5 razloga zašto se ne trebate bojati inflacije
Rast cijena potrepština, energenata, ali i drugih traženih proizvoda (među kojima su i plemenite kovine) snažno su privukle pozornost većine ljudi diljem svijeta. Bojazan od obezvrjeđivanja osobne likvidne imovine uvukao se među građane Hrvatske i regije. No, inflacije se zapravo ne treba bojati, jer strah nas može navesti da donosimo loše i neracionalne odluke vezane uz svoj novac. Inflaciju treba razumjeti, prigrliti i iskoristiti za jačanje vrijednosti svoje imovine.
Evo pet dobrih razloga zašto se zbog inflacije ne trebamo brinuti.
1/ Inflacija nas potiče da budemo oštroumni i snalažljivi
U vremenima kada cijene važnih proizvoda – poput hrane, odjeće i energije – nezadrživo rastu, najveći gubitnici su dijelovi društva s najnižim prihodima. Na tu su nesreću osobito ranjivi pojedinci i obitelji sa stalnim dohotkom, jer rast plaća najčešće ne prati rast cijena svakodnevnih potrepština. Nasuprot njima, cjenovni rast puno manje pogađa dobrostojeće pojedince, jer oni u pravilu imaju prihode iz većeg broja izvora. A ako smo dovoljno oštroumni i snalažljivi, inflacija nam otvara različite mogućnosti kako svoju imovinu čak i uvećati. Dakle, ako je vaša imovinska situacija dobra, ne brinite zbog inflacije. A ako je loša, učinite potrebne korake kako da je poboljšate, kako bi bili zaštićeni od nje.
2/ Inflaciju možemo iskoristiti kako bismo uvećali svoju osobnu imovinu
Inflacija ne uvećava samo nejednakost između bogatih i siromašnih. Ona također stvara i nejednakost proizvoda na tržištu. Ne rastu cijene svim stvarima jednako. Najveći cjenovni rast doživljavaju najtraženiji proizvodi, poput pšenice, ulja, energenata, ali i kovina. Istovremeno, cijene proizvodima koje manje trebamo stagniraju ili čak padaju. Kupci, naime, za isti novac mogu kupiti manje stvari, pa se zbog toga odriču kupnje onoga što im je manje važno, poput luksuzne odjeće, skupoga namještaja, i slično. Na taj nam se način otvara prilika da uvećamo svoju osobnu imovinu: pretvorimo li svoj novac u proizvode ili imovinu koja raste brže od stope inflacije, postat ćemo bogatiji.
3/ Inflacija nas usmjerava da razmišljamo o trajnim vrijednostima
Kao što smo već spomenuli inflacija stvara nejednakost ne samo među građanima, nego i među proizvodima i uslugama koje kupujemo. Kada cijene rastu, svako od nas samome sebi nužno sve češće počinje postavljati pitanja poput: “Je li mi ovo što kupujem zbilja toliko važno?” Ako ne možemo kupiti sve što poželimo, počinjemo razmišljati o tome da svoj novac utrošimo na kupnju stvari koje posjeduju trajnu vrijednost, dok smo istovremeno manje-više prisiljeni izbjegavati nepotrebne i besmislene kupnje. Ukratko, može se reći da postajemo svjesniji dobroga na uštrb lošega.
4/ Od inflacije uvijek postoji odgovarajuća zaštita
I baš zbog toga što se u doba inflacije proizvodi koje kupujemo raslojavaju na dobre i loše, na potrebne i nepotrebne, na atraktivne i neatraktivne, uvijek postoji mogućnost da svoju likvidnu imovinu zaštitimo od gubitka vrijednosti. Ultrabogati pojedinci svoj papirnati novac (dolare, eure, funte, franke) štite ulaganjem u goleme količine proizvoda čija cijena raste. No, kupnja velike količine brašna, ulja, benzina ili zemnog plina – čime bismo zaštitili svoju ušteđevinu – za nas, obične smrtnike nije osobito izvediva opcija. No, ulaganje u plemenite kovine, u male ili velike fizičke zlatne poluge, zlatne kovanice dostupno je i bogatima i siromašnima. Naravno, to nije jedina opcija, ali je zacijelo jedna od najelegantnijih, i to za širok krug ljudi.
5/ Moramo se naviknuti: inflacija je oduvijek bila s nama i bit će s nama zauvijek
Inflaciju smo počeli primjećivati tek u zadnjih nekoliko mjeseci, otkako je ona skočila na neviđene razine: šest posto, sedam posto, osam posto godišnje. No, tih i podmukao rast cijena traje oduvijek, otkako postoje papirnate valute. Ekonomski stručnjaci tvrde da je inflacija od dva posto godišnje “zdrava” za gospodarstvo. S tom se tvrdnjom možemo, ali i ne moramo složiti, no moramo biti svjesni što ona zapravo znači. Inflacija od 2 posto godišnje smanjit će vrijednost naše imovine za četvrtinu u razdoblju od 12 do 13 godina. Vaših 100 eura 2007. godine u slučaju dvopostotne godišnje inflacije u 2020. bi vrijedilo samo 75 eura. A to znači da se od inflacije moramo štititi ne samo u vremenima kada je ona neuobičajeno visoka kao danas, nego i u doba kada je “uobičajeno” niska.
====
Budite spremni iskoristiti prilike za zaštitu od inflacije. Budete li to činili uporno i konzistentno, globalni vam rast cijena ne može naškoditi. Jedan od načina da otklonite brigu jest i dugoročno ulaganje u plemenite kovine. Naravno, cijena investicijskog zlata i srebra može varirati, ali trend je prilično jasan. Početkom tisućljeća, zlato se na svjetskim tržištima prodavalo po cijenama od tristotinjak američkih dolara za uncu (31.1 gram). Dvadeset dvije godine kasnije, ista ta unca zlata danas vrijedi blizu dvije tisuće dolara.
Plemenite kovine nisu jedino sredstvo očuvanja vrijednosti osobne imovine. No, držati barem djelić svojih likvidnih sredstava u zlatu zacijelo nije na odmet. Takvo će vam ulaganje, lako je moguće, donijeti miran san, bezbrižnost i otklonit će strah za budućnost. Kupite investicijsko zlato i srebro još danas.