Investicijsko zlato i druge vrste ulaganja: usporedba
Investicijsko zlato ima nekoliko izvrsnih ulagačkih svojstava koje nema ni jedan drugi oblik investiranja. Zbog toga je primjereno i za prokušane ulagače, ali i ulagače početnike. Manje iskusni ulagači, međutim, često ne znaju mnogo o investicijskom zlatu, pa čak ni to da investicijsko zlato kao ulagačka mogućnost uopće postoji. Stoga možemo očekivati da će se informacija o njegovim svojstvima prije ili kasnije proširiti populacijom. Tada će zlato će zacijelo postati uobičajena imovina u mnogim ulagačkim portfeljima i velikih i malih investitora.
Ulaganje u zlato posebno je važno u vremenima kada vodeće svjetske valute bivaju obezvrijeđene tako što su goleme količine kreirane kako bi se svladala gospodarska kriza koja trenutno trese cijeli svijet.
Kako bismo bolje razumjeli jedinstvena ulagačka svojstva što ga posjeduje investicijsko zlato, usporedit ćemo ih sa svojstima drugih, poznatijih ulagačkih oblika. Kroz tu usporedbu, postat će jasni sve prednosti i nedostaci svakog od navedenih načina investiranja.
Investicijsko zlato i nekretnine
Ulagač početnik sa znatnijom financijskom imovinom, u našim se krajevima vrlo često odlučuje za investiranje u nekretnine. Prema dostupnim podacima, više od 85 posto hrvatskih građana ima barem jednu nekretninu u svojem posjedu.
Ulaganje u nekretnine ima smisla posebno u regionalnim uvjetima, zbog toga što državne vlasti još uvijek nisu uvele nekretninski porez. No, to ne znači da taj porez prije ili kasnije neće biti uveden, osobito stoga što je porez na nekretnine uobičajeni porez u zemljama Europske unije, ali i šire.
U tom smislu, ulaganje u investicijsko zlato zacijelo će dobiti prednost pred ulaganjem u nekretnine. Zakonodavne smjernice Europske unije, naime, izričito zahtijevaju od zemalja članica da investicijsko zlato mora biti oslobođeno od poreza na dodanu vrijednost.
Osim poreznih, ulaganje u investicijsko zlato ima i dodatnu praktičnu prednost. Nekretnine su relativno slabo likvidna imovina, za koju je potrebno dosta truda da bi bila pretvorena u papirnati novac. Nasuprot tome, investicijsko zlato može se lako, brzo i jednostavno prodati po tržišnoj cijeni koja se formira na svjetskim burzama svakih nekoliko minuta.
Također, za razliku od plemenitih kovina, koje je lako diskretno pohraniti i prenijeti izvan dosega socijalnih nemira i sukoba, nekretnine nije moguće nikamo ponijeti sa sobom. To ih čini ranjivim ulagačkim sredstvom, podložnim uništenju, što su mnogi naši građani iskusili tijekom ratnih razaranja od prije nekoliko desetljeća. Investicijsko zlato i u tom pogledu ima značajnu prednost.
Na kraju, treba napomenuti kako su cijene nekretnina u proteklim desetljećima, uz određene oscilacije, bile u uzlaznoj putanji. No, cijena zlata u istom promatranom periodu rasla je brže.
Investicijsko zlato i novčana štednja
Veliki broj naših građana, osim u nekretnine, svoj novac često i rado pohranjuje u bankama, u domaćoj, a još češće u inozemnoj valuti. Mnogi smatraju kako je štednja na računu u banci jedan od najsigurnijih oblika očuvanja vlastite likvidne imovine. Stoga ne treba čuditi podatak da su ukupni depoziti građana u hrvatskim bankama presegnuli 26 milijardi eura. Tu još treba dodati iznose štednje koji domaći štediše drže u stranim bankama, a za što ne postoje precizni podaci.
Zanimljivo je da većina tih novčanih sredstava nije oročena. Razlog je sasvim logičan. Banke, naime, na svaku, pa i oročenu štednju nude smiješno male kamate. Građani očito procjenjuju da se štednju ne isplati vezivati, nego ju je bolje imati odmah na raspolaganju.
Ulaganje u investicijsko zlato također ne donosi kamatu. No, kupnjom zlata omogućujete da vašem ulaganju raste cijena izražena u papirnatoj valuti.
Primjerice, vrijednost eura – jedne od vodećih svjetskih valuta u kojoj štedi većina hrvatskih građana – u zadnjih je dvadeset godina izgubila čak 40 posto svoje vrijednosti! Ono što ste prije dva desetljeća trebali platiti 100 eura, danas košta prosječno 140 eura. Istovremeno, cijena investicijskog zlata porasla je više od gotovo osam puta. To zapravo znači da je prosječna godišnja tržišna “kamata” na ulaganje u investicijsko zlato u spomenutom razdoblju bila veća od 10 posto!
Kada se zbroji pad vrijednosti eura u zadnjih dvadeset godina i rast cijene zlata u istom razdoblju, zaključujemo da su ulagači u zlato profitirali mnogostruko više nego ulagači u papirnati novac.
Investicijsko zlato i dionice
Dionice i udjeli u tvrtkama, odnosno, kompanijama smatraju se ulagačkim sredstvom znatnoga rizika, ali i potencijalno značajnog povrata na investiciju.
Zbog njihove potencijalne rizičnosti, mnogi stručnjaci ističu kako je mudro svoj novac u dionice ulagati raspršeno. To znači da ne kupujemo jednu, dvije ili tri dionice, nego u svom portfelju posjedujemo veći broj dionica. U slučaju ako jedna od njih na tržištu snažno izgubi na vrijednosti, pretpostavka je da to neće znatno narušiti vrijednost našeg portfelja zato jer je vjerojatnost da sve dionice iz portfelja istovremeno izgube vrijednost vrlo mala.
Zbog toga i postoje tzv. indeks fondovi, odnosno, fondovi strukturirani tako da u sebi zadrže veliki broj kvalitetnih dionica i udjela. Kada kupujete udjel u indeks fondu, tim udjelom zapravo stječete vlasništvo nad djelićem svih dionica koje se u tom fondu nalaze.
Mnogi indeks fondovi zasnivaju se na vodećim burzovnim indeksima. Jedan od njih je i popularni američki Dow Jones. Sličan indeks postoji i u Njemačkoj, a naziva se DAX. Budući da naši građani u velikoj mjeri gravitiraju njemačkoj ekonomiji, usporedit ćemo rast njemačkog DAX dioničkog indeksa u zadnjih dvadeset godina s rastom cijene investicijskog zlata.
Vrijednost DAX indexa u 2000. godini kretao se na razini od oko 6800 bodova. Danas je on dostigao iznos od 11.000 do 12.000 bodova, ako ne uzmemo u obzir kratkotrajan ovogodišnji pad ispod 9000 u jeku prvog vala korona epidemije. To znači da je vrijednost jednog od najrizičnijih, i potencijalno najprofitnijih ulaganja na svijetu, u dvadeset godina porasla za oko 60 posto.
Istom vremenskom razmaku investicijsko zlato ostvarilo je cjenovni rast od 800 posto!
Investicijsko zlato i obveznice
Ulaganje u državne i privatne obveznice u zadnjih je nekoliko desetljeća bilo jedno od najatraktivnijih ulaganja. U našim krajevima, međutim, privatni pojedinci relativno malo poznaju tu ulagačku kategoriju. Ona je zacijelo puno manje poznata od, primjerice, ulaganja u nekretnine, dionice ili gotov novac, ali svakako je poznatija nego ulaganje u investicijsko zlato.
Povrat na ulaganje u obveznice zahtijeva razdoblje sigurnosti i vjere da će entiteti čije obveznice posjedujemo imati sposobnost povrata sredstava u dužem vremenskom razdoblju. Izdavatelji obveznica kojima možemo vjerovati jesu stabilne velike kompanije ili države. Zbog toga, primjerice, njemačke ili švicarske obveznice imaju vrlo visoku reputaciju među ulagačima. Za Njemačku i Švicarsku, naime, smatra se da će biti u stanju servisirati svoje obveznice bez ikakvih teškoća.
No, jesu li te pretpostavke točne? Upravo se nalazimo u okolnostima značajne krize povjerenja, prouzročene između ostalog i epidemijom korona virusa. Nemiri i prosvjedi diljem Europe potaknuti oštrim mjerama protiv širenja epidemije ugrožavaju stabilnost mnogih država, pa tako i onih najstabilnijih.
Cijena investicijskog zlata, istovremeno, od početka izbijanja epidemije raste strelovito. Poznato je da u doba neizvjesnosti i nesigurnosti cijena zlata u pravilu značajno raste.
Ipak, uspoređujemo li sentiment što ga tržište ima prema kvalitetnim obveznicama u odnosu na sentiment što ga ima prema zlatu, mogli bismo reći da su oba prilično slična. Stoga bi možda mudar ulagač trebao razmisliti i ravnomjerno rasporediti sredstva unutar svojeg porftelja n a obje ulagačke kategorije.
Investicijsko zlato kao umjetnine i starine
Od svih ulagačkih oblika, ulaganje u umjetnine i starine vjerojatno je najmanje poznato u općoj populaciji. Za tu vrstu investiranja potrebno je dosta znanja i vještina, oštro oko i malo posebne vrste sreće.
Kad govorimo o umjetninama i starinama, ne govorimo samo o umjetničkim djelima renomiranih slikara i kipara. Tu spadaju i antikni namještaj, knjige, te drugi vrijedni predmeti iz povijesti, poput oldtimer automobila.
Teško je procjenjivati povrat na uloženo pri kupnji starina i umjetnina. Sposobnost rasta njihove cijene laiku je vrlo teško predvidljiva.
No, kada govorimo o starinama i umjetninama iz konteksta investiranja u plemenite kovine, svakako treba spomenuti ulaganje u povijesne zlatne i srebrne kovanice.
Riječ je o kovanicama koje su u proteklim stoljećima bile sredstvo razmjene roba i usluga. Izdavali su ih u pravilu suverene države, koje su jamčile njihovu kakvoću i standardnu čistoću plemenite kovine od koje su bile izrađene. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća njihovu je funkciju na tržištu preuzeo papirnati, te zatim i digitalni novac.
No, zlatnici i srebrnjaci iz starih vremena nisu izgubili na vrijednosti. Dapače, mnoge od tih kovanica postale su numizmatički iznimno vrijedne i tražene.
Kod tih zlatnih i srebrnih kovničkih izdanja dogodio se efekt akumulacije vrijednosti. Pojedine kovanice od plemenitih poskupjele su ne samo zato jer je porasla cijena plemenite kovine od koje su izrađene. Već bi samo taj cjenovni porast opravdao investiciju.
Pojedine kovanice od zlata i srebra poskupjele su i zato jer im je porasla numizmatička vrijednost.
I upravo ta dvostruka kombinacija cjenovnoga rasta čini ih posebno atraktivnima za ljubitelje ulaganja u umjetnine i starine.
Povijesne zlatne kovanice predstavljaju investicijsko zlato posebne kategorije.
Zaključak: zašto razmatrati ulaganje u zlato?
Kao što smo u ovom tekstu jasno pokazali, postoje mnogi razlozi zašto bi prekaljeni investitor u različite ulagačke forme trebao razmisliti o uvrštavanju investicijskog zlata u svoj portfelj.
Također je jasno da investicijsko zlato ima veliku atraktivnost i za one koji se tek okušavaju u ulaganju.
No, znači li to da prednosti što ih nudi ulaganje u plemenite kovine opravdavaju nagle promjene u ulagačkom portfelju? Znači li to da svaki ulagač doslovno preko noći treba rasprodati većinu ili čak sva svoja postojeća ulagačka sredstva – nekretnine, dionice, obveznice, umjetnine i gotovinu – i umjesto svega toga odabrati isključivo investicijsko zlato?
Mudar ulagač će hladne glave, pažljivo strukturirati svoj portfelj tako da u njega uključi različite vrste ulagačkih sredstava. Mudar će investitor u svoj porftelj uključiti sva ulagačka sredstva za koje smatra i osjeća da mu mogu biti od koristi.
Investicijsko zlato jedan je od važnih, i do sada još nedovoljno otkrivenih oblika ulaganja. Od ulaganja u zlato vaš će porftelj sasvim sigurno dugoročno imati značajne koristi.
