Temeljna cijena za otkup (gram)
Kliknite na cijenu i poigrajte se grafikonom

INFLACIJA: Dinare danas više ne možemo zamijeniti u njemačke marke. Ali eure možemo u zlato

Neki će reći da je za inflaciju koja nam se upravo događa kriv pekar koji je povisio cijenu štruce kruha. No, ako pitate pekara, on će reći da je za povećanje cijene kruha odgovoran ratar koji je povisio cijenu pšenice. A ratar će se braniti da je pšenica morala poskupjeti zato jer su poskupjeli traktori, gorivo i umjetno gnojivo. Proizvođač traktora tvrdit će da on nije imao izbora jer su dijelovi za proizvodnju vozila jako poskupjeli, a proizvođač dizela će ustrajati da je nafta na svjetskom tržištu poskupjela i da je zato dizelu cijena otišla u nebo… Naravno, sličnu će priču pričati i proizvođači odjeće, tkanine, prediva, igala, strojeva za pletenje, proizvođači pamuka…

I tako mi jedni druge optužujemo da smo krivi za poskupljenja. A ne pada nam na pamet da je pravi krivac za sva ta poskupljenja zapravo proizvođač papirnatog novca iz naših novčanika, novac kojim plaćamo i štrucu kruha, i pšenicu, i traktor, i gorivo, i umjetno gnojivo, i sve ostalo što nam treba.

Upravo je proizvođač novca proizveo previše papira i stavio ga u optjecaj. A ekonomska je logika neumoljiva: što nečeg postoji više – vrijedi manje. Nisu, dakle, cijene porasle. Nego je vrijednost našeg novca smanjena. Mogli bismo reći: dogodila se devalvacija, obezvrjeđenje.

Kuna odlazi u povijest

Hrvatska će vrlo skoro svoju nacionalnu valutu kunu zamijeniti za nadnacionalni euro. Time će se mjesto odgovornosti za proizvodnju papirnatog (i elektroničkog) novca prebaciti s jednog mjesta – Hrvatska – na drugo mjesto – Europska unija. Doduše, ta je odgovornost već u dobroj mjeri odavno otišla iz Hrvatske, u vrijeme kada su kreatori hrvatske monetarne politike odlučili blisko vezati tečaj kune za tečaj eura. O tome je li izmještanje monetarne suverenosti, i samim time krivice za inflaciju, s Hrvatske na EU dobra ili loša stvar – o tome se vode mnoge rasprave u kojima mi nemamo potrebu sudjelovati. Bitno je samo znati: onaj tko kontrolira novac, kontrolira i inflaciju.

I tu ćemo sada započeti priču o inflaciji i zlatu. Mlađe generacije ne sjećaju se, ali u doba jugoslavenskog dinara kružio je vic u formi pitanja: “Što učinimo kad ostanemo bez dinara?”. A evo i odgovora: “Promijenimo 100 maraka.”

Dinari su, naravno, bili jugoslavenska valuta, a marke njemačka. Nitko svoju ušteđevinu nije čuvao u dinarima, nego u markama. I zato, kada smo trebali povući novac za svakodnevne potrebe, posegnuli bismo za njemačkom valutom u našim čarapama i pod našim madracima.

Zlato je nova njemačka marka

U tadašnje nam je doba bilo nepojmljivo čuvati svoju ušteđevinu u jugoslavenskom novcu koji je imao vrlo lošu reputaciju, i koji je zbog inflacije rapidno iz godine u godinu, a ponekad čak i iz mjeseca u mjesec, gubio vrijednost. Nasuprot dinaru stajala je čvrsta i postojana njemačka marka koju smo svi voljeli, za kojom smo žudjeli i u koju smo pretvarali sve svoje ušteđene dinare. Na taj smo se način nastojali obraniti od  inflacije proizvedene u Jugoslaviji, jer smo vjerovali da Nijemci neće obezvrijediti svoju valutu. Naše se vjerovanje pokazalo ispravnim – Nijemci nas nisu iznevjerili.

Od tada do danas, stvari su se umnogome promijenile. Jugoslavija je propala zajedno s njezinim jadnim dinarima. Njemačka marka je otišla u povijest, a zamijenio ju je euro. Njemačka je i dalje ekonomski moćna zemlja, ali malo tko se ne slaže s tvrdnjom da “ni Nijemci više nisu što su nekad bili”. I Hrvatska će uskoro – kao sto smo već spomenuli – zamijeniti svoju nacionalnu valutu kunu. Pa kada se to dogodi, više nećemo pretvarati kune u eure kako bismo štedjeli. Jer kuna više neće biti. Otići će u povijest kao što su otišli i dinar i marka i stotine drugih papirnatih valuta.

No što je s inflacijom? Kako ćemo se boriti protiv nje jednom kada svoju valutu nećemo moći promijeniti ni u kakvu “čvršću” valutu od eura?

Ne brinimo. Svoje eure moći ćemo promijeniti u – zlato. Zlato postaje nova njemačka marka. Nadajmo se da euro neće postati nova kuna ili nedajbože jugoslavenski dinar. Ali ako i postane – nema brige. Posjedovanje investicijskih zlatnih poluga i zlatnika omogućit će nam da se zaštitimo od bilo kakve vrste obezvrjeđivanja naše nove papirnate valute.

Jer zlato se ne može tiskati samo tako.

Ako ste odlučili svoju ušteđevinu pretvoriti u zlato, kontaktirajte nas s povjerenjem. Mi ćemo vam u tome pomoći, kvalitetno i diskretno.

Cijenjene klijente obavještavamo o novom radnom vremenu: ponedjeljak-petak 9-13 sati i 14-17 sati. U razdoblju od 13 do 14 sati ne primamo kupce.

X
Odaberite
Right Menu IconNazovite