Cijena zlata spustila se ispod 60 eura za gram. Što to znači za ulagače?
Analitičari tržišta plemenitih kovina nerijetko u svojim analizama uzimaju u obzir i psihološke aspekte ulaganja u zlato i srebro. Jedan od tih aspekata je i proboj cijene kovine na svjetskom tržištu iznad ili ispod određenog zaokruženog broja.
Primjerice, cijena zlata sredinom veljače pala je ispod 60 eura za gram, što može imati značajan utjecaj na trgovanje zlatom u Europi. Naime, hipoteza ulagačkog ponašanja tvrdi kako se obrasci ponašanja na tržištu pojedine robe, a u ovom slučaju je to zlato, mijenjaju ukoliko se cijena robe poveća ili smanji u odnosu na određenu psihološku granicu, odnosno, okruglu brojku. Analitičari u takvim slučajevima pokušavaju dokučiti hoće li se proboj preko ili ispod psihološke granice odraziti na buduću cijenu tako da će ona nastaviti kratkoročan trend rasta, odnosno, pada.
Kamo cijena zlata ide dalje?
U slučaju cijene zlata koja je sredinom veljače pala ispod 60 eura za gram, analitičari razmatraju pitanja hoće li cijena nastaviti padati, te ako će pad doista biti nastavljen, gdje je predviđena točka cjenovnog otpora, odnosno, točka zaustavljanja cjenovne korekcije. U tom se kontekstu također razmatra i koliko će dugo vremena trebati proći da se kratkoročni trend pada cijene zlata zaustavi, te se cijena vrati natrag na razine prema ili čak iznad 60 eura za gram.
Ono što je u takvim razmatranjima osobito važno jest psihološki doseg takvih cjenovnih promjena. Primjerice, kada cijena pojedinoj robi kao što je zlato padne ispod određene psihološke granice, središnje pitanje jest koliki broj ljudi je takvom promjenom izravno pogođeno. U sličaju pada cijene zlata ispod 60 eura za uncu, ta promjena psihološki može utjecati samo na ulagače kojima je temeljna novčana jedinica u kojoj razmišljaju – europska valuta. U tom kontekstu, psihološki doseg najnovijeg pada cijene jest nešto više od 300 milijuna ljudi, među kojima, naravno, nisu svi ulagači u plemenite kovine, ali ih ima dovoljno da bi hipotetički svojim ponašanjem utjecati na globalnu cijenu žute plemenite kovine.
Još važnija psihološka granica
No, postoji jedna druga cjenovna psihološka granica koja daleko više mogu utjecati na globalnu cijenu zlata nego što je to proboj cijene zlata na niže ispod psihološke granice od 60 eura za gram.
A to je proboj cijene zlata ispod psihološke granice od 2000 američkih dolara za uncu.
Upravo se taj proboj dogodio istovremeno s cjenovnim probojem u eurima što smo ga spomenuli ranije u ovom tekstu.
Naime, početkom ovoga tjedna cijena zlata na svjetskim tržištima spustila se ispod spomenute psihološke granice izražene u američkoj valuti, nakon što je bila na visokim razinama praktički od sredine studenog prošle godine. Cjenovni vrhunac zlato je doživjelo odmah nakon Božića, dosegnuvši 2079 dolara za uncu (31.103 grama). Početkom tjedna, zlato se još uvijek držalo iznad 2000 dolara za uncu, a onda je cijena naglo skliznula ispod tog okruglog broja.
Dugoročni trend stabilan
Analitičari sada s velikom pozornošću prate razvoj događaja. Što će cijena zlata izražena u uncama na svjetskom tržištu biti dulje ispod psihološke granice od 2000 dolara, to će postojati veća šansa za daljni pad cijene. I obrnuto, što će se cijena zlata prije vratiti na razine iznad 2000 dolara za uncu, izgledi za nastavak rasta cijene prema 2100 američih dolara su veći. Možemo reći da živimo u vremenu iščekivanja razvoja događaja.
Psihološka granica izražena u američkim dolarima i u uncama zlata osobito je važna zbog činjenice da se radi o referentnoj, odnosno, temeljnoj cijeni zlata na svim tržištima diljem svijeta. Upravo su na tu cijenu, naime, uprte oči svih ulagača i u Europi, i u Americi, i u Aziji. Pa kada se dogodi značajan cjenovni pomak u smislu dolarske cijene, on može imati znatne posljedice na kratkoročnu cijenu zlata.
Ipak, treba naglasiti kako psihološki utjecaji kakve smo opisali ranije u ovom tekstu mogu samo kratkoročno utjecati na kretanje cijene. Razlozi za dugoročan trend rasta cijene plemenitih kovina i dalje ostaje na snazi. Sve države svijeta, uključujući i one najmoćnije, i dalje nastavljaju trend obezvrjeđivanja svojih valuta kroz inflaciju. U takvim okolnostima, svaki ulagač u plemenite kovine može biti miran, jer će njegovo ulaganje gotovo sigurno u dužem vremenskom razdoblju sačuvati vrijednost osobne imovine.
