Prodaja zlata u Europi ima dugu i bogatu tradiciju. Zlato je stoljećima smatrano izvrsnim sredstvom očuvanja vrijednosti imovine kroz duga vremenska razdoblja. Zbog toga je većina europskih valuta sve do početka 20. stoljeća bila izravno vezana uz vrijednost žute plemenite kovine. Papirnati je novac bilo moguće zamijeniti za zlatne kovanice iste nominale.
Danas se svijetu prodaja zlata obavlja ponajprije u investicijskom obliku, kao kontrainvesticija (hedge) za slučaj pada cijene drugih investicijskih klasa (gotovina, obveznice, dionice). U investicijskim se krugovima, naime, smatra da kada cijena zlata raste, cijena ostali investicijskih klasa u pravilu pada, i obrnuto.
Zlato se također koristi i kao sredstvo osiguranja u slučajevima izvanrednih osobnih i društvenih situacija.
Na području Europske Unije, pa tako i u Hrvatskoj, prodaja zlata u investicijskom obliku oslobođena je poreza na dodanu vrijednost.
Prodaja zlata obavlja se od strane uglednih trgovaca investicijskim plemenitim kovinama. Plemenit svojom tradicijom i iskustvom jamči vam kvalitetnu uslugu i vrhunske proizvode. Kontaktirajte nas i zatražite dodatne informacije.
Europska definicija investicijskog zlata
Pod prodajom investicijskog zlata, na što se u Europskoj Uniji ne plaća porez, podrazumijeva se:
- prodaja zlata u obliku zlatnih poluga mase najmanje jednoga grama, čistoće zlata najmanje 995 tisućinki (99,5 posto), koje je proizvela ugledna kovnica koja ima tehničku kompetenciju i sposobnost proizvodnje poluga u skladu sa zahtjevima tržišta plemenitih kovina. Neke zemlje Europske Unije, među kojima je i Hrvatska, u svome zakonodavstvu u skladu sa smernicama EU ograničavaju pojam investicijskog zlata na način da investicijsko zlato ne može imati masu manju od jednoga grama. Druge pak zemlje takvo ograničenje nemaju
- prodaja zlata u formi zlatnika proizvedenih nakon 1800. godine koji su bili ili su još uvijek službeno sredstvo plaćanja u zemlji izdavateljici. Samo zlatnici koji ispune taj uvjet, te još dva dodatna uvjeta – da su izrađeni od zlata čistoće najmanje 900 tisućinki (90 posto), te da im tržišna vrijednost nije veća od 180 posto vrijednosti zlata od kojega su izrađene – smatraju se investicijskim zlatom
Kad zakonodavac govori o sredstvu plaćanja u zemlji koja je zlatnik izdala, misli se na na činjenicu da investicijski zlatnih treba imati nominalnu vrijednost izraženu u državnoj valuti, npr. 10 funti, 20 franaka, 5 guldena…
Zlatnici s dodatnom numizmatičkom vrijednošću
Rijetke zlatne kovanica koje ispunjavaju sve kriterije da budu investicijski zlatnici, no koji istovremeno na tržištu dostižu cijenu 80 posto veću od vrijednosti zlata što ga sadrže – u Europskoj se Uniji ne smatraju investicijskima, te se na njihovu kupnju plaća porez na dodatnu vrijednost. Što to znači?
Uzmimo primjerice da je vrijednost čistoga zlata koje nastaje topljenjem pojedinog zlatnika 100 eura. Uzmimo također da isti zlatnik u izvornom, nerastopljenom obliku na tržištu može dosegnuti prodajnu cijenu od 200 eura. Prema zakonodavnim smjernicama Europske Unije, takav zlatnik se ne smatra investicijskim zlatnikom, te prodavatelj na njega mora obračunati porez na dodanu vrijednost. Kada zlatnik na tržištu ne bi vrijedio više od 180 eura, imao bi status investicijskog zlatnika, budući da mu vrijednost ne bi bila veća od 180 posto vrijednosti zlata što ga sadrži.
Za zlatnike koji zbog svoje više tržišne vrijednosti izlaze iz kategorije investicijskih zlatnika kažemo da imaju dodatnu numizmatičku vrijednost. Više informacija o zlatnoj i srebrnoj numizmatici možete pronaći ovdje.
