Naši kupci se pitaju: koja je razlika između zlatnog dukata i investicijskog zlata? Evo odgovora!

Jedno od čestih pitanja što ih postavljaju naši klijenti vrlo je zanimljivo. A to pitanje glasi: “Koja je razlika između popularnog zlatnog dukata Franje Josipa i investicijskog zlata općenito?”

Austrougarski zlatni dukati izuzetno su popularni u našim krajevima. Oni se još i danas proizvode u glasovitoj austrijskoj kovnici novca Münze Österreich, čija tradicija kovanja zlatnika seže u daleku prošlost. Naši ljudi zlatne dukate lako prepoznaju, i baš su zbog svoje prepoznatljivosti vrlo su cijenjeni među narodom. U mnogim su slučajevima dukati postali dio lokalne tradicije u obliku ukrasa na ženskoj narodnoj nošnji, osobito u Slavoniji.

Zlatni dukati Franje Josipa danas se kuju u dvije veličine: kao jednostruki (mali) dukat mase 3,49 grama i čiste mase zlata 3,44 grama, te kao četverostruki (veliki) dukat mase 13,96 grama i čiste mase zlata 13,76 grama. Kao središnji motiv oba dukata utisnut je lik cara Franje Josipa koji je vladao Austrougarskom monarhijom gotovo sedam desetljeća, od 1848. do 1916. godine, te je svojom vladavinom u dobru i u zlu snažno utjecao na europsku i svjetsku povijest, ali i na povijest naših krajeva. Sjećanje na njegovu vladavinu još uvijek nije izblijedjelo među narodom, a jedan od pokazatelja toga sjećanja je upravo i velika popularnost zlatnih dukata s njegovim likom.

Kako je “loš novac” istisnuo zlato iz svakodnevne upotrebe

U doba dok je vladao car Franjo Josip, pojam “investicijsko zlato” nije postojao. Ljudi su zlato smatrali novcem i koristili su ga kao novac. Zlato je bilo zamjenjivo za papirnatu valutu na isti način kao što su danas različite papirnate valute zamjenjive jedna za drugu: euro za američki dolar, švicarski franak ili britansku funtu. Pod investiranjem, odnosno, ulaganjem podrazumijevale su se aktivnosti ulaganja novca (pa i zlata) u različite produktivne djelatnosti: kupnju strojeva za profitno poslovanje, kupnju zemljišta, dionica…

Pojam “investicijsko zlato” u svijesti ulagača počeo se pojavljivati tek nakon što je u prvoj polovici 20. stoljeća započeo proces demonetizacije žute plemenite kovine. “Demonetizacija” označava proces u kojem zlato gubi funkciju novca. Umjesto zlata, u svakodnevnim se transakcijama, naime, počela koristiti isključivo papirnata valuta. Prije demonetizacije, u ekonomiji su ravnopravno cirkulirale zlatne kovanice od, primjerice, 20 švicarskih franaka i papirnate novčanice od 20 švicarskh franaka. Isto je vrijedilo i za zlatnike i papirnate novčanice od 20 talijanskih lira, 20 francuskih franaka, 20 austrougarskih korona, 1 britanske funte, pa čak i 20 srpskih dinara. Svaku papirnatu novčanicu bilo je moguće zamijeniti u banci za zlatnu kovanicu iste nominale. I obrnuto.

No, kako se količina papirnatog novca zbog nekontroliranog tiskanja u optjecaju povećavala, mogućnost konverzije papirnatog novca u zlatne kovanice polako je prestajala. Teorija korištenja novca kaže kako “loš novac” u ekonomiji istiskuje iz optjecaja “dobar novac”. “Loš novac” je u ovom slučaju papirnata valuta, a “dobar novac” su zlatne kovanice.

Zašto se “loš novac” počinje dominantno koristiti u ekonomiji? Milijuni ljudi u prvoj polovici 20. stoljeća počeli su shvaćati da se s novcem događa nešto čudno. Države izdavateljice novca, odnosno njihove nacionalne banke, počele su svoje ekonomije preplavljivati papirnatim novcem. A to znači da je papirnati novac sve više gubio vrijednost. Zbog toga zlatna kovanica od, primjerice, 20 austrougarskih korona više nije vrijedila jednako kao i istovrsna papirnata novčanica od 20 korona. Isto je vrijedilo i za 20 lira, 20 francuskih ili švicarskih franaka, 1 funte, 20 srpskih dinara. Stoga su korisnici novca zlatnike od 20 korona, lira, franaka itd prestali koristiti kao redovito sredstvo plaćanja, te su ih počeli gomilati kao nešto puno vrednije. Papirnati novac su trošili, a zlatne kovanice su čuvali i nisu ih vadili iz skrovitih mjesta kamo su ih pohranili, iz čarapa i ispod madraca. Može se reći da su oni na taj način počeli investirati u zlatne kovanice, očekujući da će se vrijednost tih kovanica u budućnosti još više uvećati u odnosu na papirnatu valutu.

Pojava investicijskog zlata kakvo poznajemo danas

To su države izdavateljice novca uskoro prepoznale, te su u jednom trenutku naprosto presjekle vezu između zlatnika od, recimo, 20 švicarskih franaka i papirnate novčanice. Novčanice se više nisu mogle zamijeniti za zlatnike iste nominale. A ljudi koji su posjedovali zlatne kovanice više nisu željeli svoju dragocjenost mijenjati za istovrsni papirnati novac. Konverzija papira u zlato više nije bila moguća po nominalnoj vrijednosti. I baš zbog toga, zlatnik od 20 švicarskih franaka danas, primjerice, vrijedi 20 puta više nego što vrijedi novčanica od 20 franaka. A kako se u samoj naravi papirnatog franka, ali i svake druge papirnate valute na svijetu, u međuvremenu nije ništa promijenilo, trend rasta vrijednosti zlatnika u odnosu na papirnatu valutu svakako će se nastaviti i u budućnosti.

Otkako sredinom 20. stoljeća presječena veza između zlata i papirnatog novca, na slobodnom su se tržištu počeli pojavljivati novi oblici ulagačkog, odnosno, investicijskog zlata. Do tada su se za tu svrhu koristili povijesni zlatnici iz prethodnih stoljeća, koji su ranije ravnopravno sudjelovali u svakodnevnim gotovinskim transakcijama. No to nije bilo dovoljno, budući da je potražnja za zlatom zbog uvećane vrijednosti počela rasti, a povijesni zlatnici su uglavnom bili povučeni iz ponude. Stoga su kovnice novca i kovnice zlata počele proizvoditi zlatne poluge i suvremene investicijske zlatne kovanice. Taj se trend kovanja investicijskog zlata, te formiranja njegove cijene na slobodnom tržištu, nastavio sve do današnjih dana. Štoviše, taj se trend zbog ubrzanog obezvrjeđivanja papirnatih valuta čak i ubrzao.

Zaključak: razlike između dukata i investicijskog zlata – nema

Na temelju svega izrečenog, lako je dati odgovor na pitanje – koja je razlika između zlatnog dukata Franje Josipa i investicijskog zlata? A taj odgovor glasi: razlika ne postoji! Zlatni dukati jesu investicijsko zlato, baš kao što su investicijsko zlato i sve zlatne poluge i svi drugi zlatnici iz naše ponude!

Svaki dio svijeta ima svoje omiljene investicijske zlatne proizvode. Američki kupci najviše vole kupovaci zlatne američke orlove. Kupci u Japanu i u Austriji iz nekog neobičnog razloga usuglasili su ukuse, pa najviše kupuju zlatnike Bečke filharmonije (Wiener Philharmoniker). U Njemačkoj se najradije kupuju južnoafrički zlatnici Krugerrand. Britanski ulagači najviše vole zlatnik Sovereign. U našim krajevima, pak, najpopularniji je investicijski zlatnik upravo zlatni dukat Franje Josipa. I to je u redu. Najpopularniji investicijski zlatnici u svakom dijelu svijeta upravo su zlatnici koji su u pojedinom narodu postali najprepoznatljiviji.

To što je u našim krajevima zlatni dukat Franje Josipa postao najprepoznatljiviji, te samim time i najpopularniji investicijski proizvod od zlata predstavlja tek povijesnu slučajnost.

Ako želite kupiti zlatni dukat, ili pak bilo koji drugi proizvod od investicijskog zlata, kontaktirajte naše vrhunske stručnjake na telefon 01/236-5857 ili pošaljite upit putem formulara na našim web stranicama. Ponudu investicijskog zlata naše tvrtke, što uključuje i iznimno povoljnu ponudu za kupnju austrougarskih zlatnih dukata, možete provjeriti i u našem web shopu Butik Plemenit.