6 događaja, “crnih labudova”, koji bi cijenu zlata mogli lansirati u astronomske visine • Plemenit

Pojam “crni labud” označava neočekivan i iznenadan događaj koji dramatično mijenja naš pogled na svijet, ali mijenja i svijet sam po sebi. Kada se govori o “crnom labudu”, smatra se da je to negativan događaj koji ima katastrofalne posljedice. No, “crni labud” može biti i pozitivan. Primjerice, neki neočekivani događaj (“crni labud”) može prouzročiti da potražnja za zlatom u svijetu naglo poraste, i da zbog toga cijena zlata iznenada skoči. Ako posjedujete investicijsko zlato, takav bi vam “crni labud” mogao donijeti značajnu financijsku korist.

Ruska vojna invazija na Ukrajinu u veljači 2022. godine jedan je od “crnih labudova” koji smo doživjeli u posljednje vrijeme. Drugi takav događaj je izbijanje pandemije korona virusa početkom 2020 godine. U oba slučaja, samo nekoliko mjeseci ili tjedana prije nego što se “crni labud” dogodio, nitko nije mogao ni sanjati da će se on zbiti, a niti zamisliti njegove dugoročne posljedice. Posljedice oba ova događaja bile su strah, nesigurnost, tjeskoba i zabrinutost. No, bili smo svjedoci još jedne posljedice: “crni labud” u oba slučaja prouzročio je da potražnja za zlatom naglo poraste. U nesigurnim vremenima investitori koji žele sačuvati svoju osobnu imovinu okreću se upravo žutoj plemenitoj kovini.

Događaj koji bismo mogli opisati kao “crni labud” gotovo je nemoguće predvidjeti. Jer kada bi bio predvidljiv, ne bi se mogao nazvati “crni labud”. Za predviđanje “crnog labuda”, stoga, potrebno nam je puno mašte i špekulacije, ali i zrno hrabrosti. I kada sve to imamo, moramo biti spremni prihvatiti činjenicu da se naše predviđanje možda nikada neće ostvariti. Ipak, dobro je pripremati se za neočekivano, jer jedno je sigurno: život je prepun iznenađenja.

U tom smislu, nakon sveobuhvatnog razmatranja globalne političke i ekonomske situacije, došli smo do zaključka kako trenutno u svijetu postoji najmanje šest potencijalnih događaja koji bi mogli prouzročiti da cijena zlata na svjetskom tržištu bude lansirana u astronomske visine. Kolike su šanse da se ti “crni labudovi” doista i dogode? Odgovor na to pitanje prepuštamo vama, dragi čitatelju. Što se, pak nas tiče, mi ćemo te događaje samo pobrojati.

1/ Panika u bankarskom sektoru

U zadnjih nekoliko tjedana, bili smo svjedoci dramatičnih događaja u globalnom bankarskom sektoru. Nekoliko velikih banaka u Sjedinjenim Državama i Europi je propalo, među kojima je najzvučnije ime švicarska banka Credit Suisse. Kriza povjerenja u banke započela je u američkoj Banci Silikonske doline (Silicon Valley Bank), koja je u 48 sati doživjela golemo povlačenje depozita sa svojih računa, svojevrstan panični “napad na banku” malih štediša. Ovih dana dogodila se još jedna propast velike američke banke pod nazivom First Republic Bank, što je drugi najveći bankrot neke banke u američkoj povijesti. Središnje banke i država koordiniranom su akcijom ugasile požar, tako da se nakon nekoliko dana situacija u bankarskom sektoru smirila i stabilizirala. No, povjerenje u banke nije u potpunosti vraćeno. Nesigurnost i dalje tinja. Stoga nije nemoguće očekivati da će se panika jednom u budućnosti, u formi “crnog labuda”, opet ponoviti.

2/ Kineska invazija na Tajvan

Otkako je započela ruska invazija na Ukrajinu, mnogi analitičari izrazili su zabrinutost da bi se ruskim stopama mogla povesti i Kina. Višedesetljetni sukob o tome čiji je otok Tajvan, je li on suverena i nezavisna država ili je tek dio Narodne Republike Kine, u zadnjih par godina dramatično eskalira. Kineski režim ne želi ni čuti da Tajvan bude neovisan. Vodstvo NR Kine ustrajava u tome da je Tajvan samo još jedna kineska provincija. Analitičari tvrde kako je jedan od važnih razloga zašto Kina još uvijek nije pokušala vojno osvojiti Tajvan upravo neuspjeh Rusa u svladavanju Ukrajine, te jedinstvo Zapada u pomaganju ukrajinskoj strani. Kina si ne može priuštiti sankcije koje je doživjela Rusija. Ipak, svaka vlast je nepredvidiva, a osobito autoritarna vlast poput kineske. Stoga nije nemoguće da se Kinezi ipak odluče na invaziju Tajvana. A ako se to dogodi, pandorina kutija bit će otvorena. “Crni labud” nadvit će se nad cijelim svijetom.

3/ Atentat na predsjednika velike države

Politički atentat na vođu bilo koje države, bez obzira na njezinu veličinu, nije nimalo bezazlen događaj. No, ako se atentat, ili čak samo pokušaj atentata, dogodi na predsjednika neke velike države poput Rusije, Kine ili Sjedinjenih Država, to potencijalno može stvoriti golemu neizvjesnost na globalnoj razini. Istina je kako su politički vođe u pravilu iznimno snažno štićene osobe. No, neki vođe – poput ruskog predsjednika Vladimira Putina – svojim su se postupcima doveli u situaciju da njihova pozicija postane prilično krhka. U tom kontekstu, upravo je Vladimir Putin od svih predsjednika velikih država, trenutno potencijalno najranjiviji na pokušaj atentata. Zacijelo postoji priličan broj ljudi, čak i u vrhu ruskoga režima, koji bi Putina najradije vidjeli mrtvog. Pa, ako se takav atentat dogodi, neizvijesnost u svijetu naglo će porasti. Hoće li Putin preživjeti? Ako hoće, kako će se ponašati nakon atentata? Ako Putin neće preživjeti, tko će ga naslijediti i hoće li njegov nasljednik biti još gori i agresivniji? “Crni labud” u formi atentata može nam donijeti mnoštvo nepredvidljivih posljedica.

4/ Uspješna vojna ofenziva Ukrajine

Ukrajina se u ratu protiv Rusije pokazala kao dostojan protivnik čak i dok je pomoć sa Zapada pristizala na kapaljku. No, otkako u Ukrajinu stiže sve više zapadnoga oružja, mnogi analitičari smatraju kako nas uskoro, najkasnije do ljeta, očekuje golema ukrajinska vojna ofenziva na ruske položaje u okupiranim dijelovima Ukrajine. Hoće li ta ofenziva biti uspješna? Kako će ruski režim na čelu s Vladimirom Putinom reagirati ukoliko ona ostvari sve ključne ukrajinske ciljeve – oslobođenje cjelokupnog ukrajinskog teritorija do granica iz 1991. godine? Poznato je kako su Rusi osobito osjetljivi na ideju da poluotok Krim bude vraćen pod ukrajinsku kontrolu. Ako moćna ofenziva ugrozi rusku dominaciju na tom dijelu teritorija, hoće li rusko vodstvo rat dodatno eskalirati? Ako se eskalacija doista i dogodi, hoće li biti upotrijebljeno nuklearno oružje? Sve te prijetnje mogu značajno utjecati na ponašanje masa diljem svijeta, osobito na području investiranja.

5/ Eksplozija nuklearne bombe

Nuklearno oružje ima golemu razornu moć koja sve oko sebe pretvara u prah i pepeo. No, atomska bomba posjeduje još jedno važno svojstvo: njezina upotreba ima snažne psihološke posljedice na ljude. Tijekom povijesti postojanja nuklearnog oružja, osam zemalja koje su ga razvile izvršile su više od dvije tisuće manjih ili većih nuklearnih eksplozija u svrhu testiranja, od kojih je golema većina, više od 1700, izvršena od strane Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Sporazum o prestanku testiranja nuklearnog oružja sklopljen je 1990. godine između SAD-a, SSSR-a i Velike Britanije. Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja, međutim, nisu pristale na moratorij, te su nastavile s razvojem tog oružja i sporadično su detonirale svoje testne atomske bombe. Zadnja detonacija dogodila se na sjevernom dijelu Korejskog poluotoka 2017. godine. Od tada do danas čovječanstvo nije doživjelo atomsku eksploziju. No, s ratom u Ukrajini započele su nove bojazni oko mogućnosti uporabe nuklearne bombe. Ruski režim prijeti, i nitko sa sigurnošću ne može reći hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin pritisnuti crveni gumb, ili neće. Ako u ratu u Ukrajini nuklearna bomba bude upotrijebljena, bit će to vjerojatno jedan od najznačajnijih događaja u ljudskoj povijesti, koji će biti duboko urezan u pamćenje cijelog čovječanstva, te će značajno utjecati na ponašanje stotina milijuna investitora.

6/ Propast dolara kao globalne valute

Američki je dolar neprikosnoveni vladar svjetske ekonomije. Bez obzira trguje li Južna Afrika s Vijetnamom, Brazil s Novim Zelandom ili Saudijska Arabija s Japanom, svi oni za plaćanja roba i usluga u najvećem broju slučajeva koriste američki dolar. Status globalne valute stavlja Sjedinjene Američke Države u iznimno povlašteni gospodarski položaj, koji se prostire i na sve zemlje američke saveznice poput Australije, Kanade i zemalja Europske unije. A to zemljama koje nisu izravno u dolarskom sustavu nije ni malo po volji. Zbog toga već više od jednog desetljeća zemlje poput Kine, Rusije, Indije i Brazila pokušavaju razviti alternativu platnom sustavu zasnovanom na američkoj valuti. To im do sada nije još uspjelo, no to ne znači da jednom neće. Pa ako se to dogodi, odnosno, ako američki dolar prestane biti prihvaćen kao globalna valuta za ekonomsku razmjenu, to bi moglo imati nesagledive posljedice za sve zemlje koje se čvrsto oslanjaju na američki sustav. Hoće li se to dogoditi uskoro? Vjerojatno ne. No, nije na odmet pripremati se za svaku eventualnost, te u skladu s time strukturirati svoj investicijski portfelj.

====

Svaki od ovih šest događaja, “crnih labudova”, ako se doista ostvare, mogli bi kratkoročno ili dugoročno gurnuti cijenu zlata u astronomske visine. Ako se pak dva ili više njih ostvare odjednom, cjenovni rast zlata mogao bi biti još dramatičniji.

Naravno, kao što smo već napomenuli, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi da će se bilo koji od spomenutih događaja doista i zbiti. No, već i minimalna vjerojatnost za njihovo ostvarenje daje razloga da barem dio svoje imovine uložimo u investicijsko zlato.

Ako ste donijeli mudru odluku i odlučili kupiti investicijsko zlato, obratite nam se s povjerenjem. Kontaktirajte nas telefonski na broj 01/236-5857 u radno vrijeme naše tvrtke i zatražite neobavezan savjet naših stručnjaka. Upit možete poslati i putem formulara na našim web stranicama, a kupnju možete obaviti i u našem web shopu Butik Plemenit 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Dobro došli!