Plemenit

Obrana od katastrofe: četiri stupa mudrog ulaganja

U stara su vremena dobrostojeći ljudi svoju imovinu učvršćivali s tri ili četiri stupa.

Prvi stup bio je gotov novac, ili kako ga mi danas nazivamo gotovina.

Drugi stup bile su nekretnine.

Treći stup bile su plemenite kovine, najčešće zlato, a ponekad i srebro.

Uz ta tri stupa, oni najpoduzetniji i najimućniji, koji su imali osjećaj za biznis, te se nisu bojali rizika, dodavali su svojoj imovini i četvrti stup: dionice, obveznice i udjele u biznisima.

Svaki od tih stupova imao bi otprilike jednak udjel u ukupnom imovinskom portfelju pojedinca ili obitelji. Primjerice, portfelj s tri stupa podijelio bi svoju ukupnu vrijednost na trećine: 33 posto gotovine, 33 posto nekretnine, 33 posto plemenite kovine. Ako bi se vrijednost nekog od stupova uvećala, djelić tog stupa bi bio prodan i pridodan stupovima koji su preostali. Na taj bi način portfelj zasnovan na načelima čvrstih stupova bio balansiran u vremenima različitih društvenih ili ekonomskih kriza, te nepredvidivih prirodnih katastrofa.

Naravno, na sličan bi način bio izbalansiran portfelj zasnovan na četiri stupa, pri čemu bi svaki stup sudjelovao u četvrtini vrijednosti ukupnog portfelja.

Načela protiv osiromašenja

Ulaganje na osnovi tri ili četiri stupa razvijen je ponajviše u židovskoj tradiciji očuvanja imovine. To nije nimalo iznenađujuće, budući da se židovski narod kroz mnoga stoljeća dokazao kao jedan od najmudrijih u očuvanju vlastitog bogatstva, uz istovremeno manje-više stalnu prijetnju da bi zbog neprijateljstva u društvu u kojem su živjeli mogli ostati bez svega. Ta višestoljetna mudrost pretočena u konkretnu akciju mogla bi i trebala biti primjer za svakog od nas koji nastojimo razviti imovinsku sigurnost i obraniti se od bilo kakvih katastrofa koje nas doslovno preko noći mogu osiromašiti.

Zbog čega je načelo tri, odnosno, četiri stupa moćna obrana od osiromašenja?

Ako dobro razmotrite karakteristike svakog stupa, primjetit ćete da su oni u dobroj mjeri neovisni. Opasnosti koje, primjerice, mogu nauditi nekretninama, u najvećem broju slučajeva ne mogu nauditi gotovini, zlatu ili biznisu. Isto vrijedi i za sve druge okolnosti: ekonomska situacija koja može ugroziti, primjerice, vaš biznis najčeše neće utjecati na ostala tri stupa vašeg portfelja. Ili pak ako inflacija krene obezvrjeđivati vašu gotovinu, vrijednost nekretnina će porasti, baš kao i vrijednost plemenitih kovina ili kvalitetnih dionica.

Dakle, ti stupovi jedni druge međusobno podupiru u trenucima kada je jedan od stupova napadnut okolnostima koje su izvan naše kontrole.

Funkcija zlata i srebra u zaštiti imovine od društvenih, ekonomskih i prirodnih nepogoda bila je poznata većini ljudi sve do sredine prošlog stoljeća. A onda su plemenite kovine polako počele padati u zaborav, i tek je u zadnjem desetljeću ponovno probuđen interes za njih kod mudrih ulagača koji su zamijetili kako zlato i srebro imaju neka važna ulagačka svojstva koje nemaju ni nekretnine, ni vrijednosni papiri, a ni gotov novac.

Zlato i srebro imaju dugu tradiciju očuvanja vrijednosti imovine. Kroz mnoga stoljeća zlato i srebro bili su sinonim za gotov novac. Tek nakon drugog svjetskog rata započelo je razdvajanje tih dvaju pojmova. No baš danas, kada se novac najčešće pojavljuje u papirnatoj formi (novčanice) ili pak u formi elektroničkog zapisa (tekući račun u banci), zlato i srebro imaju dodatnu važnost kao jedan od tri ili četiri stupa imovinskog portfelja.

Plemenite kovine spadaju u kategoriju najlikvidnije imovine, koja je mnogo likvidnija od nekretnina ili čak od većine udjela u trgovačkim društvima. Investicijsko zlato i srebro mogu se unovčiti u vrlo kratkom roku, i to po tečaju koji se javno objavljuje diljem interneta. To plemenitim kovinama daje specifičnu vrijednost.

Možda će vas zanimati i ovo: