Banka Silicijske doline je propala i potom spašena. Što to znači za kretanje cijene zlata?

Svatko tko prati zbivanja u globalnoj ekonomiji kako bi pozicionirao svoj portfelj u investicijskom zlatu, nije mogao izbjeći pažljivo razmatranje događaja u američkom bankarskom sektoru proteklog vikenda (11. i 12. ožujak 2023).

U petak, 10. ožujka 2023., jedna od petnaest vodećih američkih banaka, Silicon Valley Bank (Banka Silicijske doline), proglasila je nesolventnost. Brojni analitičari tvrde kako je propast te banke posljedica izrazito neodgovornog vođenja poslovanja od strane menedžmenta, koji se poigravao ulozima deponenata kako bi maksimizirao profit. To je bilo učinjeno tako da banka nije osigurala svoja rizična sredstva na odgovarajući način kako to uobičajeno čine druge banke u Sjedinjenim Državama.

Krivci za propast banke

Silicon Valley Bank u američkim je razmjerima bila prilično velika banka, ali ipak ne toliko velika da bi mogla biti uvrštena među sistemski ključne banke. Zbog toga su mnogi analitičari tijekom vikenda špekulirali da bi ta banka od strane američke središnje banke FED mogla biti puštena da propadne, odnosno, da je država i centralna banka ne bi spašavale, niti trebale spašavati. Logika iza takvog stava bila je da je vodstvo banke isključivo krivo za propast te financijske institucije, te da bi njezino spašavanje moglo predstavljati krivi signal bankarskom sektoru da nekažnjeno smije poduzimati neodgovorne rizike u poslovanju. No posljedica nespašavanja bila bi da svi oni koji su držali novac u toj banci, pojedinci i tvrtke, ostali bez svojih depozita položenog na svojem računu iznad osigurane razine od 250 tisuća dolara.

Dodatna opasnost ukoliko SVB banka ne bi bila spašena leži u činjenici kako bi prvim danom radnoga tjedna nakon propasti banke, u ponedjeljak, 13. ožujka, moglo doći do širenja bankarske “zaraze” na druge banke u sustavu, te eventualne panike malih štediša koji bi nastojali izvući svoj novac i prebaciti ga u banke koje smatraju sigurnijima, ili pak izvaditi svoj novac iz banke i početi ga čuvati u gotovini.

Zbog svih tih razloga, u kasnim noćnim satima po američkom vremenu, američka središnja banka FED i državni organi za sanaciju banaka u Sjedinjenim Državama najavili su da će Silicon Valley Bank biti spašena novcem poreznih obveznika.

Skok cijene zlata

Da je kojim slučajem banka bila prepuštena na nemilost bankrotu, bijeg investitora diljem svijeta u ulaganja koja se smatraju sigurnima – poput investicijskog zlata i obveznica – najvjerojatnije bi kratkoročno poguralo njihovu cijenu naviše. Prve naznake za to već su primijećene u četvrtak i petak, kada se dogodio zamjetan porast potražnje za obveznicama vodećih zemalja razvijenog svijeta, među kojima su čak i zemlje poput Japana i Švedske, a ne sam obveznica Eurozone i Sjedinjenih Država. Slično se dogodilo i s cijenom zlata: ona je u svega par dana, nakon kratkoročnog pada, skočila s razine 1719 eura za uncu na 1825 eura za uncu (31,1 gram), odnosno, više od 6 posto.

Može se reći da spašavanje Banke Silicijske doline nije neočekivano. Kao što joj i samo ime govori, SVB banka u svom portfelju čuva novac najbogatijih i najutjecajnih ulagača iz Silicijske doline u Kaliforniji, odnosno, investitore-drmatore iz brzo rastućeg tehnološkog sektora. Primjerice, kada je proglašen bankrot te banke, jednoj od vodećih “stabilnih” kriptovaluta izražena u američkom dolaru, USD Coin (USDC), pala je vrijednost ispod 90 centi za dolar. A to se za “stabilnu” kriptovalutu takvog tipa smatra totalnom katastrofom.

Očito je da američki regulator nije smio dopustiti potpunu propast banke i zbog ekonomskih, ali i zbog političkih razloga.

Inflacijski test

Da kojim slučajem SVB banka nije bila spašena, investitori u zlato mogli su se nadati kratkoročnom dobitku. Zlato se u ova turbulentna vremena smatra sigurnom ulagačkom lukom koja nas štiti od iznenadnih ekonomskih šokova. No, sada kada je proglašeno bankovno spašavanje, kratkoročni pozitivan razvoj događaja na burzama plemenitih kovina više ne možemo sa sigurnošću računati.

Ipak, to ne znači da je opasnost za globalnu ekonomiju prošla. Prvi idući veliki test koji će usmjeriti vodstvo američke središnje banke FED dolazi već u utorak. Tada će, naime, biti objavljeni podaci o (pre)grijanosti američke i globalne ekonomije, u formi trenutne stope inflacije američkog dolara. Ako ta stopa bude neočekivano velika, zabrinutost ulagača zacijelo će ponovno porasti. Naime, većina analitičara smatra da će središnja američka banka FED polako zaustaviti radikalan rast kamatnih stopa na depozite, koji je u svega nešto više od godinu dana porastao od praktički nula posto na čak 5 posto. Razlog za tako dramatičan rast kamatnih stopa je upravo u rastu inflacije. No, ako inflacijski pokazatelji ne budu imali dovoljno snažan trend prema nižim vrijednostima, sasvim je moguće da će se rast kamatnih stopa nastaviti, a možda čak i ubrzati. A to će imati negativne posljedice na ekonomiju, te posljedično negativne posljedice na brojne ulagačke klase, među kojima i zlato.

Zlato – atraktivno sredstvo ulaganja

No, ako unatoč nepovoljnim inflacijskim kretanjima američke monetarne vlasti zaustave rast kamatnih stopa kako bi izbjegle slom na financijskim tržištima i u gospodarstvu, to će biti signal ulagačima da se više ne mogu pouzdati u čuvanje svoje ušteđevine u papirnatim valutama. I tada će ulagačke klase poput investicijskog zlata postati izrazito atraktivno mjesto parkiranja osobne imovine. Hoće li se to dogoditi uskoro? To nitko ne može znati sa sigurnošću. Ali jedna stvar jeste sigurna: to se mora dogoditi prije ili kasnije.

I upravo zbog toga je uvijek važno imati barem dio svojeg ulagačkog portfelja u investicijskom zlatu.