Zarada s hrvatskim narodnim obveznicama od 7 do 17 posto, s investicijskim zlatom znatno viša

Isplate glavnice, kamate i bonusa za kupce prve velike tranše hrvatskih narodnih obvezica, započele su u prvoj polovici ožujka ove godine. Riječ je o narodnim obveznicama s rokom dospjeća od 24 mjeseca, koje su na tržište puštene potkraj veljače i početkom ožujka 2023. godine uz golem interes građana i gospodarstva. Tržište je tada apsorbiralo hrvatske obveznice u ukupnoj vrijednosti od oko dvije milijarde eura.

Sada kada imamo prvo iskustvo s narodnim obveznicama, odgovaramo na pitanja: (1) koliko se njihova kupnja isplatila, (2) je li mudro nastaviti ulaganje u novu tranšu s dospjećem u 2027. godini, i (3) koliko bismo zaradili da smo umjesto obveznica u zadnje dvije godine uložili u zlato?

Usporedba: zlato vs. obveznice

Računica dobitka ulaganja u zlato za razdoblje od dvije godine prilično je jednostavna. Cijena grama zlata početkom ožujka 2023. godine na svjetskom tržištu iznosila je malo iznad 55 eura. Dvije godine kasnije, isti taj gram prodavao se po cijeni od oko 86 eura za gram, što iznosi dvogodišnji rast od 56 posto, ili oko 28 posto godišnje.

Kada se pak pokuša izračunati dobitak što ga je stekao ulagač u prve hrvatske narodne obveznice, stvar je malo kompliciranija. Najveći postotni dobitak imali su ulagači s najmanjim mogućim ulogom od 500 eura, a koji su svoj ulog odlučili držati u obveznicama do kraja njihova dospjeća. Takvi ulagači su, osim godišnje kamate od 3,65 posto, stekli pravo isplate dodatne premije “za strpljivost” od 50 eura, bez obzira na visinu uloga.

Dakle, ako uzmemo u obzir najpovoljniju varijanta, ulagač koji je u hrvatske obveznice uložio 500 eura, nakon dvije godine stekao je dobitak od  36,50 eura na ime kamate i 50 eura na ime premije, što ukupno iznosi 86,50 eura ili 17,30 posto u dvije godine, odnosno 8,65 posto godišnje. Radi se o prilično atraktivnom postotku, koji se, međutim, značajno smanjuje što je ulog veći.

Primjerice, za ulog od 10.000 eura, računica je postotno gledajući puno nepovoljnija. Kamata za navedeni ulog u dvije godine iznosi 780 eura, te zajedno s premijom od 50 eura, konačni dobitak je 830 eura. U odnosu na glavnicu, godišnji procentualni dobitak u tom slučaju iznosi svega 4,15 posto. Dakle, što je uložena glavnica veća, postotni dobitak je manji.

Ako pak istu tu računicu napravimo za zlato, dvogodišnji dobitak za ulagača u žutu plemenitu kovinu s glavnicom od 500 eura bio bi 280 eura, a za ulagača s glavnicom od 10.000 eura bio bi čak 5.600 eura! Dakle radi se o dobitku koji je tri puta veći od dobitka što ga je stekao ulagač u obveznice.

Rizici ulaganja u obveznice vs. zlato

Ulaganje u obveznice smatra se relativno niskorizičnom investicijom. Dva su glavna rizika ulaganja: valutni rizik i rizik bankrota države. U ovom trenutku, Hrvatska kao država eurozone smatra se da ima stabilan politički i ekonomski sustav koji je dobro integriran u europsku ekonomiju. Zbog toga je investicija u hrvatske obveznice sigurna.

Kada je riječ o ulaganju u fizičko zlato, ono je u zadnja dva desetljeća dramatično ojačalo reputaciju na financijskim tržištima, postavši prvoklasno ulagačko sredstvo. Što to znači? Vodeći investicijski stručnjaci smatraju kako je prvoklasno ulagačko sredstvo vrsta ulaganja koje treba imati svoje mjesto u svakom investicijskom portfelju. Otkako je investicijsko zlato uvršteno u kategoriju prvoklasnih ulaganja, na njegovoj je osnovi moguće, primjerice, dobiti hipotekarni, ali i druge vrste kredita. To pokazuje dugoročno povjerenje vjerovnika da će zlato uvijek biti moguće unovčiti kao kolateral u slučaju neuredne kreditne otplate. Taj status, primjerice, imaju i njemačke državne obveznice, američke obveznice, prvoklasne nekretnine i slično.

To efektivno znači da je ulaganje u zlato po rangu najmanje toliko sigurno koliko je sigurno ulaganje u hrvatske državne obveznice, ako ne i sigurnije.

Osim sigurnosti ulaganja, treba uzeti u obzir i volatilnost, odnosno, njihanje cijene. Za hrvatske državne obveznice smatra se da je njihova isplata neupitna, stoga se ne očekuje pad njihove vrijednosti ispod vrijednosti glavnice. Što se pak tiče cijene zlata, ona na svjetskom tržištu može rasti, ali i padati. No, povijesni pokazatelji govore u prilog tezi da je zlato trenutno u dugoročnom trendu rasta. Razlog za taj trend leži upravo u sve većoj zaduženosti država, a upravo je jedan od motora te zaduženosti – izdavanje državnih obveznica poput onih hrvatske države.

Na sreću, Republika Hrvatska još uvijek ima relativno povoljan omjer zaduženosti u odnosu na bruto društveni proizvod (manje od 80 posto), no trend tog zaduženja je u usponu, s time da je neposredno prije uvođenja eura u hrvatski monetarni sustav zaduženje doživjelo blagu korekciju. No, izdavanjem novih tranši obveznica, realno je očekivati da će ukupna stopa zaduženja hrvatske države dugoročno nastaviti rasti.

A upravo takvi dugovi na globalnoj razini predstavljaju glavni motor rasta cijene zlata.

Ako ste zainteresirani za ulaganje u investicijsko zlato, nazovite nas odmah na 01/236-5857 i zatražite savjet ili ponudu.