Potražnja za zlatom od strane središnjih banaka svijeta ne jenjava: kupuju Kinezi, Poljaci, Indijci, Česi, Kazahstanci…
Objavljeno 8.10.2026. | Globalni financijski i monetarni sustav pod snažnim je pritiskom rasta javnog duga i geopolitičkih napetosti. Tradicionalna imovina poput državnih obveznica gubi privlačnost među velikim invesstitorima. Zbog toga se događa i pomak u strategijama upravljanja deviznim rezervama velikog broja središnjih banaka, koje u značajnim količinama jačaju svoje rezerve u žutoj plemenitoj kovini. Taj je trend započeo tijekom pandemije korona virusa, ali sada sve više prerasta u dugoročnu strukturnu promjenu na globalnom tržištu. Čini se kako su čelnici znatnog broja središnjih banaka zaključili kako zlato opet treba biti temeljni stup monetarne sigurnosti.
Prema službenim podacima Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council), tijekom 2025. godine središnje su banke svijeta kupile više od 860 tona zlata. Snažna potražnja nastavila se i u prvim mjesecima 2026. godine, kada su zalihe središnjih banaka ojačane s dodatnih 244 tone zlata, što je bio rast u odnosu na prethodni kvartal od 17 posto. U rujnu je zabilježen dodatni skok, jer su središnje banke iskoristile privremenu korekciju cijene za još veći volumen kupnje.
Stručnjaci procjenjuju kako se u zadnjih 12 mjeseci u sefove središnjih banaka slilo između 750 i 850 tona novog zlata, što je svakako utjecalo na stabilnost, ali i rast cijene ove plemenite kovine.
Najveći kupci
Unutar spomenutog dvanaestomjesečnog razdoblja, najveći kupci bili su Narodna banka Poljske, koja je u od početka godine pa do kraja kolovoza kupila blizu 100 tona zlata. Time su njezine rezerve narasle na 648 tona, pri čemu je strateški cilj vodstva banke dosegnuti 700 tona rezervi.
Narodna banka Kine također je nastavila agresivno kupovanje. Službeni izvori tvrde kako su samo u kolovozu 2026. godine kineske zlatne zalihe ojačane za 20 tona, a u rujnu za dodatnih 21 tonu. Službene rezerve su time dosegnule 2.387 tona. No analitičari procjenjuju kako kineska središnja banka vjerojatno u svojoj bilanci ima znatno veće količine zlata, koje nisu javno objavljene.
Osim Poljske i Kine, i središnje banke Uzbekistana, Kazahstana, Indije i Češke također su bili aktivni kupci na globalnom tržištu plemenitih kovina.
Jedan od pokretača ovog trenda je želja za diverzifikacijom rezervi i smanjenjem ovisnosti o američkom dolaru. Zamrzavanje ruskih deviznih rezervi na Zapadu bio je signal menadžerima rezervi: papirnata valuta i obveznice u tuđim bankama ovise o tuđem obećanju. Fizičko zlato u vlastitom sefu ne nosi nikakav kreditni rizik i ne može se zamrznuti proizvoljnom odlukom.
Prema najnovijoj anketi Svjetskog vijeća za zlato iz 2026. godine, čak 89% ispitanih središnjih banaka očekuje daljnji rast globalnih zlatnih rezervi u idućih 12 mjeseci. Zlato je nedavno po ukupnoj vrijednosti unutar globalnih rezervi čak prestiglo europske i američke državne obveznice, što potvrđuje da se nalazimo u novom monetarnom dobu gdje fizičke zalihe imaju prednost nad papirnatim prinosima.
Kupite investicijsko zlato i srebro odmah! Naručite proizvode iz naše ponude pozivom na broj 01/236-5857 u radno vrijeme naše tvrtke, ili pak slanjem upita za ponudom putem formulara na našim web stranicama. Posjetite naš web shop i naručite investicijsko zlato i investicijsko srebro putem interneta, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.
