Doba prividne sigurnosti i opipljive neizvjesnosti: zašto je cijena zlata toliko skočila?

Kada je cijena zlata na svjetskim tržištima krajem 2023. godine kratkotrajno, na svega nekoliko sati, dotaknula cjenovnu razinu malo iznad 2000 eura za uncu (31.103 grama), rijetko koji analitičar usudio se prognozirati da će se samo tri mjeseca kasnije ta ista unca žute plemenite kovine masovno prodavati diljem svijeta za značajno veće iznose: za 2050 eura, za 2100 eura, pa čak i za gotovo 2150 eura!

Zlatu i srebru, kao vodećim svjetskim ulagačkim kovinama, cijena raste u trenucima izazova, svjetskih kriza, prijetnje rasta inflacije, straha od kraha bankarskog sektora… Ništa od tih dramatičnih događaja trenutno se ne može nazrijeti na globalnom ekonomskom i političkom obzorju. Situacija u zapadnim gospodarstvima manje-više je stabilna, rast referentnih kamatnih stopa vodećih središnjih banaka nije prouzročio katastrofične scenarije koji su mnogi predviđali, a ipak – cijena zlatu i srebru raste skokovito, kao da su započela još najmanje dva dodatna rata poput onog između Ukrajine i Rusije, te tri dodatne pandemije poput one korona virusa.

Nešto se ozbiljno sprema?

Situacija je naizgled mirna, a brojni indikatori govore u prilog tezi da se nešto ozbiljno sprema.

Ako želimo razumjeti stanje na tržištu plemenitih kovina, nužno je promotriti znatno širu sliku globalnih događaja, i to ne samo onih koji se upravo odvijaju pred našim očima na geopolitičkoj i geoekonomskoj mapi svijeta, nego i onih koji su u najavi, a čije ćemo posljedice tek osjetiti u tjednima i mjesecima koji su pred nama. Naravno, tu treba pridodati i događaje koji su nam manje ili više skriveni, koje tek pažljivi analitičari mogu uočiti, i koji se u masovnim medijima rijetko ili nikada ne pojavljuju na naslovnicama i udarnim terminima.

Najprije, treba reći da cjenovni rekordi zabilježeni na tržištu zlata i srebra nisu izuzetak. Čini se da i na brojnim drugim tržištima trenutno vlada ozbiljna ulagačka euforija. Sva tri vodeća američka dionička burzovna indeksa – Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – također su u zadnjih nekoliko tjedana doživjeli povijesne cjenovne vrhunce. I ulagači u kriptovalute omastili su brk – sveti kriptovalutni gral Bitcoin dosegnuo je rekordnu cijenu otprilike u isto vrijeme sa zlatom i dioničkim indeksima, potegnuvši za sobom u visine i brojnu manje poznatu kriptobraću.

Neobična pojava

I američki dolar ojačao je u odnosu na druge vodeće valute. Njegova se relativna cijena, doduše, nije još popela na rekordne razine, ali trend je jasan: ulagači se jagme za dolarom, a regionalnih i lokalnih valuta poput japanskoga jena ili britanske funte nastoje se riješiti.

Istovremen rast cijena svih tih ulagačkih klasa izuzetno je neobična pojava. Prekaljeni analitičari, koji prate širok spektar ulaganja kroz mnoga desetljeća, tvrde kako harmonizacija rasta cijena na svim spomenutim tržištima zapravo povećava investicijsku neizvjesnost, te jača opasnost od nagle korekcije na jednom ili više tržišta istovremeno.

Poznata je izreka mudrih ulagača koja kaže: kada je cijena pojedinih investicijskih klasa u usponu, ulagači koji su u njih uložili osjećaju se jako pametno. Imaju osjećaj nepobjedivosti. No, pravi ulagački junaci prepoznaju se kada cijene počnu padati: tek tada možemo biti sigurni tko je doista uspješno odabrao. Tko je uspješno upravljao svojim ulagačkim portfeljom.

Gledajući sva spomenuta ulagačka tržišta koja su trenutno u rastu, koji od njih ima najčvršći temelj? Za koji bismo mogli reći da dostignuta rekordna cijena ima najviše razloga ostati na dosegnutim razinama?

Dionice precijenjene 66 posto

Uzmimo primjerice cijenu dionice američkog tehnološkog giganta Nvidije. Riječ je o kompaniji čija je vrijednost dionica uzletjela u neslućene razine, dosegnuvši koeficijent odnosa cijene dionice i godišnje zarade tvrtke (PE koeficijent) od preko 70. Pomama za Nvidijinim dionicama prouzročena je tvrtkinim uspjesima na području proizvodnje mikročipova za razvoj umjetne inteligencije. No, ni jedan uspjeh ne može opravdati tako visok PE koeficijent za bilo koju tvrtku, pa tako ni za Nvidiju, tvrde dobro upućeni stručnjaci.

Slično vrijedi i za većinu dionica u američkom dioničkom indeksu S&P 500, koji obuhvaća golem broj dionica koje kotiraju na američkim burzama. Analitičari tvrde da je trenutni prosječni PE koeficijent za tvrtke iz indeksa S&P 500 otprilike 66 posto viši od povijesnog prosjeka. A to znači da su cijene dionica u tom postotku precijenjene.

Dramatično ponašanje kriptovaluta

Cjenovni uzlet kriptovaluta i osobito Bitcoina predstavlja, pak, uobičajen obrazac ponašanja za ovu investicijsku klasu. Riječ je o vrlo mladom i nedovoljno razvijenom, odnosno, slabo rasprostranjenom obliku ulaganja, koji ima tendenciju goleme volatilnosti. Dramatični skokovi i jednako tako dramatični padovi cijene vodećih kriptovaluta tijekom njihove kratke povijesti snažno su obilježili ovo tržište.

Razlog za njihaje cijena leže u činjenici što se penetracija ulaganja u kriptovalute među širom populacijom ostvaruje kroz prodaju, odnosno, ostvarivanje ulagačkog profita onih koji kriptovalute već posjeduju. Budući da izvor za kupnju pojedine kriptovalute ne može biti nitko drugi, u razdobljima povlačenja profita vrijednost ove ulagačke klase naglo pada. Poznato je da posjedovatelji bitcoina i drugih kriptovaluta povremeno, kada cijena dostigne nove vrhunce, dio svog portfelja “istovare” na tržište i potom profit što ga ostvare prebacuju u druge investicijske klase poput dionica, nekretnina i plemenitih kovina.

Bitcoin je, kao što smo već spomenuli, u zadnjih nekoliko tjedana također doživio cjenovni vrhunac. Hoće li rast biti nastavljen, i kada će se ponoviti obrazac rasprodaje teško je reći. Možda će ovog puta tržištu trebati da bitcoin dosegne 100 tisuća dolara prije nego što se postojeći vlasnici odluče na rasprodaju. Ipak, realno je očekivati da će se rasprodaja prije ili kasnije dogoditi, kao što nam to povijest kriptovaluta nedvojbeno pokazuje.

Jak dolar – loše vijesti

Rast vrijednosti američkog dolara u odnosu na druge svjetske valute nije dobra vijest za globalno gospodarstvo. Velika većina međunarodnih transakcija, te što je osobito važno i velika većina globalnog duga denominiran je upravo u američkom dolaru. Pa kada njegova vrijednost raste, dužnički teret onih koji kredite moraju otplaćivati postaje sve teži, a opasnost od lančanog bankrota diljem svijeta neumitno se povećava.

Svijet zapravo voli slab dolar, a vole ga i same Sjedinjene Države. Što je dolar slabiji, američkom je gospodarstvu lakše izvoziti, a teže uvoziti, pa se time golemi disbalans između uvoza i izvoza uravnotežuje.

Dolar je, međutim, trenutno u dugoročnoj uzlaznoj putanji, a to ne odgovara nikome. Stoga možemo očekivati da će moćnici svijeta pokušati učiniti nešto da se trend okrene, što naravno uključuje i rezanje referentne kamatne stope američke središnje banke FED.

Preostaju jedino plemenite kovine

Dakle, ako se pozorno razmotri situacija na različitim uzavrelim ulagačkim sektorima, lako je zaključiti da su šanse za barem kratkotrajnu cjenovnu korekciju veće od šansi da se uzlazni trend nastavi. Naravno, to ne znači da tržišna temperatura u međuvremenu ne može još dodatno porasti, a zajedno s njom i cijene dionica, kriptovaluta, američkog dolara i svih drugih investicijskih klasa koje su u uzlaznome trendu.

Još jedna mudrost prekaljenih ulagača kaže kako svako pojedino tržište uvijek može biti dulje iracionalno nego što svaki ulagači imaju novca za investiranje.

Ipak, ako objektivno sudimo stanje, nije teško razumjeti kako su u trenutnim okolnostima plemenite kovine u najboljoj poziciji da zadrže svoju vrijednost, a možda i nastave cjenovni rast.

Zlato i srebro sigurna su ulagačka luka u vremenima neizvjesnosti, te gospodarskih i političkih šokova. Jagma za plemenitim kovinama dogodila se u zadnjih nekoliko godina upravo u vremenima velikih izazova: u trenutku izbijanja globalne pandemije, te u trenutku izbijanja opasnih ratova na istoku Europe i na Bliskom istoku.

Realno bi bilo za očekivati: kada rat i pandemija siđu s naslovnica masovnih medija, te ih zamijenje neke druge, manje dramatične teme, da će cijena zlata početi stagnirati ili čak padati. A budući da se danas događa upravo suprotno, iako je stanje naizgled mirno, ili barem mirnije nego prije godinu ili dvije, kako će tržište reagirati ako uskoro opet dođe do novih iznenađenja?

Tržišta se pripremaju na novi predsjednički mandat Donalda Trumpa i na novi rat, ovog puta rat između Kine i Tajvana, koji može povući u novu vojnu intervenciju i Sjedinjene Države. Japanski jen može kolabirati pod nevjerojatnim teretom japanskoga duga, i sa sobom povući brojna druga tržišta.

U takvim i sličnim okolnostima, posjedovanje barem male količine zlata i srebra bit će od ključne važnosti za očuvanje vrijednosti ulagačkog portfelja svakog mudrog investitora.

Ako želite ojačati svoju poziciju u investicijskom zlatu i srebru, kontaktirajte nas i zatražite ponudu.