Zlatnici Latinske monetarne unije
Premda svaki zlatnik Latinske monetarne unije ima drugačiji dizajn obversa i reversa, svi zlatnici imaju identične mjere: ukupnu masu, promjer, debljinu, te čistu masu zlata.
Četiri europske zemlje – Francuska, Belgija, Italija i Švicarska – sklopile su 1865. godine formalni dogovor kojim su se obvezale da će izdavanje zlatnih i srebrnih kovanica u svojim nacionalnim valutama uskladiti tako da sve imaju identične mjere. Taj dogovor nazvan je Latinska monetarna unija, a tom su se dogovoru u iduća četiri desetljeća priključile i brojne druge zemlje, među kojima su najznačajnije Austro-Ugarska Monarhija, Španjolska, Grčka, Srbija, Rumunjska, Bugarska i Venezuela.
Zbog toga su zlatnici Latinske monetarne unije u Europi široko rasprostranjeni, te se još i danas koriste kao sredstvo očuvanja vrijednosti osobne likvidne imovine, kao svojevrstan ostatak slavne europske monetarne prošlosti.
Prodaja zlata u formi zlatnih kovanica Latinske monetarne unije
Ako želite kupiti neki od zlatnika Latinske monetarne unije, provjerite raspoloživost slanjem upita. Također, u svojoj ponudi imamo i druge investicijske zlatnike i zlatne poluge. Zatražite ponudu ili nas kontaktirajte. Prodaja zlata Plemenit obavlja se u našem središnjem uredu u Zagrebu.
Dugogodišnje plodonosno iskustvo na regionalnom tržištu investicijskih plemenitih kovina osigurava nam izvrsnu tržišnu poziciju. Za svaki kupljeni proizvod od zlata ili srebra izdajemo jedinstveni certifikat Plemenit o izvornosti i kakvoći. Kada kupujete zlatne poluge ili kovanice Plemenit, možete biti sigurni da dobivate kvalitetnu i sigurnu uslugu.
Zlatnici Latinske monetarne unije – opis i svojstva
Zlatnici Latinske monetarne unije izdavani su u različitim nominalama i kovani su od različitih metala, no danas su nedvojbeno najrasprostranjenije zlatne kovanice nominale 20 novčanih jedinica svake pojedine zemlje članice Unije. Razlog za to jest što su upravo ti zlatnici bili najčešće kovani u masovnim serijama.
Tako je, primjerice, Francuska kao dio svoje obveze izdavanja zlatnika kovala zlatnike nominale 20 francuskih franaka, Belgija je proizvodila zlatnike nominale 20 belgijskih franaka, Švicarska zlatnike nominale 20 švicarskih franaka, a Italija zlatnike od 20 lira. Austro-Ugarska Monarhija, nakon što se neformalno priključila Latinskoj monetarnoj uniji počela je proizvoditi zlatnike dualne nominale od 8 florina i 20 franaka, Srbija je izdavala zlatnike od 20 dinara, a Grčka je u optjecaj pustila zlatnike od 20 drahmi.
Sve su te kovanice od 20 novčanih jedinica imale identične mjere: promjer im je bio 21,5 milimetara, debljina 1,25 milimetara, ukupna masa kovanice iznosila je 6,45 grama, a budući da je svaka kovanica bila izrađena od 90 posto zlata i 10 posto neplemenitih metala (obično bakra), čista masa zlata kovanice iznosila je 5,80 grama ili 0,1867 unci.
Zahvaljujući standardizaciji, zlatnici Latinske monetarne unije slobodno su cirkulirali unutar zemalja članica Unije, i na taj je način među državama poticana robna razmjena. Razdoblje Latinske monetarne unije, koja se održala sve do početka 20. stoljeća, bilo je jedno od ekonomski najnaprednijih razdoblja u povijesti Staroga kontinenta.
Budući da su se proizvodile u stotinama milijuna primjeraka, zlatnici Latinske monetarne unije često se mogu naći u posjedu europskih građana, što, dakako, uključuje i građane regije južne i jugoistočne Europe. Zbog svoje čestoće, ti zlatnici nemaju znatnu numizmatičku vrijednost, tako da se i danas mogu koristiti rame uz rame sa suvremenim investicijskim zlatnim bulionima kao sredstvo očuvanja likvidne imovine.
Kontaktirajte nas i zatražite ponudu. Privatnost, diskrecija, te standardna europska usluga ključni su dijelovi poslovne strategije Plemenit. Obratite nam se s povjerenjem.
