Amerikanci se iz petnih žila trude u idućih 60 dana uništiti dolar. Što to znači za zlato?
Prije nego bilo što kažemo o zlatu, najprije ćemo vam pojasniti tvrdnju o uništenju američkog dolara iz naslova ovog teksta.
A) Šanse da dolar bude uništen u iduća dva mjeseca nisu velike. Američki je dolar kroz povijest štošta preživio, pa će valjda i ovo što mu se upravo sada događa.
B) Tvrdnja da se američki političari baš ovog trenutka iz petnih žila sami trude potkopati povjerenje u svoju nacionalnu valutu nije nimalo kontroverzna. Situacija je izuzetno ozbiljna, i svaki upućeniji analitičar s lakoćom će vam ustvrditi kako izgledi da se to dogodi nisu nimalo beznačajni. Najveće svjetske banke već su oformile svoje krizne timove koji u tom smislu razmatraju različite scenarije, uključujući i scenarije globalne financijske apokalipse.
1/ Koga briga?
Zar je uopće važno što glupi amerikanci rade svojoj valuti? Zar svijet ne bi bio bolje mjesto bez američkog dolara?
Zemlje poput Rusije, Kine, Indije, Brazila zapravo priželjkuju skinuti sveprisutni američki zelembać sa svjetskog financijskog trona. No, bacanje dolara u prašinu, u ropotarnicu povijesti, nije nimalo lagan zadatak. Zašto?
Zato jer preko 70 posto svjetske trgovinske razmjene obavlja u američkim dolarima. Poduzetnici iz različitih zemalja svjesno odabiru da jedni drugima plaćaju u dolarima, čak i kada ne posluju sa Sjedinjenim Državama.
Kada zlatar iz Pakistana kupuje zlato u Južnoj Africi, južnoafrička kovnica plemenitih kovina Pakistancu žutu plemenitu kovinu ne želi prodati u pakistanskim rupijama, jer ne zna što će s njima. Pakistanske rupije jedva da netko želi u Pakistanu. Ta je valuta slabo cijenjena i gadno obezvrjeđena inflacijom (oko 50 posto godišnje). Pakistanac pak nije u mogućnosti u pakistanskoj banci nabaviti dovoljnu količinu južnoafričke valute kojom bi zlato kupio. Pakistan kao država naprosto nema izvor iz kojeg bi crpio južnoafrički rand za potrebe pakistanskog zlatara.
I Pakistanac i Južnoafrikanac, međutim, imaju dovoljnu količinu američkih dolara kako bi obavili transakciju. I to zato jer su njihove banke na neki način uspjele uspostaviti mehanizam jednostavne konverzije svojih lokalnih valuta (rupija i randa) u američku. Sve zemlje na svijetu (osim sankcioniranih: Rusije, Irana i Sjeverne Koreje) imaju taj mehanizam, on funkcionira prilično dobro, i milijuni poduzetnika diljem svijeta oslanjaju se svakodnevno na njega kako bi uspješno obavili novčane transakcije.
A što je posebno važno, dostojne alternative tom sustavu nema.
2/ Zašto nema alternative dolaru?
Vladimir Putin (ruski precje’nik) i Ši Žin Pin (kineski precje’nik) pokušavaju nešto učiniti po tom pitanju. Već desetljećima pompozno najavljuju bilateralne ugovore o konvertibilnosti ruske rublje i kineskog juana. Međutim, svjetska ih ekonomija uglavnom ignorira. Čak ih i njihovi lokalni poduzetnici, koji bi trebali biti na političkoj liniji, uglavnom ne šljive. Zašto? Zato jer ni oni sami ne vjeruju u svoje vlastite valute. Odnosno, vjeruju bitno manje nego dolaru.
Globalni sustav američkog dolara je, htjeli mi to priznati ili ne, razvijen tijekom mnogih desetljeća nakon drugog svjetskog rata kao dio slobodnog poduzetničkog odabira. Nitko na svijetu nije prisilio poduzetnike da koriste dolar. Amerikanci su doduše oružjem štitili dolarsku robnu razmjenu, ali nitko oružjem nije prisiljavao konkretnog pakistanskog zlatara i konkretnu južnoafričku kovnicu, te njihove konkretne banke, da posluju s inozemstvom u dolarima. Jer takva prisila nije moguća. Na težak je način tu životnu istinu naučio ruski precje’nik Putin. On je doduše silom osvojio dijelove Ukrajine, no veliki broj ljudi u okupiranim teritorijama sa strašću mrze rusku rublju, te nastavljaju prkosno koristiti ukrajinsku valutu hrivnju, a kad žele dugoročno štedjeti, upotrebljavaju američki dolar. Dakle, oružje nije dovoljno.
3/ Američki dolar bez Amerikanaca?
U cijeloj toj priči s globalnom dominacijom dolara postoji jedna totalno raspamećujuća istina, koje su svjesni samo vrlo dobro upućeni.
A ta istina glasi: izvor velike većine američkih dolara koji cirkuliraju izvan Sjedinjenih Država nije američka središnja banka FED.
Ne vjerujete što ste pročitali? Ponovimo još jednom. U svijetu trenutno postoje stotine i stotine milijardi dolara koje cirkuliraju među državama svijeta, a koje nikada u povijesti nisu posjetile ni jedan bankovni račun u SAD-u. Štoviše, one svoj život nisu ni započele u američkoj središnjoj banci FED, koja je formalno jedina ovlaštena da američke dolare kreira.
Pa tko je onda pobogu sve te silne milijarde američkih dolara stvorio ako nisu Amerikanci? Odgovor je jednako tako zapanjujuć. Stvorile su ih banke diljem svijeta: pakistanska banka, južnoafrička banka, kineska banka, saudijska banka, brazilska i egipatska banka.
Kako su ih pobogu stvorile? Kako to one uopće mogu? Stvorile su ih vrlo lako i jednostavno, kao što su to banke uobičajile činiti kroz mnoga stoljeća: sistemom frakcionalnog bankarstva.
Evo kako to ide. Pakistanska banka na svom računu ima milijun dolara koje je netko iz nekog razloga transferirao iz američke banke. Pakistanska banka na temelju tog pologa pakistanskom zlataru za potrebe kupnje zlata u Južnoj Africi odobri kredit od 10 milijuna dolara. I to je sve. Čiča miča, gotova priča. Devet milijuna američkih dolara je stvoreno ni iz čega u pakistanskoj banci. I to izvan Sjedinjenih Američkih Država, bez utjecaja američke središnje banke FED.
Netko će reći: kako možete to nešto stvoreno u pakistanskoj banci nazivati “američkim dolarom”? To nije lijepo od vas! Da? A tko ste vi da to određujete? Vas nitko ne pita za mišljenje.
Sve dok južnoafrička kovnica zlata prihvaća američke dolare kreirane u pakistanskoj banci kao da su američki, tko ste vi da se bunite?
4/ Kako amerikanci pokušavaju uništiti dolar već godinu dana?
Velika većina državljana Sjedinjenih Američkih Država zapravo nije svjesna činjenice kako je njihova nacionalna valuta istovremeno i valuta Pakistanaca i Južnoafrikanaca, Brazilaca i Egipćana, Saudijaca i Kineza. Amerikanci nisu svjesni koliko zapravo njihova valuta nije njihova, nego svjetska.
Ali to nije toliko velik problem. Pravi problem nastaje tek kada te činjenice nisu svjesni američki političari. Pa kad se njima dodaju mnogi nesvjesni financijski stručnjaci i analitičari, to potencijalno može prouzročiti eksplozivnu situaciju koja u paramparčad može eksplodirati kompletan globalni financijski sustav.
Globalni sustav zasnovan na dolaru počela je još prošle godine načinjati sama američka središnja banka FED, na čelu s guvernerom Jeromeom Powellom. Svojim je akcijama prouzročila globalnu nestašicu dolara. Banka je to učinila iz striktno uskih lokalnih (američkih) razloga. Naime, lokalna inflacija u Sjedinjenim Državama skočila je na 10 posto godišnje. A to je Amerikancima previše. Oni su naviknuli na inflaciju od 2 posto. Stoga su se američke monetarne vlasti odlučile zavrnuti pipicu likvidnosti kako bi tu inflaciju obuzdale. I to je načelno u redu. Ali kao neželjena posljedica te odluke stradao je pakistanski poduzetnik i njegova banka. I egipatski poduzetnik i njegova banka. I brazilski poduzetnik i njegova banka. Kako? Zašto?
Sjećate li se kako pakistanska banka stvara 9 milijuna dolara ni iz čega kao kredit pakistanskom poduzetniku? Pakistanska banka kredit ne može stvoriti dok na njezin račun ne sjedne milijun dolara “stvarnog” američkog novca, kreiranog u SAD-u. Zašto ne može? Riječ je naprosto o frakcionalnom sustavu stvaranja novca. Kako taj sustav funkcionira razjasnit ćemo podrobno nekom drugom prigodom. Zasad je dovoljno reći da je to bankarska konvencija koje se bankari diljem svijeta drže kao pijan plota i smatraju je svetinjom.
Pa kada Amerikanci zbog svojih unutrašnjih ekonomskih problema odluče zavrnuti pipicu i prestanu proizvoditi dolare za sebe, posljedično nastradaju poduzetnici diljem svijeta, što uključuje Pakistance, Egipćane, Brazilce… Naime, pakistanska banka ima problema nabaviti “početni dolarski kapital” za stvaranje novih kredita koje žele plasirati pakistanskim poduzetnicima. Pipica u Americi je zavrnuta, pa s dolarima oskudijevaju i Amerikanci, koji su na izvoru. Kako onda ne bi oskudijevali Pakistanci? I tako se u Pakistanu i drugdje u svijetu počne događati teška recesija.
Sada u potpunosti možete razumjeti čuvenu poslovicu koja kaže: kad američka ekonomija zakašlje, svjetska ekonomija dobije upalu pluća.
Što je novčana politika američke središnje banke FED restriktivnija, to je pakistanski poduzetnik sve više ugušen, jer mu njegova banka može ponuditi sve manje dolarskih pozajmica kako bi on poslovao sa svijetom. Kako se pakistanski poduzetnik sve više guši, a njegova banka ima sve manje izvora prihoda od kredita, tako bankari pokušavaju pronaći neku alternativu dolarskom sustavu.
“Ova nestašica dolara je grozna!”, misli si direktor pakistanske banke i nastavlja: “Moram smisliti neku alternativu! Hoćemo li barem pokušati nuditi kredite u kineskim juanima? Ili možda u bitcoinu?”
Nevolja je, kažu, majka svih inovacija. A pakistanski bankar i pakistanski poduzetnik u središtu su te nevolje. Koja je nesvjesno prouzročena zavrtanjem pipice američke središnje banke FED.
I tako se u mislima pakistanskog, egipatskog i brazilskog bankara počinju rojiti misli kako detronizirati američki dolar. Misli koje je potaknula američka središnja banka zatvaranjem pipice.
5/ Kako se američki političari iz petnih žila trude uništiti dolar u iduća dva mjeseca?
Nakon američke središnje banke FED, na redu za uništavanje američkog dolara su američki političari. Dok ovo pišemo, u Sjedinjenim Državama upravo traje golema politička drama vezana uz nešto što se zove “dizanje plafona za zaduživanje” (“raising debt ceiling”).
Što je “plafon za zaduživanje”? To je jedna specifično američka politička priča, koja uglavnom ne postoji u drugim zemljama. A posljedice te priče kada dolazi iz Sjedinjenih Država neizmjerno su veće i opasnije.
Naime, američki zakoni kažu kako postoji razina zaduženja države preko koje je izvršnoj vlasti protuzakonito ići. Ako bi recimo predsjednik SAD-a zadužio državu za više od 31,4 trilijuna dolara, koliki je trenutno zakonski plafon, mogao bi završiti u zatvoru. Plafon za zaduživanje može podići isključivo američki parlament, koji se sastoji od dva doma, gornji dom ili Senat i donji dom ili Kongres. Oba doma u tome moraju biti suglasna.
I tu nastaje problem. Većinu u Senatu drži jedna stranka (Demokrati), većinu u Kongresu druga (Republikanci). A oni nikako da se slože. Upravo među njima oko dizanja plafona traje žestoka svađa. Kao da su pas i mačka.
Republikanci tvrde kako je američki dug od 31,4 trilijuna dolara puno prevelik. Oni inzistiraju na tome da se ne bi smio povećavati. Striktno govoreći, oni su u pravu. Sjedinjene Države nagomilale su državni dug koji je višestruko veći od državnog duga bilo koje druge države u povijesti čovječanstva.
Demokrati pak žele trošiti kao da budućnost ne postoji. Oni ne žele rezati potrošnju. I zbog toga žarko žele podignuti plafon za zaduživanje daleko iznad 31,4 trilijuna, premda državni prihodi od poreza u SAD-u ni približno ne pokrivaju predviđene troškove. Što uključuje ne samo potrošnju za vojsku i socijalu, nego i plaćanje kamata na već postojeći dug.
Čini se, međutim, da ni Republikanci ni Demokrati nisu svjesni da povlačenjem konopca svaki na svoju stranu dovode u opasnost globalni financijski sustav!
Ako se u roku od dva mjeseca ne postigne dogovor, Sjedinjene Države više neće biti u stanju ispunjavati svoje financijske obveze prema svojim građanima i prema svijetu. Raspoloživi novac će biti potrošen, a novog više neće biti.
Jedan od glavnih razloga zbog kojeg je američki dolar zavladao svijetom kao vodeća valuta upravo leži u činjenici što ljudi diljem svijeta mogu slobodno kupovati američki državni dug. Kada te mogućnosti ne bi bilo, američki dolar ne bi bio na svjetskome financijskom tronu!
Pakistanska i južnoafrička banka koja posluje s američkim dolarom i koja svoje lokalne poduzetnike opslužuju kreditima u dolarima, američki dug u formi državnih obveznica koriste kao kolateralu. Kada u ruci drže američki dug, one se osjećaju sigurno. Smatraju naime da će im novac sigurno biti vraćen. No, ako se Republikanci i Demokrati ne dogovore, postoji opasnost da pakistanskoj i svakoj drugoj banci diljem svijeta novac američkog državnog duga možda neće biti vraćen.
Banke diljem svijeta potom će izgubiti povjerenje u američku državu, te posljedično i u američki dolar.
Ako se Republikanci i Demokrati u idućih 60 dana ne dogovore oko rezanja potrošnje ili oko dizanja plafona za zaduživanje, postoji opasnost da će se SAD oglušiti na plaćanje obaveza po svojem dugu.
A ako se to dogodi, većina analitičara se slaže kako nas čekaju u najboljem slučaju neizvjesna vremena, a u najgorem – svjetski gospodarski armagedon prouzročen potpunim gubitkom povjerenja u američku valutu kao općeprihvaćeno sredstvo poduzetničkog poslovanja.
6/ Što sve to znači za zlato?
Većina analitičara također se slaže da će se dvije američke stranke ipak na kraju dogovoriti. I Republikanci i Demokrati su naime svjesni da bi izostanak dogovora mogao prouzročiti grom i pakao.
No, ono što ni jedna od dviju američkih političkih stranaka nije svjesna jest da oni ne mogu kontrolirati kada bi se slom povjerenja u Sjedinjene Države, u njezin državni dug i u njezinu valutu mogao dogoditi.
Možda se američki političari dogovore kad već bude kasno.
Politička i ekonomska situacija u svijetu već je neko vrijeme vrlo nategnuta. Najprije nas je napala epidemija korona virusa, a nakon toga je Rusija napala Ukrajinu. Sve je to stvorilo hrpu neizvjesnosti diljem svijeta.
Koliko još dodatne neizvjesnosti svjet može podnijeti teško je reći. Možda još jako puno, a možda smo već na samome rubu?
U svakom slučaju, kada su takve stvari u pitanju, nikad nije loše igrati na sigurno. Bolje je osigurati se deset godina prerano nego jednu minutu prekasno.
Ako svijet izgubi povjerenje u dolar, cijena zlata odletjet će u nebo. A možda se dogode i nestašice.
I zbog toga je naša topla preporuka da već sada dodate barem nešto zlata u svoj investicijski portfelj.
Za kupnju zlata, kontaktirajte nas na 01/236-5857. Savjetujte se neobavezno s našim stručnjacima. Upit za kupnju i dodatne informacije možete poslati i putem formulara na našim web stranicama. A u našem web shopu Butik Plemenit narudžbu možete obaviti 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.
