prikazati.

Među dobrim poznavateljima svjetskog tržišta zlata postoji rasprostranjeno mišljenje kako su cijene zlata i američkog dolara međusobno negativno korelirani. A to znači: kada cijena dolaru raste, cijena zlatu u pravilu pada.

A kada raste, dolaru raste cijena u odnosu na što? U odnosu na druge svjetske valute! Od kojih je najznačajniji naravno – euro.

I baš u tom grmu leži odgovor na pitanje zašto su fluktuacije cijene zlata u odnosu na euro nerijetko puno manje izražene nego u odnosu na dolar. Vrijednosti eura i zlata u pravilu su korelirane u istom smjeru puno više nego vrijednosti dolara i zlata.

U tom smislu evo preporuke: čuvajte svoje zlato koje ste već kupili, nije priša prodavati ga, pogotovo ako biste ga prilikom prodaje pretvorili u eure ili u valutu poput kune koja je praktički derivat eurske valute.

A evo i još jedne preporuke: iskoristite ovaj blagi cjenovni pad zlata u eurima za kupnju još ponekog grama, dekagrama ili kilograma žute plemenite kovine. Vjerujemo, isplatit će vam se.

Investicijsko zlato samo uz osobni dokument. Zašto?

Bez obzira je li riječ o zlatnim polugama ili zlatnim kovanicama, investicijsko zlato moguće je kupiti samo uz prethodno predočenje osobnog dokumenta.

Neki naši klijenti postavili su nam pitanje zašto od njih zahtijevamo identifikaciju, je li to nužno, i što s tim podacima činimo.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost, u 117. članku, traži od tvrtki koje se bave trgovanjem fizičkim investicijskim zlatom da prikupi osnovne identifikacijske podatke kupca zlatnih poluga i zlatnika. Ti se podaci ne prosljeđuju nikome, nego se čuvaju u zapisima tvrtke unutar zakonskog roka.

Dakle, naša zakonska obaveza je da prilikom prodaje investicijskog zlata zabilježimo spomenute podatke i da ih spremimo na siguran način. Upravo to naša tvrtka i čini.

Mi te podatke čuvamo kao poslovnu tajnu, i ne dajemo ih nikome, osim u slučaju ako to od nas službeno i u skladu sa zakonom zatraže ovlašteni državni organi.

Zakonodavac ne daje preciznije objašnjenje zašto je u hrvatsko zakonodavstvo ugradio spomenute uredbe. Prema našoj procjeni, radi se o tome da je investicijsko zlato kao osobita ulagačka klasa prilikom kupnje oslobođena poreza na dodanu vrijednost.

Zbog toga je investicijsko zlato s poreznog stanovišta osjetljiva kategorija robe, koja je potencijalno ranjiva na zlouporabe. Državni organi po svemu sudeći žele imati mogućnost provjere li transakcije obavljene zakonito, i bez porezne evazije. Budući da se podaci o kupnji ne prosljeđuju državnim organima po automatizmu, nego samo postoji zakonska obaveza da se čuvaju u tvrtki koja je investicijsko zlato prodala, prikupljeni podaci koriste se samo u slučaju osnovane sumnje o postojanju protuzakonitog djela. Ako je transakcija zakonita, državni organi ne pristupaju tim podacima.

Da se vjerojatno radi o želji zakonodavca da spriječi manipulacije porezom na dodanu vrijednost govori i činjenica da se prilikom kupnje investicijskog srebra, dakle, srebrnih poluga i srebrnih kovanica, od trgovca ne traži da prikupi identifikacije podatke o kupcu. Investicijsko je srebro, naime, za razliku od investicijskog zlata, podložno plaćanju PDV-a.

Osim zakona o porezu na dodanu vrijednost, trgovci investicijskim zlatom trebaju se držati posebnih odredbi zakona o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma. U skladu s tim zakonom, naša je tvrtka dužna obaviti dubinsku analizu kupnje investicijskog zlata, u slučaju kada se ta kupnja obavlja za gotovinu u visini od 75 tisuća kuna ili više.

Ako želite doznati više informacija o ovoj temi, svakako se obratite našem ljubaznom osoblju i oni će vam dati stručnu informaciju i savjet.

Zlato za hrvatskog nogometnog izbornika Zlatka Dalića

Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić primio je od tvrtke Tetragram Plemenit poklon zlatnik tijekom ekskluzivnog intervjua što ga je dao za Sportsku televiziju.

Tetragram Plemenit d.o.o. vodeći je broker investicijskim zlatom i srebrom u Hrvatskoj, a poklon što ga je primio izbornik Dalić jednostruki je zlatni dukat “Franc Ios”.

Radi se o jednom od najpopularnijih proizvoda od investicijskog zlata u Hrvatskoj, koji je tom prigodom bio upakiran u atraktivnu drvenu kutiju od mahagonija.

Intervju s izbornikom Dalićem bio je emitiran u emisiji Sportske televizije “Sport nedjeljom” u nedjelju, 30. svibnja 2021.

Zlatnik je izborniku Daliću predao urednik i voditelj emisije “Sport nedjeljom” Ante Breko.

Time je vođi hrvatske reprezentacije simbolički zaželjeno da s timom “Vatrenih” osvoji zlatnu medalju na predstojećem europskom nogometnom prvenstvu.

Zlatko Dalić je od tvrtke Tetragram Plemenit prije nešto više od godinu dana, također tijekom intervjua za Sportsku televiziju, primio i srebrnjak Wiener Philharmoniker od 1 unce. Bio je to svojevrstan znak zahvale za osvajanje srebrne medalje na svjetskom nogometnom prvenstvu osvojene od strane “Vatrenih”.

U nastavku objavljujemo video zapis primopredaje poklona, zlatnog dukata “Franc Ios”.

Tvrtka Tetragram Plemenit u svojoj ponudi za trenutnu isporuku nudi austrougarske jednostruke dukate i četvorostruke dukate, samostalno ili u ukrasnoj drvenoj kutiji, ili u poklon kutiji od umjetne kože.

Srebrnjak Wiener Philharmoniker također možete pronaći u ponudi tvrtke Tetragram Plemenit, samostalno ili u drvenoj poklon kutiji odnosno u kutiji od umjetne kože.

Program SPTV-a možete pratiti uživo putem interneta klikom na link.

Možda će vas zanimati i ovo:

Još jedno gostovanje u emisiji “Dobro jutro Hrvatska”

Naša tvrtka ponovno je gostovala u popularnoj jutarnjoj emisiji Hrvatske radio televizije “Dobro jutro Hrvatska” u četvrtak, 21. svibnja 2021. Riječ je o trećem gostovanju u nešto više od mjesec dana, i tom prilikom bilo je riječi o razlozima zašto je dobro ulagati u investicijske plemenite kovine. Prilog možete pogledati u nastavku.

Najpopularnije investicijske zlatne kovanice predstavljene su u četvrtak, 29. travnja u istoj emisiji. Prilog možete pogledati klikom na link.

Ivana Belanić, voditeljica odjela korporativnih komunikacija naše tvrtke tom je prilikom predstavila seriju atraktivnih investicijskih zlatnika koji se smatraju izvrsnim, likvidnim sredstvom pohrane i očuvanja vrijednosti osobne imovine.

U emisiji je bilo riječi o najstarijem investicijskom zlatniku Krugerrand, koji je prisutan na svjetskom tržištu već više od 50 godina i koji je početkom 70-tih godina prošlog stoljeća držao više od 90 posto globalnog tržišta investicijskih zlatnika.

Osim njega, Ivana Belanić predstavila je i najpopularniji europski zlatnik Wiener Philharmoniker (Bečka filharmonija), čiji je dizajn posvećen najpopularnijem austrijskom filharmonijskom orkestru, austrijskoj glazbenoj institiciji.

Belanić je spomenula i kineski investicijski zlatnik “Panda”, koji ima svojstvo da se njegov dizajn mijenja iz godine u godinu, ovisno o izdanju.

U emisiji su predstavljeni i u našim krajevima vrlo popularni autrougarski zlatni dukati Franjo Josip, te povijesni zlatnici Europske monetarne unije s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Investicijske zlatnike moguće je naručiti i kupiti putem naše internetske trgovine Butik Plemenit. Za većinu zlatnika iz naše ponude nudimo trenutnu isporuku.

Naša tvrtka gostovala je u emisiji “Dobro jutro Hrvatska” i početkom travnja, i tada su javnosti predstavljene investicijske zlatne poluge. Tu emisiju možete također pogledati u nastavku.

Na našim internetskim stranicama možete pronaći i druge video materijale, u rubrici “Plemenit TV”.

Stare i nove novčanice švicarskog franka

Švicarska je središnja banka početkom svibnja 2021. godine iz optjecaja povukla novčanice švicarskog franka koje su se u optjecaju pojavile od 1995. do 1998. godine. Doznajte više.

Mnogi naši građani svoju ušteđevinu čuvaju u gotovom novcu, nerijetko i u švicarskim francima. Stoga na ovoj stranici dajemo prikaz starih novčanica svih nominala od 10 do 1000 franaka koje su prestale vrijediti, zajedno s prikazom novih novčanica istih nominala koje ih zamjenjuju u platnom prometu Švicarske.

VAŽNO! Ako posjedujete stare novčanice švicarskog franka, zamijenite ih za investicijsko zlato. Za vas imamo izvrsnu ponudu!

Provjerite ponudu klikom ovdje ili nazovite nas u radno vrijeme na 01/236-5857 ili 098/209-236, ponedjeljak-petak 9-17 sati.

Stara novčanica 10 CHF

Stara novčanica 10 CHF (švicarskih franaka), prednja strana Stara novčanica 10 CHF (švicarskih franaka), stražnja strana

Nova novčanica 10 CHF

Stara novčanica 20 CHF (švicarskih franaka), prednja strana Stara novčanica 20 CHF (švicarskih franaka), stražnja strana

Stara novčanica 20 CHF

Stara novčanica 20 CHF švicarskih franaka Stara novčanica 20 CHF švicarskih franaka

Nova novčanica 20 CHF

Nova novčanica 20 CHF švicarskih franaka Nova novčanica 20 CHF švicarskih franaka

Stara novčanica 50 CHF

Stara novčanica 50 CHF švicarskih franaka Stara novčanica 50 CHF švicarskih franaka

Nova novčanica 50 CHF

Nova novčanica 50 CHF švicarskih franaka Nova novčanica 50 CHF švicarskih franaka

Stara novčanica 100 CHF

Stara novčanica 100 CHF švicarskih franaka Stara novčanica 100 CHF švicarskih franaka

Nova novčanica 100 CHF

Nova novčanica 100 CHF švicarskih franaka Nova novčanica 100 CHF švicarskih franaka

Stara novčanica 200 CHF

Stara novčanica 200 CHF švicarskih franaka Stara novčanica 200 CHF švicarskih franaka

Nova novčanica 200 CHF

Nova novčanica 200 CHF švicarskih franaka Nova novčanica 200 CHF švicarskih franaka

Stara novčanica 1000 CHF

Stara novčanica 1000 CHF švicarskih franaka200 CHF švicarskih franaka Stara novčanica 1000 CHF švicarskih franaka200 CHF švicarskih franaka

Nova novčanica 1000 CHF

Nova novčanica 1000 CHF švicarskih franaka Nova novčanica 1000 CHF švicarskih franaka

 

Možda će vas zanimati i ovo:

Četiri stupa uspješne ulagačke strategije

U stara su vremena dobrostojeći ljudi svoju imovinu učvršćivali s tri ili četiri stupa.

Prvi stup bio je gotov novac, ili kako ga mi danas nazivamo gotovina.

Drugi stup bile su nekretnine.

Treći stup bile su plemenite kovine, najčešće zlato, a ponekad i srebro.

Uz ta tri stupa, oni najpoduzetniji i najimućniji, koji su imali osjećaj za biznis, te se nisu bojali rizika, dodavali su svojoj imovini i četvrti stup: dionice, obveznice i udjele u biznisima.

Svaki od tih stupova imao bi otprilike jednak udjel u ukupnom imovinskom portfelju pojedinca ili obitelji. Primjerice, portfelj s tri stupa podijelio bi svoju ukupnu vrijednost na trećine: 33 posto gotovine, 33 posto nekretnine, 33 posto plemenite kovine. Ako bi se vrijednost nekog od stupova uvećala, djelić tog stupa bi bio prodan i pridodan stupovima koji su preostali. Na taj bi način portfelj zasnovan na načelima čvrstih stupova bio balansiran u vremenima različitih društvenih ili ekonomskih kriza, te nepredvidivih prirodnih katastrofa.

Naravno, na sličan bi način bio izbalansiran portfelj zasnovan na četiri stupa, pri čemu bi svaki stup sudjelovao u četvrtini vrijednosti ukupnog portfelja.

Ovakav pristup ulaganju osobito je važan u vremenima gospodarske krize u kojoj se upravo nalazimo, a čije posljedice vlade diljem svijeta i njihove središnje banke pokušavaju prevazići inflatornom proizvodnjom novca: eura, dolara, funte… Taj će se novac prije ili kasnije preliti u nenovčane stupove koje spominjemo i povisiti im cijenu, istovremeno obezvrjeđujući sam novac.

Načela protiv osiromašenja

Ulaganje na osnovi tri ili četiri stupa razvijen je ponajviše u židovskoj tradiciji očuvanja imovine. To nije nimalo iznenađujuće, budući da se židovski narod kroz mnoga stoljeća dokazao kao jedan od najmudrijih u očuvanju vlastitog bogatstva, uz istovremeno manje-više stalnu prijetnju da bi zbog neprijateljstva u društvu u kojem su živjeli mogli ostati bez svega. Ta višestoljetna mudrost pretočena u konkretnu akciju mogla bi i trebala biti primjer za svakog od nas koji nastojimo razviti imovinsku sigurnost i obraniti se od bilo kakvih katastrofa koje nas doslovno preko noći mogu osiromašiti.

Zbog čega je načelo tri, odnosno, četiri stupa moćna obrana od osiromašenja?

Ako dobro razmotrite karakteristike svakog stupa, primjetit ćete da su oni u dobroj mjeri neovisni. Opasnosti koje, primjerice, mogu nauditi nekretninama, u najvećem broju slučajeva ne mogu nauditi gotovini, zlatu ili biznisu. Isto vrijedi i za sve druge okolnosti: ekonomska situacija koja može ugroziti, primjerice, vaš biznis najčeše neće utjecati na ostala tri stupa vašeg portfelja. Ili pak ako inflacija krene obezvrjeđivati vašu gotovinu, vrijednost nekretnina će porasti, baš kao i vrijednost plemenitih kovina ili kvalitetnih dionica.

Dakle, ti stupovi jedni druge međusobno podupiru u trenucima kada je jedan od stupova napadnut okolnostima koje su izvan naše kontrole.

Funkcija zlata i srebra u zaštiti imovine od društvenih, ekonomskih i prirodnih nepogoda bila je poznata većini ljudi sve do sredine prošlog stoljeća. A onda su plemenite kovine polako počele padati u zaborav, i tek je u zadnjem desetljeću ponovno probuđen interes za njih kod mudrih ulagača koji su zamijetili kako zlato i srebro imaju neka važna ulagačka svojstva koje nemaju ni nekretnine, ni vrijednosni papiri, a ni gotov novac.

Zlato i srebro imaju dugu tradiciju očuvanja vrijednosti imovine. Kroz mnoga stoljeća zlato i srebro bili su sinonim za gotov novac. Tek nakon drugog svjetskog rata započelo je razdvajanje tih dvaju pojmova. No baš danas, kada se novac najčešće pojavljuje u papirnatoj formi (novčanice) ili pak u formi elektroničkog zapisa (tekući račun u banci), zlato i srebro imaju dodatnu važnost kao jedan od tri ili četiri stupa imovinskog portfelja.

Plemenite kovine spadaju u kategoriju najlikvidnije imovine, koja je mnogo likvidnija od nekretnina ili čak od većine udjela u trgovačkim društvima. Investicijsko zlato i srebro mogu se unovčiti u vrlo kratkom roku, i to po tečaju koji se javno objavljuje diljem interneta. To plemenitim kovinama daje specifičnu vrijednost.

Možda će vas zanimati i ovo:

Bitcoin i zlato: žestoki suparnici ili srdačni suradnici?

Bitcon i zlato

Mnogi stručnjaci smatraju kako su kriptovalute poput bitcoina žestoka konkurencija investicijskom zlatu i drugim plemenitim kovinama. Objašnjenje za takvu tvrdnju jest da ih uglavnom kupuje ulagačka publika istog profila.

No, postoje i oni koji tvrde da se te dvije ulagačke klase međusobno skladno nadopunjuju. Prema tom stavu, postoji mnogo razloga za posjedovanje i zlata i bitcoina u našim portfeljima, u odgovarajućem omjeru.

Što je Bitcoin?

Bitcoin je najpopularnija i najrasprostranjenija kriptovaluta, čija je pojedinačna vrijednost u jednom trenutku dosegnula i 50 tisuća eura. Radi se o suvremenom sredstvu plaćanja, nominalno bez središnje kontrole, koja svoju vrijednost brani složenim matematičkim i kriptografskim mehanizmima.

Osim bitcoina, postoji na stotine različitih drugih, više ili manje popularnih kriptovaluta, od kojih svaka ima određenu vrijednost na tržištu. No, od svih tih kriptovaluta, desetak najpopularnijih sačunjavaju više od 90 posto ukupne vrijednosti kriptovalutnog tržišta. Za neke od njih, moguće je kupiti plemenite kovine.

Zlato: fenomen star mnoga tisućljeća

Za razliku od kriptovaluta, koje su fenomen star tek nešto više od jednog desetljeća, zlato i srebro s nama su mnoga tisućljeća. Plemenite kovine dokazale su se kroz dugo vremensko razdoblje kao pouzdani čuvari vrijednosti osobne imovine.

Zlatu i srebru ne treba ni struja, a ni računala kako bi održali kupovnu moć. Za razliku od plemenitih kovina, na struju i računala oslanjaju se ne samo sve kriptovalute, nego i “tradicionalni” novac – kuna, euro, dolar, funta, franak – koje držimo u formi digitalnog (računalnog) zapisa na našim tekućim i žiro računima u bankama.

Po svemu sudeći, oni koji tvrde da je bitcoin žestoka konkurencija zlatu jednako su tako u pravu kao i oni koji smatraju da je bitcoin srdačan suradnik žutoj plemenitoj kovini. Zašto?

“Zlatna” svojstva kriptovaluta

Bitcoin, baš kao i mnoge druge (ali ne sve!) kriptovalute, imaju neka “zlatna” svojstva. Jedno od najvažnijih je da su kriptovalute zasnovane na bitcoinu, baš kao i plemenite kovine, ograničene u raspoloživoj količini. Arhitektura bitcoina je, naime, takva da je unaprijed predviđeno koliko će jedinica te kriptovalute biti raspoloživo na tržištu. Nakon što se u optjecaj pusti cjelokupna količina bitcoina, tehnološki je onemogućeno da se stvaraju nove količine.

Slično je i sa zlatom i srebrom. U zemljinoj kori postoji točno određena količina plemenitih kovina koje je moguće izlučiti za uporabu. Nakon šta ta količina bude iskopana iz zemlje i rafinirana, nove količine više neće biti raspoložive za proizvodnju. Tada će samo ono zlato koje je izvađeno iz rudnika kroz povijest biti moguće kupiti na tržištu, a ne više i ono koje bi se moglo izvući iz zemlje kao nova količina.

Novac se proizvodi ni iz čega

U tom smislu, i zlato i bitcoin stoje u oštroj suprotnosti prema tradicionalnim “papirnatim” valutama. Poznato je, naime, da se novac koji držimo u svojim novčanicima – ili u formi papira ili pak u formi plastičnih kreditnih, odnosno, debitnih kartica – može proizvesti ni iz čega, u skladu s željama i potrebama onih koji imaju kontrolu nad bankarskim sustavom. A taj se novac tako i proizvodi, obilno iz dana u dan.

Čvrsta, neoboriva ekonomska zakonitost govori nam ovo: ako na tržištu postoji manjak nekog proizvoda, on postaje sve vredniji i skuplji. I obrnuto, ako na tržištu postoji višak, on postaje sve jeftiniji i bezvrjedniji.

Pa ako bitcoin i zlato imaju unaprijed definiranu, ograničenu raspoloživost na tržištu, a tradicionalni papirnati i bankarski novac mogu se proizvesti (a i proizvode se) u neograničenim količinama, logično je zaključiti samo jedno: vrijednost bitcoina i zlata će rasti, a vrijednost tradicionalnog novca opadati.

Kriptovalute su medijski atraktivne

U tom smislu, bitcoin i zlato jesu konkurencija. Kada ulagač odlučuje što će kupiti, može reći: “Hmm, budući da su im količine ograničene, vrijednost bitcoina rasti će baš kao i vrijednost zlata. U što mi je bolje uložiti? Kojem će od njih dvojice vrijednost rasti brže, i kako će se kretati stopa rasta?”

Da bismo mogli predvidjeti ispravne odgovore na ta pitanja, potrebno je razmotriti još nekoliko stvari.

Sasvim je izvjesno da su bitcoin i druge kriptovalute nešto o čemu se diljem svijeta puno više priča nego o zlatu i drugim plemenitim kovinama. Može se reći da su kriptovalute medijski atraktivnije i zanimljivije. A to znači da je kratkoročni potencijal rasta njihove cijene znatno veći od istog tog potencijala što ga posjeduju plemenite kovine.

Ferrari ili Rolls Royce?

Kriptovalute su u trendu, one su moderne, one su seksi. Kriptovalute su poput najnovijeg, crvenog ferrarija koji privlači pozornost brzinom, ali i suvremenim dizajnom. Za razliku od njih, zlato i druge plemenite kovine su poput rolls-roycea, tradicionalnog i konzervativnog prijevoznog sredstva s dugotrajnom tradicijom.

Stoga ulagači koji su spremni na rizik i na snažne adrenalinske šokove, na pitanje “u što uložiti” češće odabiru bitcoin. A oni koji se više tradicionalnih vrijednosti i nisu skloni prevelikim rizicima, odabiru zlato.

Plodonosna ulagačka shema

No postoji i skupina ulagača koji mudro iskorištavaju prednosti obje ove investicijske klase, i to na vrlo lukav i lukrativan način.

Kako funkcionira ta plodonosna ulagačka shema?

Investitor najprije uloži u bitcoin ili u neku drugu kriptovalutu s velikim potencijalom cjenovnoga rasta. Kada vrijednost kriptovalute naglo skoči, on dio tako stečenog dobitka prebaci iz bitcoina u zlato. Taj se postupak ponavlja pri svakom novom naglom rastu cijene bilo koje kriptovalute iz investitorova portfelja.

Tako investitor skuplja kremu svih prednosti ulaganja i u jednu i u drugu ulagačku klasu. Istovremeno, u svom portfelju posjeduje obje.

Tvrtka Tetragram Plemenit svojim klijentima nudi mogućnost brzog i jednostavnog ostvarenja te mudre ulagačke strategije.

Putem tvrtke Tetragram Plemenit dio svojeg kriptovalutnog portfelja možete izravno prebaciti u zlato, bez međukoraka koji bi zahtijevao transakciju u tradicionalne valute.

Za više informacija o tome, kliknite link ili nas kontaktirajte putem telefona na 01/236-5857 ili putem formulara na našim internetskim stranicama.

Možda će vas zanimati i ovo:

 

Investicijsko zlato i druge vrste ulaganja: usporedba

Investicijsko zlato i drugi oblici ulaganja

Investicijsko zlato ima nekoliko izvrsnih ulagačkih svojstava koje nema ni jedan drugi oblik investiranja. Zbog toga je primjereno i za prokušane ulagače, ali i ulagače početnike. Manje iskusni ulagači, međutim, često ne znaju mnogo o investicijskom zlatu, pa čak ni to da investicijsko zlato kao ulagačka mogućnost uopće postoji. Stoga možemo očekivati da će se informacija o njegovim svojstvima prije ili kasnije proširiti populacijom. Tada će zlato će zacijelo postati uobičajena imovina u mnogim ulagačkim portfeljima i velikih i malih investitora.

Ulaganje u zlato posebno je važno u vremenima kada vodeće svjetske valute bivaju obezvrijeđene tako što su goleme količine kreirane kako bi se svladala gospodarska kriza koja trenutno trese cijeli svijet.

Kako bismo bolje razumjeli jedinstvena ulagačka svojstva što ga posjeduje investicijsko zlato, usporedit ćemo ih sa svojstima drugih, poznatijih ulagačkih oblika. Kroz tu usporedbu, postat će jasni sve prednosti i nedostaci svakog od navedenih načina investiranja.

Investicijsko zlato i nekretnine

Ulagač početnik sa znatnijom financijskom imovinom, u našim se krajevima vrlo često odlučuje za investiranje u nekretnine. Prema dostupnim podacima, više od 85 posto hrvatskih građana ima barem jednu nekretninu u svojem posjedu.

Ulaganje u nekretnine ima smisla posebno u regionalnim uvjetima, zbog toga što državne vlasti još uvijek nisu uvele nekretninski porez. No, to ne znači da taj porez prije ili kasnije neće biti uveden, osobito stoga što je porez na nekretnine uobičajeni porez u zemljama Europske unije, ali i šire.

U tom smislu, ulaganje u investicijsko zlato zacijelo će dobiti prednost pred ulaganjem u nekretnine. Zakonodavne smjernice Europske unije, naime, izričito zahtijevaju od zemalja članica da investicijsko zlato mora biti oslobođeno od poreza na dodanu vrijednost.

Osim poreznih, ulaganje u investicijsko zlato ima i dodatnu praktičnu prednost. Nekretnine su relativno slabo likvidna imovina, za koju je potrebno dosta truda da bi bila pretvorena u papirnati novac. Nasuprot tome, investicijsko zlato može se lako, brzo i jednostavno prodati po tržišnoj cijeni koja se formira na svjetskim burzama svakih nekoliko minuta.

Također, za razliku od plemenitih kovina, koje je lako diskretno pohraniti i prenijeti izvan dosega socijalnih nemira i sukoba, nekretnine nije moguće nikamo ponijeti sa sobom. To ih čini ranjivim ulagačkim sredstvom, podložnim uništenju, što su mnogi naši građani iskusili tijekom ratnih razaranja od prije nekoliko desetljeća. Investicijsko zlato i u tom pogledu ima značajnu prednost.

Na kraju, treba napomenuti kako su cijene nekretnina u proteklim desetljećima, uz određene oscilacije, bile u uzlaznoj putanji. No, cijena zlata u istom promatranom periodu rasla je brže.

Investicijsko zlato i novčana štednja

Veliki broj naših građana, osim u nekretnine, svoj novac često i rado pohranjuje u bankama, u domaćoj, a još češće u inozemnoj valuti. Mnogi smatraju kako je štednja na računu u banci jedan od najsigurnijih oblika očuvanja vlastite likvidne imovine. Stoga ne treba čuditi podatak da su ukupni depoziti građana u hrvatskim bankama presegnuli 200 milijardi kuna. Tu još treba dodati iznose štednje koji domaći štediše drže u stranim bankama, a za što ne postoje precizni podaci.

Zanimljivo je da većina tih novčanih sredstava nije oročena. Razlog je sasvim logičan. Banke, naime, na svaku, pa i oročenu štednju nude smiješno male kamate. Građani očito procjenjuju da se štednju ne isplati vezivati, nego ju je bolje imati odmah na raspolaganju.

Ulaganje u investicijsko zlato također ne donosi kamatu. No, kupnjom zlata omogućujete da vašem ulaganju raste cijena izražena u papirnatoj valuti.

Primjerice, vrijednost eura – jedne od vodećih svjetskih valuta u kojoj štedi većina hrvatskih građana – u zadnjih je dvadeset godina izgubila čak 40 posto svoje vrijednosti! Ono što ste prije dva desetljeća trebali platiti 100 eura, danas košta prosječno 140 eura. Istovremeno, cijena investicijskog zlata porasla je više od gotovo osam puta. To zapravo znači da je prosječna godišnja tržišna “kamata” na ulaganje u investicijsko zlato u spomenutom razdoblju bila veća od 10 posto!

Kada se zbroji pad vrijednosti eura u zadnjih dvadeset godina i rast cijene zlata u istom razdoblju, zaključujemo da su ulagači u zlato profitirali mnogostruko više nego ulagači u papirnati novac.

Investicijsko zlato i dionice

Dionice i udjeli u tvrtkama, odnosno, kompanijama smatraju se ulagačkim sredstvom znatnoga rizika, ali i potencijalno značajnog povrata na investiciju.

Zbog njihove potencijalne rizičnosti, mnogi stručnjaci ističu kako je mudro svoj novac u dionice ulagati raspršeno. To znači da ne kupujemo jednu, dvije ili tri dionice, nego u svom portfelju posjedujemo veći broj dionica. U slučaju ako jedna od njih na tržištu snažno izgubi na vrijednosti, pretpostavka je da to neće znatno narušiti vrijednost našeg portfelja zato jer je vjerojatnost da sve dionice iz portfelja istovremeno izgube vrijednost vrlo mala.

Zbog toga i postoje tzv. indeks fondovi, odnosno, fondovi strukturirani tako da u sebi zadrže veliki broj kvalitetnih dionica i udjela. Kada kupujete udjel u indeks fondu, tim udjelom zapravo stječete vlasništvo nad djelićem svih dionica koje se u tom fondu nalaze.

Mnogi indeks fondovi zasnivaju se na vodećim burzovnim indeksima. Jedan od njih je i popularni američki Dow Jones. Sličan indeks postoji i u Njemačkoj, a naziva se DAX. Budući da naši građani u velikoj mjeri gravitiraju njemačkoj ekonomiji, usporedit ćemo rast njemačkog DAX dioničkog indeksa u zadnjih dvadeset godina s rastom cijene investicijskog zlata.

Vrijednost DAX indexa u 2000. godini kretao se na razini od oko 6800 bodova. Danas je on dostigao iznos od 11.000 do 12.000 bodova, ako ne uzmemo u obzir kratkotrajan ovogodišnji pad ispod 9000 u jeku prvog vala korona epidemije. To znači da je vrijednost jednog od najrizičnijih, i potencijalno najprofitnijih ulaganja na svijetu, u dvadeset godina porasla za oko 60 posto.

Istom vremenskom razmaku investicijsko zlato ostvarilo je cjenovni rast od 800 posto!

Investicijsko zlato i obveznice

Ulaganje u državne i privatne obveznice u zadnjih je nekoliko desetljeća bilo jedno od najatraktivnijih ulaganja. U našim krajevima, međutim, privatni pojedinci relativno malo poznaju tu ulagačku kategoriju. Ona je zacijelo puno manje poznata od, primjerice, ulaganja u nekretnine, dionice ili gotov novac, ali svakako je poznatija nego ulaganje u investicijsko zlato.

Povrat na ulaganje u obveznice zahtijeva razdoblje sigurnosti i vjere da će entiteti čije obveznice posjedujemo imati sposobnost povrata sredstava u dužem vremenskom razdoblju. Izdavatelji obveznica kojima možemo vjerovati jesu stabilne velike kompanije ili države. Zbog toga, primjerice, njemačke ili švicarske obveznice imaju vrlo visoku reputaciju među ulagačima. Za Njemačku i Švicarsku, naime, smatra se da će biti u stanju servisirati svoje obveznice bez ikakvih teškoća.

No, jesu li te pretpostavke točne? Upravo se nalazimo u okolnostima značajne krize povjerenja, prouzročene između ostalog i epidemijom korona virusa. Nemiri i prosvjedi diljem Europe potaknuti oštrim mjerama protiv širenja epidemije ugrožavaju stabilnost mnogih država, pa tako i onih najstabilnijih.

Cijena investicijskog zlata, istovremeno, od početka izbijanja epidemije raste strelovito. Poznato je da u doba neizvjesnosti i nesigurnosti cijena zlata u pravilu značajno raste.

Ipak, uspoređujemo li sentiment što ga tržište ima prema kvalitetnim obveznicama u odnosu na sentiment što ga ima prema zlatu, mogli bismo reći da su oba prilično slična. Stoga bi možda mudar ulagač trebao razmisliti i ravnomjerno rasporediti sredstva unutar svojeg porftelja n a obje ulagačke kategorije.

Investicijsko zlato kao umjetnine i starine

Od svih ulagačkih oblika, ulaganje u umjetnine i starine vjerojatno je najmanje poznato u općoj populaciji. Za tu vrstu investiranja potrebno je dosta znanja i vještina, oštro oko i malo posebne vrste sreće.

Kad govorimo o umjetninama i starinama, ne govorimo samo o umjetničkim djelima renomiranih slikara i kipara. Tu spadaju i antikni namještaj, knjige, te drugi vrijedni predmeti iz povijesti, poput oldtimer automobila.

Teško je procjenjivati povrat na uloženo pri kupnji starina i umjetnina. Sposobnost rasta njihove cijene laiku je vrlo teško predvidljiva.

No, kada govorimo o starinama i umjetninama iz konteksta investiranja u plemenite kovine, svakako treba spomenuti ulaganje u povijesne zlatne i srebrne kovanice.

Riječ je o kovanicama koje su u proteklim stoljećima bile sredstvo razmjene roba i usluga. Izdavali su ih u pravilu suverene države, koje su jamčile njihovu kakvoću i standardnu čistoću plemenite kovine od koje su bile izrađene. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća njihovu je funkciju na tržištu preuzeo papirnati, te zatim i digitalni novac.

No, zlatnici i srebrnjaci iz starih vremena nisu izgubili na vrijednosti. Dapače, mnoge od tih kovanica postale su numizmatički iznimno vrijedne i tražene.

Kod tih zlatnih i srebrnih kovničkih izdanja dogodio se efekt akumulacije vrijednosti. Pojedine kovanice od plemenitih poskupjele su ne samo zato jer je porasla cijena plemenite kovine od koje su izrađene. Već bi samo taj cjenovni porast opravdao investiciju.

Pojedine kovanice od zlata i srebra poskupjele su i zato jer im je porasla numizmatička vrijednost.

I upravo ta dvostruka kombinacija cjenovnoga rasta čini ih posebno atraktivnima za ljubitelje ulaganja u umjetnine i starine.

Povijesne zlatne kovanice predstavljaju investicijsko zlato posebne kategorije.

Zaključak: zašto razmatrati ulaganje u zlato?

Kao što smo u ovom tekstu jasno pokazali, postoje mnogi razlozi zašto bi prekaljeni investitor u različite ulagačke forme trebao razmisliti o uvrštavanju investicijskog zlata u svoj portfelj.

Također je jasno da investicijsko zlato ima veliku atraktivnost i za one koji se tek okušavaju u ulaganju.

No, znači li to da prednosti što ih nudi ulaganje u plemenite kovine opravdavaju nagle promjene u ulagačkom portfelju? Znači li to da svaki ulagač doslovno preko noći treba rasprodati većinu ili čak sva svoja postojeća ulagačka sredstva – nekretnine, dionice, obveznice, umjetnine i gotovinu – i umjesto svega toga odabrati isključivo investicijsko zlato?

Mudar ulagač će hladne glave, pažljivo strukturirati svoj portfelj tako da u njega uključi različite vrste ulagačkih sredstava. Mudar će investitor u svoj porftelj uključiti sva ulagačka sredstva za koje smatra i osjeća da mu mogu biti od koristi.

Investicijsko zlato jedan je od važnih, i do sada još nedovoljno otkrivenih oblika ulaganja. Od ulaganja u zlato vaš će porftelj sasvim sigurno dugoročno imati značajne koristi.

Možda će vas zanimati i ovo:

Zlatne poluge i automobili: u čemu je sličnost?

Zlatne poluge i automobili

Postoji mnoštvo robnih marki automobila: Mercedes, Audi, Citroen, Fiat, Renault, Opel, Toyota, Honda, Nissan… Na potpuno isti način postoji i mnoštvo robnih marki zlatnih i srebrnih investicijskih poluga: Heraeus, Argor, Umicore, Degussa, Münze Österreich, Perth Mint, Valcambi, PAMP, Johnson-Matthey…

Različite robne marke automobila dolaze iz različitih zemalja: iz Njemačke, Francuske, Italije, Japana, Južne Koreje, SAD-a… Na potpuno isti način iz velikog broja različitih zemalja dolaze i investicijske poluge od zlata i srebra. U slučaju automobila i poluga, neke od tih zemalja se podudaraju. Njemačka i SAD su primjerice veliki proizvođači i jednih i drugih. No, u svijetu investicijskih plemenitih poluga postoje zemlje koje ne kotiraju baš dobro u automobilskoj industriji, ali su vodeći svjetski igrači u industriji plemenitih kovina: Švicarska, Austrija, Australija, Kanada, Belgija, pa čak i Indija i Turska.

Vrhunski certifikati, jaki igrači

Automobili koji se prodaju na području Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, moraju proći rigorozne tehničke, ekološke i sigurnosne testove. Bez tih testova naprosto ne mogu biti pripušteni na jedno od najvažnijih i najrazvijenijih tržišta na svijetu. Na potpuno isti način, zlatne i srebrne investicijske poluge, da bi bile prodavane u Europi, trebaju posjedovati vrhunske certifikate, a njihovi proizvođači moraju zadovoljiti visoke standarde kvalitete i etičnog poslovanja.

U svakoj zemlji postoje rang liste popularnosti pojedinih marki automobila. U Hrvatskoj su to, primjerice, volkswageni i renaulti, u Njemačkoj mercedesi i bmw-ovi, u Francuskoj citroeni i peugeoti, u Italiji fiati, u SAD-u chevroleti i fordovi… Na potpuno isti način, pojedine marke zlatnih i srebrnih poluga izborile su se u svijesti građana svake zemlje za status proizvoda kojima se nekako najviše vjeruje. Hrvatska i regija, baš kao i na automobilskom tržištu, gravitiraju prema zlatnim i srebrnim polugama marki iz Njemačke, mada su kupcima u našoj zemlji poznate i poluge iz Švicarske i Austrije. No, Nijemci na čijem tržištu ima nekoliko vrlo jakih igrača rado kupuju i mnoge druge robne marke zlatnih i srebrnih poluga koje u Hrvatskoj nisu baš previše poznate.

Omiljeni, nepoznati, besprijekorni

No, znači li to da nešto ne valja s onim markama automobila koje u Hrvatskoj nisu toliko popularne, ali su strahovito popularne u, recimo, Južnoj Koreji? Južnokorejci su ludi za Hyundaijima. Više od pola prodanih automobila u toj zemlji su upravo automobili te robne marke. Hrvati se, međutim, ne pale baš previše na njih. Ima li za to dobrih razloga? Ima i nema. Hyundaiji su izuzetno kvalitetni i pouzdani automobili, ali iz raznoraznih razloga nisu uspjeli ovladati srcima naših građana.

Isto to vrijedi i za marke zlatnih i srebrnih poluga. Valcambi je jedna od vodećih svjetskih kovnica zlatnih poluga, sa sjedištem u gradiću Balerna u Švicarskoj. Ta kovnica proizvodi poluge pod robnom markom Valcambi, ali se u Valcambijevim kovnicama proizvode zlatne poluge za mnoge druge vodeće svjetske robne marke. Valcambi je izuzetno cijenjena kovnica s besprijekornom polustoljetnom tradicijom, no u našim je krajevima gotovo potpuno nepoznata.

Kada bi se dogodilo da iz nekog čudesnog razloga preko noći s tržišta nestanu našim srcima prirasli volkswageni i renaulti, siguran sam da bismo svi bili prilično tužni. No, taj vakuum na tržištu vrlo bi brzo bio ispunjen automobilima nekih drugih marki. Priviknuli bismo se voziti hyundaije, vauxhalle, chevrolete, kije i druge nama manje ili više nepoznate marke ljubimaca na četiri kotača. Možda bismo među njima otkrili i neke nove favorite koji bi nam prirasli srcu. Ali jedno je sigurno: zbog nestanka volkswagena i renaulta ne bismo se prestali voziti u limenim kantama.

Najpopularnije robne marke zlatnih poluga

Teško je vjerovati da će se u automobilskoj industriji dogoditi nestanak Volskwagena i Renaulta. No, u industriji plemenitih kovina u prvoj se polovici ove godine dogodilo nešto sasvim usporedivo. Mnoge u našim krajevima omiljene robne marke zlatnih poluga nisu se mogle nabaviti. Istovremeno, potražnja za zlatnim polugama upravo je u to vrijeme strahovito porasla. Corona virus poharao je zdravlje milijuna ljudi diljem svijeta, ali i police i trezore trgovaca plemenitim kovinama. Od ožujka do lipnja ponovno se dokazala tvrdnja kako su plemenite kovine sigurna luka u vremenima opasnosti i neizvijesnosti.

Tvrtka Tetragram projekt i u tim je izuzetno teškim trenucima uspijevala nabavljati dovoljne količine najtraženijih investicijskih proizvoda od plemenitih kovina. No, ti proizvodi nisu uvijek bili zlatni i srebrni “volkswageni” i “renaulti”, nego smo ponekad zbog nestašice morali naše klijente nagovarati i na kupnju “hyundaija” i “vauxhalla”.

Heraeus

Najpopularnija robna marka zlatnih poluga u Hrvatskoj i regiji zacijelo je njemački Heraeus. Riječ je o jednoj od najvećih obiteljskih kompanija u Njemačkoj, koja je utemeljena 1851. godine, s više od 13 tisuća zaposlenih. Zlatne poluge Heraeus prirasle su srcu našim građanima. No, sredinom ožujka ove godine kovnica Heraeus prestala je primati narudžbe za isporuku njezinih zlatnih poluga, i to zbog goleme potražnje. Heraeusovi proizvodni kapaciteti, premda golemi u normalnim okolnostima, bili su premaleni za potražnju koja je nastala nakon izbijanja epidemije corona virusa. Jedini logičan potez bio je – zaustaviti nove narudžbe sve dok se već postojeće ne ispune.

Ta je situacija prilično pogodila naše kupce. Budući da su bili naviknuli na Heraeusove poluge, tjeskoba zbog nemogućnosti kupnje bila je stvarna. Tetragram projekt, na sreću, zahvaljujući čvrstom partnerstvu s vodećim europskim dobavljačima, uspio je nabaviti zlatne poluge jednako tako uglednih i kvalitetnih proizvođača. A kako je zbog nastavka korona krize mogućnost nove nestašice Heraeusovih zlatnih poluga na europskom tržištu i dalje moguća, odlučili smo našim kupcima predstaviti i druge robne marke poluga koje bez dvojbe možemo smatrati besprijekornima i vrijednima preporuke kao i poluge kovnice Heraeus.

Münze Österreich

Kovnica Münze Österreich sa sjedištem u Beču jedna je od najstarijih europskih kovnica plemenitih kovina na svijetu. Njezina tradicija seže na početak 17. stoljeća kada su se u njoj počeli kovati i u našim krajevima izuzetno popularni zlatni dukati. Osim dukata, ova bečka kovnica proizvodi i najpopularniji europski investicijski zlatnik Wiener Philharmoniker, ali i srebrnjak istoga naziva. U svojem asortimanu ima i standardne zlatne poluge mase od 1 grama do 1 kilograma koje se kuju i lijevaju pod robnom markom Münze Österreich, ali se zapravo radi o zlatnim polugama proizvedenim u istoj kovnici, s istim dimenzijama i svojstvima kao i zlatne poluge Heraeus. Možemo bez dvojbe reći da su ove austrijske poluge sestre blizankinje Heraeusovih poluga. A to ne treba čuditi, budući da su Münze Österreich i Heraeus djelomično vlasnički povezani.

Argor

Kovnica Argor započela je svoju povijest 1951. godine u gradiću Chiasso u Švicarskoj. Od skromnih početaka postala je danas jedna od vodećih svjetskih proizvođača investicijskih zlatnih poluga. Njemački koncern Heraeus kupio je ovu švicarsku kovnicu 1999. godine, preimenovavši je u Argor-Heraeus. U njezinim se pogonima proizvode zlatne poluge mnogih vodećih svjetskih robnih marki, uključujući i već spomenute Münze Österreich i Heraeus. Argor je još jedna sestra blizanka u obitelji Heraeus: kada, naime, kupujete poluge Heraeus, Argor ili Münze Österreich, vi zapravo kupujete poluge proizvedene u istom pogonu. To je moguće prepoznati po karakterističnom okruglom žigu “AH” što ga nose zlatne poluge svih spomenutih robnih marki

Degussa

Jedna od popularnih njemačkih robnih marki zlatnih poluga koja u našim krajevima nije previše poznata jeste i Degussa. Ime marke nastalo je kao skraćenica pojma koji na njemačkom jeziku označava rafineriju zlata i srebra. Utemeljena je 1873. godine, i to ne samo kao rafinerija plemenitih kovina, nego i kao specijalizirana poslovna banka. Danas Degussa u svijetu plemenitih kovina funkcionira isključivo kao brand, koji zlatne poluge iz svojeg asortimana proizvodi u vrhunskim svjetskim kovnicama, te sama više ne posjeduje proizvodnju. Nijemci ovaj brand zlatnih poluga izuzetno cijene, te nema razloga da ne bude dobro prihvaćen i u našim krajevima.

Umicore

Relativno nova robna marka koja ima dugu tradiciju, Umicore podrijetlo vuče iz belgijskog kolonijalnog vremena i razdoblja eksploatacije mineralnih nalazišta zapadne Afrike s početka 20. stoljeća. Suvremena korporacija utemeljena je 1989. godine sa sjedištem u belgijskom i europskom glavnom gradu Bruxellesu pod nazivom Union Miniere. Svoj naziv mijenja u Umicore 2001. godine. Zlatne poluge koje proizvodi ova belgijska multinacionalna kompanija pod svojom robnom markom spadaju u red najuglednijih u Europi i u svijetu.

Valcambi

Švicarsku kovnicu Valcambi već smo kratko spomenuli u ovom tekstu. Riječ je o jednoj od najuglednijih svjetskih proizvođača investicijskih plemenitih kovina, koja proizvodi zlatne poluge za brojne svjetske brendove. Sjedište joj je u švicarskom kantonu Ticino, u gradiću Balerna uz švicarsko-talijansku granicu. Na tržištu plemenitih kovina poznata je po svojoj inovativnosti. Prije nekoliko godina na tržište je lansirala investicijski proizvod od zlata koji je preko noći osvojio kupce: zlatne poluge većih masa koje se mogu lomiti poput čokolade u pločice veličine 1 grama. Nazvane Combibar, te su zlatne poluge osvojile brojne nagrade za inovativnost na inače konzervativnom tržištu plemenitih kovina.

PAMP

Još jedna švicarska kovnica globalnog značaja, utemeljena 1977. godine kantonu Ticino uz švicarsko-talijansku granicu. Poznata kao PAMP, svoju prepoznatljivost stekla je u formi skraćenice dužeg naziva na francuskom jeziku: Produits Artistiques Métaux Précieux ili u prijevodu “Umjetnički proizvodi od plemenitih kovina”. Svoje poslovanje u velikoj mjeri zasniva na proizvodnji zlatnih poluga i kovanica za druge robne marke, no njezini brendirani proizvodi u rasponu od 1 grama do 12,5 kilograma izuzetno su cijenjeni i traženi, osobito u zemljama bliskog i srednjeg istoka.

Možda će vas zanimati i ovo:

7 izvrsnih razloga za kupnju investicijskog zlata

Zlatna poluga

Kada razmišljamo o zlatu, pomišljamo na bogatstvo, postojanost, sigurnost, trajnost, moć… Zlato je kroz stoljeća bilo dostupno samo moćnim vladarima i bogatim tajkunima. No danas je ono dostupno i svakome od nas, ako to želimo. Zlato treba predstavljati temelj naše materijalne sigurnosti, u sadašnjosti i budućnosti.

Naši su se prostori kroz mnoga stoljeća sve do današnjih dana, pokazala kao jedni od najnesigurnijih na svijetu. Pogledamo li unatrag mnoge generacije, ovdje su se odvijale velike ratne drame svakih nekoliko desetljeća. Napoleonski ratovi, prvi i drugi balkanski rat, prvi svjetski rat, drugi svjetski rat i potom rat u bivšoj Jugoslaviji pokazuju kako je malo toga sigurnog na ovom prostoru.

Ljubav naših građana prema nekretninama u ratnim se okolnostima doslovno pretvara u prah i pepeo.

No nisu samo ratovi pustošili ove krajeve.

Propast novca

Nepravedni i beskrupulozni vladari znaju otimati i pljačkati i u doba mira i relativnog blagostanja. Nova je generacija čini se zaboravila propast devizne štednje i strahovitu inflaciju lokalne valute koja se dogodila vrlo nedavno. Tada smo se branili tako što smo svoju ušteđevinu mijenjali u njemačke marke i skrivali je u čarape i slamarice. Danas njemačke marke više nema, zamijenio ju je euro, no je li euro doista dostojan zamjenik stare njemačke dame?

Tijekom cijelog razdoblja povijesti socijalističke Jugoslavije i još dosta godina nakon nje, sve do ulaska Slovenije i potom Hrvatske u europsku uniju, našim je građanima bilo praktički nemoguće ulagati u zlato. Izrazito visoke stope poreza koje su sezale i do 40 posto, onemogućavale su normalno razvijanje tržišta investicijskih plemenitih kovina.

Istovremeno, zemlje Europske unije prepoznale su zlato kao važan instrument sigurnosti osobne imovine. Zbog toga je zajednica europskih zemalja zatražila od svojih članica da se investicijsko zlato izjednači u tretmanu s bilo kojom svjetskom papirnatom valutom. A to znači da je kupnja i prodaja zlatnih poluga i zlatnika u potpunosti oslobođena poreza na dodanu vrijednost.

Tečaj eura: 9,25 kuna?!

Zamislite kako bi to izgledalo kada biste na kupnju eura ili američkog dolara morali platiti PDV? Jedan se euro u tom slučaju ne bi prodavao po tečaju od 7,40 kune nego 9,25 kuna, budući da bi na svaku transakciju trebalo dodati 25 posto poreza.

Ulaskom Slovenije i Hrvatske u EU, naše su zemlje bile prinuđene prilagoditi svoje zakonodavstvo europskim standardima. Stoga je porez na investicijsko zlato ukinut. Time je omogućeno da se na tržištu pojave respektabilne tvrtke za transakcije investicijskim zlatom, među kojima je najveća i najuglednija tvrtka Tetragram projekt.

Zlatna poluga i euro

Postoji sedam važnih razloga zašto dio svoje osobne imovine svakako trebate čuvati u investicijskim zlatnim polugama i zlatnim kovanicama.

1) Zlato je stoljećima dokazan čuvar osobne imovine

Tisuće godina su prošle, i s njima su uništena i nestala brojna kraljevstva, carstva i imperiji, premda se ljudima toga doba činilo da je to nemoguće. Zajedno s tim ljudskim tvorevinama, uništene su i brojne nekretnine, poslovi, manufakture, trgovine, tvornice… No, odnos ljudi prema zlatu nije se promijenio. Ono je i dalje traženo, ima svoju vrijednost. Štoviše, upravo u vremenima najvećih turbulencija – revolucija, sukoba i ratova – vrijednost zlata u očima ljudi raste. Dokaz je to da će zlato ostati tražena i vrijedna roba i u budućnosti.

2) Zlato je kompaktan čuvar osobne imovine

Velike i glomazne nekretnine, te delikatne poslovne poduhvate ne možete strpati u džep i jednostavno odšetati. Sa zlatnom polugom ili kovanicom to možete. Zlatnik veličine kovanice od dva eura na tržištu ima vrijednost od oko 700 eura. Zlato se lako, jednostavno i brzo može prenositi s kraja na kraj svijeta.

3) Zlato je diskretan čuvar osobne imovine

Nekretnine i pokretnine predstavljaju javno vidljivu i lako dostupnu vrijednost. One su idealna meta nedobronamjernim pojedincima za otimačinu. Čak i novac pohranjen u banci u današnje doba elektroničkih transfera spretnim lopovima predstavlja lako dostupan plijen. Sa zlatom je drugačije. Zlatne poluge i kovanice mogu se diskretno kupiti, pohraniti i sačuvati od svakog napada mnogo lakše nego bilo koji drugi oblik osobne imovine.

4) Zlato se vrlo lako može pretvoriti u štogod poželite

Zlatne poluge i kovanice koje se prodaju na uređenom investicijskom tržištu standardiziranih su dimenzija, mase i čistoće. Stoga su prepoznatljive i prihvatljive diljem svijeta. One se mogu vrlo brzo i jednostavno pretvoriti u bilo koju trenutno vrijedeću valutu. Zlato je izrazito likvidno investicijsko sredstvo. A nakon što zlato pretvorite u lokalnu valutu, moći ćete potom kupiti štogod poželite, ma gdje se nalazili.

5) Cijena zlata u zadnjih nekoliko desetljeća probija rekorde

Paralelno s erozijom povjerenja u papirnate valute, cijena zlata na svjetskom tržištu u posljednjih dvadesetak godina polako ali sigurno raste. U trenutku uvođenja eura kao valute velikog broja vodećih europskih zemalja 1999. godine, gram zlata na svjetskom tržištu prodavao se po cijeni manjoj od 8 eura. Danas se taj isti gram na svjetskom tržištu prodaje po cijeni od gotovo 45 eura, što je  povećanje od gotovo šest puta! Upravo ovih dana cijena zlata izražena u eurskoj valuti dosegnula je povijesni vrhunac, a stručnjaci očekuju da će taj trend biti nastavljen.

6) Ulaganje u zlato štiti vas od vas samih

Papirnati i elektronički novac osmišljen je zato da se troši, a ne da se čuva. Impulsna potrošnja jedan je od temelja suvremenog potrošačkog društva. No, kada svoju ušteđevinu pretvorite u fizičke zlatne poluge i kovanice, to će vam pomoći da svoje odluke u kupnji proizvoda i usluga ne donosite na prečac. Zlato je doduše moguće jednostavno i brzo pretvoriti u novac, no ta transakcija ipak zahtjeva malo više truda nego samo jednostavno “peglanje” kreditne kartice ili vađenje gotovine iz novčanika. I upravo ta potreba da se potrudite zamijeniti zlato za papirnatu valutu može vas zaštititi od nepromišljenog trošenja. Zlato je idealan financijski medij za pohranu osobne ušteđevine.

7) Zlato donosi sigurnost i mirnu savjest

Ulaganje u fizičko zlato otklanja rizik treće strane. Ako posjedujete nekretninu, dionice, obveznice ili čak gotovinu u banci, uvijek ovisite o nekom drugom hoće li ono što imate biti vrijedno ili ne. Ako banka propadne, novac pohranjen u toj banci često propada zajedno s njom. Dionice vrijede onoliko dugo koliko vrijede ljudi koji stvaraju dodatnu vrijednost. No, zlato donosi sigurnost i mirnu savjest da vam vašu imovinu nitko ne može oduzeti.

===

Svatko tko dobro razmotri ovih sedam razloga ne može izbjeći jedini ispravan zaključak: dio svoje imovine obavezno treba pretvoriti u zlato.

A najbolje mjesto za to jest najveća i najuglednija tvrtka u regiji koja nudi vrhunske proizvode od investicijskog zlata. Doznajte više o našoj ponudi i odaberite nešto za sebe već danas.

Nazovite nas na telefon 01/236-5857 ili 098-209-236 već danas, i raspitajte se o kupnji investicijskog zlata. Naši stručnjaci pomoći će vam da donesete ispravnu odluku.

Tetragram projekt vodeći je regionalni broker fizičkim zlatnim polugama. Naša usluga je brza, pouzdana i diskretna. Isporuke zlatnih poluga i kovanica u pravilu obavljamo odmah. To znači da najčešće ne morate čekati od trenutka uplate novca do trenutka isporuke.

Za više informacija o našoj ponudi, kliknite link.

Možda će vas zanimati i ovo:

 

Otkup zlata počinje već dok zlato kupujete!

Otkup zlata Otkup zlatnih poluga i zlatnika

Brojni naši klijenti najveću su ulagačku grešku napravili tako što su svoje investicijske zlatne poluge ili investicijske zlatnike kupili negdje drugdje, a ne kod nas.

Kada je došlo vrijeme da svoje zlatne poluge ili zlatnike prodaju, morali su se pomiriti s činjenicom da će otkup zlatnih poluga ili otkup kovanica iz njihovog portfelja biti nepovoljan. Zapravo, morali su se suočiti sa stvarnošću da će otkup zlata biti puno nepovoljniji nego da su zlato kupili kod tvrtke Tetragram, putem web stranica Plemenit.hr.

Naša tvrtka, naime, klijentima koji kupuju kod nas i koji posjeduju certifikat o autentičnosti što ga mi izdajemo, nudi otkup zlata, odnosno, preciznije, otkup zlatnih poluga, te otkup zlatnika, po najpovoljnijoj cijeni na tržištu.

Ako pak zlato nije kupljeno kod nas, nego je nabavljeno kod nekog trećeg trgovca investicijskim plemenitim kovinama, otkup zlata obavljamo po manje povoljnim cijenama. Ta razlika u otkupu zlatnih poluga i otkupu zlatnika jasno je iskazana na našem cjeniku. Naime, uza svaki ponuđeni proizvod navedene su dvije otkupne cijene: otkup zlata po cijeni za klijenta tvrtke Tetragram, te otkup zlata po cijeni koji nisu naši klijenti, nego su zlato kupili drugdje.

Cijena za neklijente uvijek je nepovoljnija nego cijena za klijente.

Zašto postoji razlika u otkupu zlata između klijenta i neklijenta?

Investicijske zlatne poluge i invesicijski zlatnici na tržištu se upotrebljavaju kao svojevrstan novac.

Uzmimo primjer papirnatog novca. Papirnate novčanice idu iz ruke u ruku, mijenjajući vlasnike praktički svakodnevno, čak i više puta na dan. Kada kupujemo ili prodajemo robe ili usluge, ni ne razmišljamo o tome koliko je ruku bilo u doticaju s papirnatim listićem od 10 kuna, 10 eura, 10 maraka ili 10 dinara prije nas. I koliko će ruku biti u doticaju s tim istim listićem nakon što mi svoj novac potrošimo, odnosno, dademo dalje.

Na sličan način na tržištu investicijskog zlata cirkuliraju zlatne poluge i zlatnici. Doduše, investicijsko zlato ne mijenja ruku stotinama puta dnevno kao što to čini papirnati novac. Zlatne poluge i zlatne kovanice vlasnika u pravilu promijene možda jednom ili dva puta godišnje, a možda ni toliko.

Najčešći i najvažniji posrednici u tom transferu zlata iz ruke u ruku jesu trgovci investicijskim zlatom poput Tetragrama i njegovog branda Plemenit. I stoga je u njihovom interesu biti siguran da je zlato što ga otkupljuju doista netaknuto, čisto i izvorno. Jer oni će to zlato kasnije opet ponuditi nekom drugom klijentu na prodaju.

Velika je zato odgovornost trgovaca zlatom poput Tetragrama da otkup zlata obavljaju na takav način da bude pouzdan i siguran, te da otkupljene zlatne poluge i zlatnici budu besprijekornog integriteta. Ta je odgovornost toliko velika da neki manje uspješni i manje ugledni trgovci investicijskim zlatom uopće ne rade posao otkupa zlatnih poluga i zlatnih kovanica, čak i onda kada su ih prodali. Stoga klijenti koji kupuju kod njih, moraju tražiti alternativna mjesta otkupa, u trenutku kada svoje zlato odluče prodati.

Svaka zlatna poluga ili zlatnik što je otkupljuje Tetragram, odnosno, Plemenit prolazi temeljitu provjeru kvalitete i izvornosti. Ta provjera košta, ali ona košta manje ako znamo da je proizvod koji otkupljujemo od klijenta bio kupljen kod nas. Taj proizvod posjeduje provjerljiv serijski broj, a posjeduje i certifikat koji smo mi izdali prilikom prodaje.

Ako pak otkup zlata obavljamo od klijenta kojeg ne poznajemo, pa samim time ne znamo ni podrijetlo zlatne poluge ili zlatnika koji se nude, učinit ćemo mnoštvo dodatnih provjera. Nerijetko takvi proizvodi moraju ići na taljenje, odnosno, trebaju biti pretopljene u nove poluge kako bi se sa 100-postotnom sigurnošću utvrdila njihova kakvoća i čistoća.

Dakle, otkup zlata, odnosno, otkup zlatnih poluga i zlatnika nije nimalo trivijalan posao. I baš zbog svih tih razloga svaki ulagač u plemenite kovine, kada se odlučuje za kupnju investicijskog zlata, treba biti vrlo pažljiv dok odlučuje s kime će poslovno surađivati.

U svakom slučaju, kada se radi o otkupu i cijeni otkupa zlata, trebate imati odgovore na nekoliko važnih pitanja.

Prvo pitanje: otkupljuje li trgovac investicijskim zlatom – investicijsko zlato?

To pitanje možda zvuči smiješno, ali postoje trgovci koji investicijskim zlatom trguju samo u jednom smjeru – od trgovca prema klijentu. Nakon što je polugu ili kovanicu primio u ruke, klijent više nije u središtu trgovčevog interesa. Klijent se u tom slučaju mora snalaziti kako zna i umije kada da jednom u budućnosti bude želio unovčiti svoje zlato.

Tvrtka Tetragram i njezin brand Plemenit specijalizirani su za prodaju investicijskog zlata, ali i za otkup zlatnih poluga i zlatnika. Kod nas svaki klijent može biti miran da će kod nas kupljeno zlato moći ponuditi na otkup, odnosno, prodati po najpovoljnijoj i uvijek javno dostupnoj cijeni.

Drugo pitanje: objavljuje li trgovac javno cijenu otkupa zlatnih poluga i zlatnika?

Postoje trgovci investicijskim zlatom koji će vam, doduše, reći kako oni otkupljuju investicijske zlatne poluge i zlatne kovanice, ali njihove otkupne cijene proizvoda nisu javno objavljene, pa time ni javno dostupne. Cijenu otkupa klijent u tom slučaju saznaje tek kada se odluči za prodaju, kada zatraži ponudu.

Takva otkupna praksa je zavaravajuća i nepoštena. Ona onemogućuje klijentu da usporedi cijene među trgovcima, te dovodi kupca u zabludu.

Tvrtka Tetragram i njezin brand Plemenit javno objavljuju cijene po kojima smo spremni obaviti otkup zlatnih poluga i otkup zlatnika od svih sudionika na tržištu, bez obzira bili oni naši klijenti ili ne. Te cijene ne samo da su javno dostupne, nego se mijenjaju iz minute u minutu ovisno o cjenovnom stanju na svjetskom tržištu plemenitih kovina. Te su cijene transparentne i mogu se usporediti s cijenama svih drugih trgovaca.

U tom smislu, klijent tvrtke Tetragram i Plemenit dobiva vrhunsku prodajnu, ali i potpuno transparentnu otkupnu uslugu.

Treće pitanje: koja je razlika između javno objavljene prodajne i javno obavljene otkupne cijene proizvoda?

Različiti trgovci investicijskim zlatom politici cijena pristupaju na različite načine. Neki trgovci imaju niže prodajne cijene, ali istovremeno imaju i niže otkupne cijene. I obratno, postoje trgovci koji investicijske zlatne poluge prodaju po nešto višim cijenama, ali i nude više otkupne cijene za iste te proizvode.

Naravno, postoji i treća vrsta trgovaca koji investicijsko zlato prodaju po visokim cijenama, a otkup zlata obavljaju po cijenama koje su smiješno niske. Takvih se trgovaca zlatom dakako treba kloniti.

Mudar kupac investicijskog zlata obratit će veliku pozornost na tzv. “spread”, odnosno, razliku između prodajne i otkupne cijene zlatne poluge ili zlatnika kojeg želi kupiti. Što je ta razlika manja, kupovina će biti povoljnija.

Tvrtka Tetragram i njezin brand Plemenit spadaju u kategoriju trgovaca investicijskim zlatom s namanjim “spreadom”, odnosno, s najmanjom razlikom između prodajne i otkupne cijene zlata na tržištu. Tu cjenovnu razliku možemo držati malom zbog izvrsnih i sigurnih kanala dobave, te vrhunske produktivnosti naših stručnjaka.

Četvrto pitanje: je li trgovac uopće spreman prodati ili otkupiti zlato po javno objavljenoj cijeni?

Postoji lukav i prepreden način kako se poneki trgovac investicijskim zlatom dvojbene reputacije bori za klijente. On će, doduše, javno objaviti i prodajnu i otkupnu cijenu investicijskih proizvoda od zlata. No, kada klijent dođe kupiti (ili prodati) to zlato po javno oglašenoj cijeni, on će pronaći mali milijun razloga zašto ta javna cijena “više nije aktualna”.

Trgovac će reći: “Ah, cijena zlata na svjetskom tržišu upravo je naglo skočila. Morat ćemo vam ponudu povisiti za 2 posto.” Ili će reći: “Imali smo problema sa sustavom formiranja cijena, javno objavljene cijene nisu točne.” A postoje i oni koji će na licu mjesta procjenjivati koliko ste zapravo upućeni u kretanje cijena, pa ako primijete da niste, ponudit će vam proizvod “po specijalnoj cijeni”. A to znači, po cijeni koja nije nimalo povoljna za vas.

Tvrtka Tetragram i njezin brand Plemenit svoje cijene objavljuje javno i transparentno. Ali to nije sve. Mi smo spremni ponuditi vam najpovoljniju cijenu prodaje i otkupa koja u tom trenutku može biti postignuta s obzirom na stanje na regionalnom i svjetskom tržištu plemenih kovina.

Zaključak: pazite na svoje dobitke kroz ispravan otkup zlata

Klijent koji se odlučuje za kupnju investicijskog zlata, trebao bi već prilikom kupnje razmišljati o tome gdje će i na koji način svoje zlato jednom u budućnosti prodati. Jer o tome znatno ovisi visina dobitka što će ga ostvariti.

Tetragram i Plemenit predstavljaju mjesto izvrsnog odabira za kupnju invesicijskog zlata upravo zato jer otkup zlatnih poluga, te otkup zlatnika obavljamo za naše klijente po najpovoljnijim cijenama.

To možete provjeriti na našem cjeniku.

Možda će vas zanimati i ovo:

8 načina kako sigurno pohraniti zlato i srebro u domu

Pohrana zlata i srebra kod kuće

Jedan od najizazovnijih problema s kojim se suočava svaki kupac investicijskih plemenitih kovina jest gdje i kako pohraniti kupljene poluge ili kovanice.

Pohrana zlata i srebra predstavlja značajan logistički izazov. Kada se pohranjuje u privatnom aranžmanu, može stvoriti dodatnu glavobolju svojem vlasniku koje ne postoji kada se pohrana obavlja unutar institucije.

Prednosti i nedostaci pohrane dragocjenosti kod kuće

Ipak, pohrana kod kuće ima i nekih prednosti. Prije svega, vlasniku su njegove zlatne poluge, srebrne poluge, zlatnici i srebrnjaci odmah nadohvat ruke. U slučaju opasnosti, kada svoju imovinu u trenutku treba premjestiti na sigurno, to je moguće učiniti vrlo brzo. Ako se, pak, plemenite kovine pohranjuju institucionalno, vlasnik zlata i srebra može doći do svoje imovine samo u radno vrijeme subjekta kojemu su dragocjenosti povjerene na čuvanje.

No, nedostaci pohrane zlata i srebra u domu također nisu nezanemarivi. Prije svega, dragocjenosti pohranjene u domu često predstavljaju lak plijen pljačkašima. I to osobito ako se plemenite kovine pohranjuju nepromišljeno i neadekvatno. Poznato je, također, da u znatnom broju slučajeva pljačke privatne imovine dolaze od ljudi u najbližem vlasnikovom krugu poznanika i rodbine, koji znaju gdje se koja dragocjenost nalazi.

Ako se, pak, dragocjeni predmeti izuzetno dobro sakriju, to će doduše odvratiti kriminalce, ali će istovremeno omogućiti jedan važan oblik gubitka o kojem uopće ne razmišljamo dok dragocjenost sakrivamo. Čovjekovo je pamćenje dosta nepouzdano, pa stariji ljudi koji su u mladosti sakrili svoje dragocjenosti možda se nakon mnogo godina više neće sjetiti gdje su ih pohranili.

Valja razmišljati i o mogućnosti iznenadne smrti nesretnim slučajem, koja može prouzročiti da dobro sakriveni predmeti nikad ne budu pronađeni od strane vaših nasljednika. Stoga je dobro, nakon što smo zlato i srebro dobro sakrili, o tome napravimo pisani izvještaj koji će biti lako dostupan u slučaju nenamjernog zaborava, ili pak vlasnikova iznenadnog odlaska.

Koja su loša mjesta na koja vlasnici obično pohranjuju svoje zlato i srebro, a koja ni u kom slučaju ne bismo preporučili?

Loša mjesta za pohranu zlata i srebra kod kuće

Daleko najrasprostranjenije, ali i najgore moguće mjesto pohrane dragocjenosti jest u ormarima s odjećom i donjim rubljem. To je mjesto koje kriminalci najprije provjeravaju prilikom provale u vaš stan. Zašto? Zato jer su dovoljno iskusni da znaju kako upravo ondje golema većina građana skriva vrijedne stvari.

Ukrasni vrčevi i kutije na vidljivim mjestima u vašem domu također su laka meta iskusnim pljačkašima. Izbjegavajte svoje investicijsko zlato i srebro “skrivati” na mjestima koja su u kriminalnim krugovima poznata kao mjesta gdje vrijedne stvari treba tražiti. Tu još spadaju i razni ormari i ladičari u sobama, kuhinjama i kupaonicama, kutije postavljene visoko na vrh ormara, ladice u stolovima itd.

Možda ćete se začuditi, ali privatni sefovi također ne spadaju u kategoriju osobito sigurnih mjesta za pohranu zlata i srebra. Male sefove koji se mogu kupiti u trgovinama pokućstvom pljačkaš će naprosto ponijeti sa sobom i potom će mu u sigurnosti svojeg vlastitog boravišta provaliti bravu i doći do plijena.

Veliki ugrađeni sefovi također su relativno lake mete za probijanje brave, osim ako se ne radi o osobito skupim primjercima. Sefovi su dobro mjesto za pohranu dragocjenosti samo ako nisu vidljivi, odnosno, ako su skriveni, iza slike na zidu, u lažnom podu itd. No, kada se takvi sefovi ugrađuju i nastoje sakriti, u procesu ugradnje i skrivanja mogu sudjelovati brojni, ponekad nedobronamjerni ljudi koji će za novac trećim stranama otkriti vašu tajnu. Dakle, da bi sef bio učinkovito sredstvo pohrane vrijednoga investicijskog zlata i srebra, trebao bi biti (1) skriven, (2) skup i (3) diskretno postavljen. A to nije nimalo lako postići.

Sefovi na vidljivim mjestima ipak mogu biti dobro sredstvo zavaravanja kriminalaca. Postavite sef na vidljivom mjestu, ali u njemu nemojte čuvati svoje dragocjenosti. Umjesto u sefu, dragocjenosti sakrijte negdje drugdje.

Dobri načini privatne pohrane zlata i srebra

Nakon što pročitate ove retke, možda ćete se zapitati: pa zar uopće postoji sigurno mjesto kamo pospremiti, odnosno, sakriti svoje dragocjenosti u vlastitome domu?

Odgovor: ako ste dovoljno mudri i lukavi, to mjesto svakako postoji. Doduše, malo ćete se morati potruditi oko aranžiranja, ali zaštita može biti gotovo savršena. Evo nekih primjera.

1. Kanalizacijska cijev

Mnogi od nas u kućama i stanovima imaju vidljive različite velike i male cijevi koje vire iz zidova: cijevi centralnog grijanja, vode, kanalizacije… Relativno je lako i jednostavno napraviti još jednu takvu lažnu cijev, koja će nam poslužiti kao mjesto skrivanja naših zlatnih poluga, zlatnika, srebrnih poluga ili srebrnjaka.

Ta cijev može imati dovoljno velik promjer da se u nju može sakriti jako puno dragocjenosti, a istovremeno može izgledati vrlo uvjerljivo. Teško da će bilo tko posumnjati da cijev zapravo nije cijev kroz kroju prolazi voda, nego se u njoj skriva zlato i srebro.

2. Pekmez od šljiva

Iduće dobro mjesto za skrivanje dragocjenosti jest – zimnica. Za to je vrlo prikladan pekmez od šljiva, ali i drugi neprozirni zimski pripravci poput ajvara, miješane salate, soka od rajčice i slično. Napravite desetak tegli s neprozirnim pripravkom i u svaku teglu ugurajte nekoliko komada svojeg zlata ili srebra.

Ako vam se ne sviđa da vam poluge ili kovanice postanu slatke i ljepljive, stavite ih prije toga u male plastične vrećice. Tegle sa “plemenitim” pekmezom čuvajte zajedno sa svim svojim drugim potrepštinama u špajzi. A ukućanima recite da taj pekmez ne kušaju zato jer se u njemu nalazi neprihvatljiva količina teških metala.

3. Šperploča stražnje strane ormara

Stražnja strana ormara okrenuta prema zidu može se odlično iskoristiti za skrivanje dragocjenosti. Uzmite nešto jaču i širu ljepljivu traku, i svaku svoju polugu ili kovanicu zalijepite ravnomjerno na vanski dio šperploče stražnje strane ormara.

Ako želite dodatnu razinu zaštite, polijepljene dragocjenosti prekrijte novom šperpločom, čime svoje dragocjenosti stavljate u nevidljivi sendvič. Okrenite ormar natrag prema zidu i voila! Vaše su investicijske plemenite kovine vješto sakrivene.

4. Donja strana masivnoga stola

Slično kao i kod stražnje strane ormara, na donju plohu masivnoga stola moguće je širokom ljepljivom trakom polijepiti određenu količinu investicijskih poluga i kovanica. Preko nje također je dobro postaviti i učvrstiti šperploču koja će dragocjenosti sakriti od eventualnih pogleda ako se netko podvuče pod stol i pogleda prema gore. Na taj način su dragocjenosti skrivene u sendviču između dvije drvene plohe.

5. Kućište starog uređaja ili aparata

Pljačkaši koji provaljuju u stanove sve rjeđe kradu tehničku robu: televizore, mobitele, računala, kamere, kuhinjske aparate… Razloga za to ima nekoliko. Prije svega, da bi se kriminalci domogli novca, opljačkanu robu valja prodati. A ako se roba ponudi na internetu javno, uvijek postoji opasnost da je netko prepozna. Nadalje, mnogi tehnički proizvodi spajaju se na internet i time odaju svoju poziciju. Na taj način, mnogi kriminalci bivaju uhvaćeni. I konačno, tehnička je roba sve jeftinija, pa se pljačkašima ne isplati uzimati je sa sobom.

U tom smislu, nije loša ideja svoje zlato sakriti u kućište nekog kućnog uređaja ili aparata. Za tu svrhu ipak je najbolje upotrijebiti uređaj koji se čini da je star i pokvaren, odnosno, van upotrebe. Uređaji poput prašnjavog crno-bijelog televizora, velikog starog radijskog prijemnika, odbačenog stroja za rublje ili starog, prašnjavog računala bez uključenog monitora ili tipkovnice i bačenog u kut teško da će pobuditi pozornost kradljivca. A ako je je zastarjeli uređaj još i težak, izgledi da bude odnesen iz vašeg doma ili potkrovlja su neznatne. Za skrivanje, ipak, nemojte koristiti novije uređaje koji funkcioniraju, jer tu i tamo poneki sitni kradljivac može ga iz očaja uzeti, a da nije ni svjestan kako se u njemu nalaze vaše dragocjenosti.

6. Odbačene automobilske gume

Sve što izgleda nekorisno i neugledno može biti izvrsno mjesto skrivanja dragocjenosti. Automobilski pneumatici imaju prilično velik prostor u unutrašnjosti koji se može izvrsno iskoristiti kao skrovište. Gume se mogu odgovarajuće složiti da je unutrašnjost nevidljiva neželjenom promatraču, čak i ako u središte gume nije postavljen automobilski naplatak (felga). A ako ste vješti, pa nakon što dragocjenost stavite u prazninu pneumatika na taj pneumatik stavite naplatak, skrovište će biti gotovo savršeno.

7. Duboko zamrzavanje

Budući da su plemenite kovine otporne na niske temperature, stvar je jednostavna. Skrivanje poluga i kovanica u utrobi smrznute kokoši, u porciji dubokosmrznutog graha sa zeljem ili pak jednostavno u vrećici s mješavinom povrća za juhu može biti odlično rješenje, pogotovo ako na vrh vrećice nabacate još pokoji smrznuti prehrambeni artikl koji često koristite. Naravno, baš kao i u slučaju skrivanja dragocjenosti u ranije spomenutom pekmezu, ako ne želite da vam se poluge ili kovanice uprljaju, stavite ih najprije u male vrećice.

8. Ponoćno vrtlarenje

I na kraju, treba spomenuti tradicionalan način pohranjivanja dragocjenosti u privatnom aranžmanu koji se šaljivo naziva “ponoćno vrtlarenje”. Svoje investicijsko zlato i srebro stavite u izdržljivu kutiju, najbolje od umjetnih materijala, recimo plastike. U vrijeme dok ne očekujete da će vas itko vidjeti (najbolje po noći), iskopajte u zemlji odgovarajuću rupu, stavite u nju kutiju s dragocjenostima i potom rupu zatrpajte.

Ne zaboravite potom nacrtati mapu na kojoj će biti opisano mjesto gdje se zakopano blago nalazi. Crtanje mape iznimno je bitno, zato jer je u ovom slučaju velika opasnost da ćete vremenom zaboraviti točno mjesto gdje ste svoje dragocjenosti zakopali.

Zaključak

Postoje brojni sigurni i maštoviti načini kako možemo sakriti svoje dragocjenosti, odnosno, zlatne poluge, srebrne poluge, zlatnike te srebrnjake. Daleko od toga da je navedeni popis iscrpan i sveobuhvatan. Neka vam on posluži kao nadahnuće da pronađete neke svoje dobre načine skrivanja dragocjenosti od nepozvanih uljeza. Uostalom, ne bi bilo dobro da u ovom tekstu navedemo sve moguće načine pohrane dragocjenosti u domu, jer bismo time dali i ideje onima koji žele vaše bogatstvo.

Dok tražite te načine, uvijek imajte na umu sljedeće:

1. Uvijek zapišite gdje je skrovište s dragocjenostima kako ne biste zaboravili. Nastojte barem s jednim bližnjim podijeliti informaciju gdje se taj papir nalazi, ali ne trebate dijeliti što piše na papiru.

2. Povremeno posjetite to skrovište i uvjerite se da su dragocjenosti i dalje na sigurnom. Ipak, nemojte to činiti ako vas netko može vidjeti da to činite. Neka vaše skrovito mjesto ostane skrovito za svakoga, osim za vas.

3. Ako se ne osjećate sigurno da sami pohranjujete svoje dragocjenosti, obratite se instituciji poput naše tvrtke i savjetujte se kako najbolje pohraniti svoje zlato i srebro na institucionalan način, zajedno sa svom odgovarajućom javnom i privatnom zaštitom, te osiguranjima.

Možda će vas zanimati i ovo:

Odaberite
Right Menu IconNazovite