Plemenit

Zašto cijena zlata tako naglo skače i pada?

Rast i pad cijene zlataNa svjetskim su burzama cijene dionica aviokompanija porasle, a cijena zlata se spustila. Premda je svjetska zrakoplovna industrija jedva dosegnula 10 posto prometa što ga je ostvarivala u isto vrijeme prošle godine, investitori su pohrlili u kupnju njezinih vrijednosnih papira.

Istovremeno, zlatom se na svjetskim burzama trgovalo po cijenama nižim za gotovo pet posto u odnosu na početak mjeseca.

Postoji li logika u ovom neobičnom kretanju cijena zlata i vrijednosnica?

Ulagači žele čuti dobre vijesti

Glavni pokretač cjenovnoga skoka jedne od najpogođenijih industrija na svijetu globalnom pandemijom najvjerojatnije je – stručnjaci procjenjuju – najava dobrih rezultata u razvoju cjepiva protiv korona virusa. Očito je da ulagači žarko žele čuti dobre vijesti: povratak svjetske ekonomije na staro, predvirusno poslovanje. Pa ako se cjepivo otkrije i primijeni, investitori zaključuju, poslovanje svjetskih aviokompanija naglo će se poboljšati i u tom smislu kupnja njihovih dionica sasvim je opravdana.

Nasuprot tome, zlato se smatra sigurnom lukom u trenucima krize i ekonomskih izazova. Stoga, ako otkriće i primjenu cjepiva protiv korona virusa smatramo najavom boljih gospodarskih dana, kupnja zlata izgubit će na značenju, zar ne?

Doduše, ulagači u zlato nemaju razloga previše se žaliti. Ako pogledamo jednogodišnje razdoblje, odnosno, ako usporedimo stanje iz istog mjeseca prošle godine, lako ćemo ustanoviti da je cijena zlata s oko 1330 eura za uncu porasla na današnjih oko 1560 eura, što je rast od golemih 17 posto. Dionice aviokompanija, pak, u istom su razdoblju u potpunosti desetkovane.

No, je li rast cijene dionica u zrakoplovnoj industriji preuranjen? I je li korekcija cijene zlata na svjetskom tržištu stigla prebrzo?

Tržište je uvijek u pravu

Mudri analitičari stanja na burzama reći će: tržište je uvijek u pravu. Ako deseci i stotine tisuća ulagača istovremeno smatraju kako je došlo vrijeme promjene, promjena će se dogoditi. Pojedinac protiv toga ne može učiniti ništa.

No, pojedinac svakako može razmišljati pojedinačnom logikom, a ne logikom gomile, i na taj se način zaštiti od toga da ne bude pregažen stampedom mnoštva na jednu ili na drugu stranu.

U tom smislu, svaki ulagač u zlato, ali i u bilo koji drugi ulagački instrument (dionice aviokompanija spadaju među njih) mora biti svjestan trenutnog stanja stvari na tržištima svijeta.

A to stanje stvari otprilike je ovakvo: svaki proizvod ili usluga koje možete kupiti ne dolaze u neograničenim količinama. Bez obzira bila to zrakoplovna karta, zlato, omekšivač za rublje ili podučavanje baleta, svaku stvar treba proizvesti i dostaviti kupcu, što košta. Košta truda, vremena, energije i kapitala.

Trenutno, neograničeno, besplatno

No, postoji jedan proizvod u globalnoj ekonomiji koji se može proizvesti trenutno, u neograničenim količinama, potpuno besplatno. Taj proizvod čini točno polovicu svega čime trgujemo, polovicu onog što kupujemo ili prodajemo. Taj proizvod sastojak je svake transakcije na svijetu, bez obzira kupovali zrakoplovnu kartu, zlato, omekšivač za rublje ili podučavanje baleta.

Taj proizvod je – novac kakvog poznajemo iz naših novčanika. Nekada smo ga zvali “papirnati novac”, ali on to već nekoliko desetljeća nije. On sve više postaje elektronički novac koji skače s kontinenta na kontinent u roku dok ste rekli keks.

I upravo u toj njegovoj sposobnosti da u trenutku bude stvoren ni iz čega, utipkavanjem brojki na zaslonu računala, da bude stvoren besplatno i u neograničenim količinama, te da bude u trenutku bude potrošen desecima tisuća kilometara daleko leži tajna naglih cjenovnih fluktuacija, rasta i pada cijena na svjetskim tržištima.

Jedini razlog zašto cijene različitih proizvoda i usluga ne rastu i ne padaju još brže nego što to trenutno čine jest – opreznost onih koji svojim korisničkim imenima i lozinkama, odnosno PIN-ovima, pristupaju svojim elektroničkim bankama na mobitelima i računalima.

Zlato i mediji

Sasvim je moguće zamisliti da milijarda ljudi odjednom pristupi svojem mobilnom bankarstvu i doslovno u nekoliko sekundi pokuša istovremeno kupiti dionice aviokompanija. Ako bi svatko od njih kupio dionica u vrijednosti od samo 1000 eura, to bi u nekoliko sekundi prouzročilo rast njihove cijene u iznosu od tisuću milijardi!

I obratno, ako bi svaki od milijarde ljudi istovremeno posjedovao 1000 eura spomenutih dionica, nije nemoguće zamisliti da bi – zbog njihove iznenadne i trenutne prodaje – cijena tih dionica u nekoliko sekundi mogla pasti za isti taj nevjerojatan bilijunski iznos.

Dakle, suvremena tehnologija u svjetska je tržišta unijela značajnu opasnost od trenutnih, sekundnih naglih skokova i padova cijena bilo čega, pa tako i dionica aviokompanija i zlata.

Više nije u pitanju vrijedi li nešto za cijenu po kojoj se prodaje na burzama. Sada je igra sasvim drugačija: pitanje je uvijek i samo koliko mnoštvo ljudi vjeruje da je nešto vrijedno te cijene. Ako mnoštvo vjeruje da je nešto vrijedno, cijena će u tom trenutku biti visoka. I obrnuto, ako se sentiment preko noći promijeni, cijena će naglo pasti.

A tko određuje hoće li se u nešto vjerovati ili ne? Aviokompanije? Proizvođači omekšivača za rublje? Baletni stručnjaci? Trgovci zlatom? Ne. Hoće li ljudi u nešto vjerovati ili neće, određuju mediji – internetski portali, televizija, radio, novine, proizvođači javnog mnijenja… I tu i tamo, pokoja crkva, za istinske vjernike u Boga (kojih je, čini se, sve manje).

Zlato je izravna konkurencija novcu

Možda ste primijetili, o zlatu se u medijima ne govori puno. Plemenite kovine većini su medijski najjačih igrača potpuno nezanimljive. A možda ne bi bilo loše o njima govoriti više. Za to postoji prilično dobar razlog.

Naime, ako razmislite dobro, zlato je izravna konkurencija novcu iz vaših novčanika. Novcu koji se manifestira ili kao papirnata gotovina ili kao elektronički novac koji trošimo “peglanjem” kreditnih kartica.

No za razliku od novca iz vaših novčanika, zlato ima neka sasvim drugačija svojstva. Zlato se ne može proizvesti ni iz čega, trenutno, utipkavanjem brojki na ekranu računala ili tiskanjem na papiru vrijednom nekoliko lipa. Zlato se ne može proizvesti besplatno. I zlato se ne može proizvesti u neograničenim količinama.

Iskreno i pošteno zlato

U tom smislu, za razliku od novca iz novčanika, zlato može biti iskreno i pošteno. Novac u novčaniku ne može. Novac u novčaniku danas može vrijediti puno, a sutra doslovno ništa. I to je razlog zašto mudri ljudi dio svoje ušteđevine pohranjuju u žutu plemenitu kovinu. Ne sve, da budemo jasni! Za zlato se, naime, ne može danas izravno kupiti zrakoplovna karta ili omekšivač za rublje. Zlato nigdje na svijetu nije službeno sredstvo plaćanja. Ako ga želite potrošiti, zlato morate najprije promijeniti u papirnatu valutu, odnosno, u elektroničku valutu koju možete potrošiti “peglanjem” kreditne kartice.

Sve dok se zrakoplovne karte i omekšivač za rublje neće moći izravno kupovati za zlato, novac iz naših novčanika imat će važnu ulogu u našim životima. I to je u redu. Na tu činjenicu moramo obratiti pozornost dok razmišljamo o kupnji svega, pa i zlata.

No, hoćemo li uvijek na novac iz naših novčanika gledati s povjerenjem? Hoćemo li uvijek smatrati da papirnata i elektronička valuta, unatoč tome što se mogu proizvesti trenutno i u neograničenim količinama, ima vrijednost za koju ćemo biti voljni mijenjati zrakoplovne karte i omekšivače za rublje? Nadajmo se da hoćemo.

Možda će se ta vrijednost zbog goleme proizvodnje papirnatog i elektroničkog novca malo-pomalo smanjivati. Možda ćemo povjerenje u valute malo-pomalo gubiti. A možda i naglo. Preko noći.

Ili pak to povjerenje nećemo, unatoč svemu, izgubiti nikada? Možda je upravo temeljna vrijednost papirnatog ili elektroničkog novca u tome da se može proizvesti odmah, besplatno i u neograničenim količinama, te u sekundi prebaciti s jednog kraja svijeta na drugi.

Hoćemo li, dakle, u papirnati i elektronički novac imati povjerenje zauvijek, ili ćemo ga prije ili kasnije izgubiti? To nitko na svijetu ne može znati.

Zato je dobro uvijek imati barem malo zlata pri ruci.

Možda će vas zanimati i ovo: